Sretna okolnost je da su mliječnost i plodnost u pozitivnoj korelaciji, pa se utoliko sigurnije i brže može ostvariti kombinirani smjer proizvodnje
S obzirom na to da je za domaću privredu značajna proizvodnja mlijeka i mesa, usmjeravanje selekcije koza može ići u jednom od dva pravca - pojedinačno (mlijeko ili meso) ili u oba istovremeno (mlijeko - meso). Budući da se za povećanje proizvodnje mesa, prvenstveno, misli na jareće, kao mogućnost povećanja te vrste nameće se popravljanje plodnosti.
Sretna okolnost je da su mliječnost i plodnost u pozitivnoj korelaciji, pa se utoliko sigurnije i brže može ostvariti uspjeh selekcije koza na kombinirani smjer proizvodnje, navodi Jelena Mićić iz savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede RS.
Selekcija uopće, a posebno za vrstu stoke kod koje ranije nisu primjenjivane nikakve zootehničke mjere niti postoji ustaljeno iskustvo, mora biti osnovna mjera koju, prije svih ostalih, treba sistematski sprovoditi. Primjena selekcijskog rada u kozarstvu znatno će omogućiti, ne samo povećanje proizvodnje i pravilno usmjeravanje gajenja koza, već i rasno izdvajanje i usmjeravanje, kao i otkrivanje do sada nepoznatih zakonskih mjera značajnih za dalji rad na unapređenju ove proizvodnje.
Zasnivanje povećanja mliječnosti i plodnosti koza na selekciji, moguće je u okviru čistih rasa, a ukoliko se želi da stado dobije nov kvalitet, onda se uvodi rasa, odnosno vrši ukrštanje i primjenjuje selekcija potomka. Bez obzira da li se radi o određenim rasama ili nedefiniranim rasnim tipovima, kakve su pretežno naše, selekcija na mliječnost ima vrlo visoko mjesto.
Mnogi smatraju da je značaj selekcije na mlječnost efikasniji nego primjena odrađenih genetskih metoda (ukrštanja), a posebno u slučaju primjene visokog indeksa. Međutim, u slučaju slabo mliječnih rasa, ukrštanjem i selekcijom nastale su mnoge, vrlo mliječne koze u svijetu.
Genetski potencijal za mliječnost koza, pod uslovima dobre ishrane, transformisat će se u visoku proizvodnju mlijeka. Ovaj momenat je posebno značajan. Pod uslovima istog hertibiliteta i utvrđenog intenziteta selekcije kao kod goveda, kod koza se postiže preko dva puta (pa i više) veći genetski godišnji uspjeh zbog nižeg genetskog intervala (veći broj ženskih potomaka i manji broj osobina za selekciju).
Selekcija na plodnost, odnosno proizvodnju mesa, je također mjera koja može da omogući povećanje ove osobine. Ona na bližnjenje može da se sprovodi prema podacima jednog ili više jarenja. Pri tome, treba imati u vidu plodnost majke. Selekcija je naročito korisna ako se uspješno odabiraju mužjaci, koji se ocjenjuju prema plodnosti majke i kćeri.
Selekcija na plodnost koza je izvodljivija nego kod ovaca, jer je češće bližnjenje. Budući da je, u nekim uslovima proizvodnje važna visoka proizvodnja mlijeka, a u drugim mesa, odnosna visoka plodnost, te u trećim mlijeka i mesa zajedno, kao i činjenica da u svim tim slučajevima uslovi pod kojim se gaje koze mogu biti intenzivni ili ekstenzivni, neophodno je da se prate mnogi proizvodni pokazatelji značajni za svako proizvodno usmjeravanje i izvrši procjena priplodne vrijednosti.
Kontrola proizvodnih sposobnosti i procjena priplodne vrijednosti koza vrši se na način i metodama koje su određene glavnim uzgajivačkim programom. Rezultati procijenjene priplodne vrijednosti koriste se za razvrstavanje kvalitetnih priplodnih koza u klase.
Povezana stočna vrsta
Tagovi
Autorica