Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Primitivno upravljanje
  • 20.06.2022. 09:00

Leševi krava su vrijedna sirovina, gdje završava?

BiH nema objekte za preradu životinjskog otpada, ali pozitivni primjeri postoje, u privatnoj režiji. Od ove sirovine proizvode đubrivo, struju i toplotnu energiju

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller (ilustracija)
  • 419
  • 19
  • 0

U Bosni i Hercegovini se godišnje proizvodi 40.000 tona animalnog otpada, koji se na nivou cijele države još uvijek ne tretira kao nusproizvod životinjskog porijekla. Propisi, urađeni po evropskim standardima, postoje, ali na papiru. U praksi je još uvijek na djelu primitivan način upravljanja ovom sirovinom.

Tek nekoliko odgovornih kompanija, klaonica i prerađivača, imaju interne sisteme, putem kojih ovu sirovinu iskorištavaju u svojoj proizvodnji – kao đubrivo, struju ili toplotnu energiju. Pitanje je gdje završi ostatak?

"Ne postoji sistem za uklanjanje životinjskog otpada. Sve to radimo van propisanih standarda", kaže prof. dr. Nihad Fejzić, s Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Horor životinjskog porijekla

Stari problem, očigledno će, dodaje, biti i problem naše budućnosti. U svijetu to više i ne zovu otpadom, već nusproizvodom. Pojašnjava, da bi država nešto što se tretira otpadom mogla pretvoriti za korist ekonomije i zdravlja ljudi. Ali, očito je da interesa nema - korak naprijed, a nazad dva.

Komunalni redari djeluju po prijavi građana (Foto: KJKP Rad)

"To predstavlja ogromne rizike za širenje infektivnih, parazitarnih i drugih bolesti. Prije 10 godina smo morali dokazivati da može doći do epidemijskih razmjera, sad to živimo, vidimo kako nešto što potiče od životinja može da napravi horor, čak i u životu onih koji su životinju vidjeli samo na TV-u", ističe Fejzić.

Bilo bi logično da to bude sistem od javnog značaja. Studija izvodljivosti je urađena, kao i tehnološka rješenja koja se mogu provoditi. Interesantno je da je u ovom slučaju najmanji problem zakonska regulativa, ona postoji i uređuje ove poslove na način kako je to uradila Evropska unija.

"Dolazimo do toga da se ona ne može provoditi jer ne postoje mjesta za odlaganje. Suština je da to ne bude otpad nego nusproizvod koji ima svoju cijenu", pojašnjava profesor.

Otpad infektivnog karaktera, mora u spalionicu kako bi se spriječila mogućnost da on i dalje egzistira u zemlji. Fejzić navodi primjer bruceloze, koja je "kod nas kao kućna bolest", jer se bez obzira na vakcinaciju slučajevi i dalje pojavljuju.

Objekata nemamo

Šefica Odsjeka za veterinarsko javno zdravstvo u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, Indira Mulalić, kaže kako u Federaciji BiH, još uvijek nije promijenjena legislativa, pa ovom oblasti upravlja Ministarstvo za zaštitu okoliša FBiH. U Zakonu o veterinarstvu FBiH ne postoji pojam nusproizvod, dodaje, nego se definira da se on mora uništiti i zbrinuti u odobrenim objektima.

BiH nema objekte za odlaganje leševa životinja (Foto: Screenshot/BDCTV)

"Mi tih objekata nemamo. Prikupljamo podatke, da imamo za sebe, međutim gdje to stvarno završava i kako se postupa s tim, još uvijek ne znamo“, navodi Mulalić, naglasivši da od trenutka kada komunalni kamioni preuzmu otpad, veterinari više nisu nadležni.

Radi se i twinning projekat (instrument EU-a za institucionalnu suradnju, op.a.), kojim se pokušava naći modus da se izbaci dio o otpadima iz zakona, kaže naša sagovornica te dodaje: "To je itekako vrijedna sirovina za izvoz. Kao ministarstvo radimo na tome, da bi mogli provoditi odluku i pravilnik donesene na državnom nivou." 

Primitivne jame

Ovo ministarstvo je izradilo pravilnike o uvjetima za odlaganje i stočna groblja, to je, navodi njihova jedina nadležnost. A jedno od mjesta gdje se ovaj otpad deponuje, u Kantonu Sarajevo, su Smiljevići. Iz KJKP "Rad", kažu da ga preuzimaju samo po nalogu inspektorata ili druge nadležne institucije. Ne postoji mogućnost da se jame konstantno zatrpavaju, već se poštuju normativi.

"Jame se pune sukcesivno, prvo u jednu, pa u drugu, pa u treću..., u međuvremenu se u prvoj desi slijeganje, odnosno proces raspadanja, u toj situaciji postoji mogućnost da se ubace dodatne količine takvog otpada“, kaže Mirza Ramić, portparol ovog komunalnog preduzeća.

Jame za odlaganje životinjskog otpada u Smljevićima

Imaju i svoj cjenovnik, no otpad se ne može odlagati bez dozvole inspekcije. Ukoliko naredba postoji, vrši se zbrinjavanje, a usluga se naplaćuje od osobe koja je dužna da izvrši adekvatno odlaganje otpada. Profesor Fejzić navodi da su grobnice na ovoj deponiji, urađene po propisima, ali da je i to primitivan način.

"Neophodni su tehnološki pristupi, to su spalionice, pa i taj proizvod iz njih se može koristiti. Mi imamo preko 200 registriranih nelegalnih odlagališta, to je navedeno u studiji koja je rađena. Možete onda misliti koliko imamo negistriranih. Ovih 40.000 tona se negdje raspoređuje po našoj zemlje", zaključuje.

RS uspostavila registar

U Republici Srpskoj od 2013. godine postoji Zakon o nusproizvodima životinjskog porijekla, te je u skladu s njegovim odredbama, kako navodi dr vet med spec. Negoslav Lukić, iz Ministarstva poljoprivrede RS, uspostavljen registar odobrenih objekata koji se bave zbrinjavanjem nusproizvoda.

Trenutno su odobreni sljedeći subjekti:

  • "Gold MG" d.o.o. Donji Žabar, PJ biogasna elektrana "Bufallo energy Gold-MG", Šamac pogon odobren za zbrinjavanje nusproizvoda materijala Kategorije 2B - sadržaj digestivnog trakta i stajnjak, zbrinjavanje nusproizvoda materijala Kategorije 2 - roba iz povrata i zbrinjavanje nusproizvoda materijala Kategorije 3 - iz odobrenog objekta.
  • "ZP Komerc" d.o.o. (spalionica) odobren za zbrinjavanje nusproizvoda materijala Kategorije 1 (specifični rizični materijala iz vlastite klaonice) i zbrinjavanje nusproizvoda materijala Kategorije 3 (vlastite klaonice i prerade).

No, propise u ovoj oblasti ni u RS do sada nije bilo moguće u potpunosti implementirati jer nije obezbijeđena infrastruktura, odnosno sigurno odlaganje.

"S obzirom na to da u Republici Srpskoj ne postoje statistički podaci o proizvedenom životinjskom otpadu, resor za veterinarstvo na osnovu podataka o ukupnom broju grla životinja, prosječne smrtnosti zdravih životinja, uginuća zbog zaraznih bolesti i podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama i proizvodnom otpadu u pogonima za preradu mesa procjenjuje da količina proizvedenih životinjskih nusproizvoda iznosi oko 20.000 tona godišnje", kaže Lukić.

Smatra da će do kraja godine imati tačne podatke o količinama što predstavlja glavni preduslov za buduće zainteresirane investitore. Razmatraju, dodaje, nekoliko modela za upravljanje nusproizvodima, a jedan od njih je i izgradnja objekata. Trenutno, i u ovom bh. entitetu, najveći dio generiranog nusproizvoda životinjskog porijekla se odlaže na regionalnim deponijama, dok se uginule životinje zbrinjavaju na stočnim grobljima.

Đubrivo, struja i toplotna energija

Zbog nepostojanja adekvatnih objekata, ZP Komerc je ušao u investiciju izgradnje vlastite spalionice. U njoj spaljuju samo klaonički otpad iz svoje proizvodnje, a usluge za druge ne vrše.

"Postoje kategorije koje odlaze u spalionicu i one se koriste kao energent. Spalionica je otvorena iz jednog razloga, što taj klaonički otpad bukvalno ni država, ni lokalne jedinice, nemaju ni zakonsku podlogu ni dobru volju da riješe", navode iz ove kompanije.

Prva biogasna elektrana u BiH (Foto: Gold-MG)

Krvavi dio i sadržaj crijeva koji ne mogu da prerađuju, transportuju u registriranu biogasnu elektranu koja posluje u okviru firme Gold MG. Vlasnik ove elektrane, Goran Mitrović kaže da primjenjuju proces anaerobne digestije, truljenje bez prisustva kiseonika.

"Organska materija prelazi u neorgansku i oslobađa se bio gas koji mi koristimo za proizvodnju toplotne i električne energije, a ostatak postaje najkvalitetnije organsko đubrivo", ističe Mitrović.

Električnu energiju potom pušta u mrežu i koristi za pogone u proizvodnji, a toplotnu u dehidratorima i sušarama za raznu preradu poljoprivrednih proizvoda - od lucerke, perja, kostiju, proizvodnju organskog peletiranog đubriva, grijanje prostora.

"Stajnjak koristimo jedan dio za peletiranje, a drugi kroz sistem za navodnjavanje ide na parcele i ne koristi se onda umjetno đubrivo", pojašnjava.

Sklapanje ugovora sa biogasnom elektranom zavisi od toga koja je vrsta otpada, koja je udaljenost i kakv je sistem, a saradnja je moguća samo s velikim proizvođačima, jer je preskupo za skupljanje kod malih.

"Od malih ne primamo čak ni da oni dovoze, samo organizirani veliki proizvođači. Negdje mi plaćamo, a negdje nama plaćaju“, kaže Mitrović na kraju razgovora.

Ne zna se šta je gore

Kakva je situacija s odlaganjem ovog otpada u Brčko distriktu do zaključenja ovog teksta odgovor iz tamošnjeg odjeljenja za poljoprivredu nije stigao. Na naš upit o načinu upravljanja ovom sirovinom tražili su dodatna pojašnjenja i razloge zbog koji tražimo informacije, no i nakon dostavljanja istih, nije uslijedila njihova reakcija.

Dakle, gdje ima volje, ima i načina. Osim što tone ove sirovine zagađuju sredinu, evidentno je i da država gubi novac, ili kako je prof dr. Fejzić zaključio, ne znate šta je gore – što se ponašamo kao prebogata zemlja praveći se da nas to ne interesuje ili što pravimo novo cirkuliranje problema kroz kontaminaciju životnog pastora. 

Još je 2014. hrvatska kompanija Agroproteinka iz Zagreba bila započela gradnju prve tvornice u BiH za preradu životinjskog otpada u Bilješevu kod Kaknja. Radovi su naprasno zaustavljeni, jer nije bilo sluha od bh. organa da daju koncesiju. Od tada do danas, skoro svakodnevno društvene mreže zatrpavaju dokazi o leševima i životinjskom otpadu po šumama i rijekama. Do koje granice ide nemar, pokazuju i zvanični pozivi pred najveći muslimanski praznik Kurban-bajram da se ostaci kurbana koji nisu za ljudsku upotrebu ne odlažu na nepropisna mjesta. 


Tagovi

Životinjski otpad Animalni otpad Nusproizvod životinjskog porijekla Odlaganje otpada Biogasna elektrana Proizvodnja struje Toplotna energija Nihad Fejzić Indira Mulalić Negoslav Lukić Mirza Ramić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.