• Proizvodnja mlijeka
  • 20.11.2020. 09:50

Kod kojih to farmera svakih sat vremena krava proizvede 1,52 l mlijeka?

Pogledamo li unazad i usporedimo sa današnjim proizvodnim kapacitetima, jasno je da godišnja proizvodnja po kravi kontinuirano raste pa ne čudi podatak da zemlje sa manjim brojnim stanjem grla ostvaruju veće količine mlijeka. Kako ?

Foto: Bigstockphoto/Rafael Ben Ari
  • 322
  • 75
  • 0

U biznisu nema ljubavi. Proizvodnja mlijeka i uzgoj mliječnih grla svjetski je biznis u kojem preovladavaju komercijalna i ekonomska pitanja nasuprot etičkim i moralnim, u pogledu dobrobiti životinja. Danas se ova proizvodnja zasniva na tome da se sa što manje troškova u što kraćem periodu, a uz održavanje optimalnog zdravlja krava, dobije što više mlijeka.

Pogledamo li unazad i usporedimo sa današnjim proizvodnim kapacitetima, jasno je da godišnja produkcija po kravi kontinuirano raste pa ne čudi podatak da zemlje sa manjim brojnim stanjem grla ostvaruju veće količine mlijeka. Kako ?! Jednostavno, uzgojno selekcijski rad je iznjedrio takav genetski potencijal da uz svu savremenu tehnologiju danas u pojedinim zemljama proizvodnja mlijeka po kravi u toku laktacije ide i preko 10.000 litara.

Novi razvojni pravci sve više se baziraju na produljenju optimalnog laktacionog perioda od 305 dana. Moralno i etično pitanje - do koje gornje granice će se ići, a da zdravlje i postulati o dobrobiti životinja ostanu u prihvatljivim okvirima. Za sada su Izraelci otišli najdalje.

11.140 litara mlijeka po laktaciji

Pored osnovnih farmerskih parametara: uzgojno selekcijskog rada, ishrane, genetskog potencijala i savremenih objekata za držanje, uzgajivači u Izraelu prvi su posegnuli za novim savremenim tehnološkim rješenjima. Rezultat djelovanja "Afimilk" softverskog rješenja koji omogućava stočaru, da program prati i misli umjesto njega svake sekunde tokom ciklusa i na vrijeme obavještava o slijedećim koracima, a kao rezultat je dao prosječnu proizvodnju mlijeka po kravi u toku jedne laktacije od 11.140 litara.

Proizvodnja mlijeka u punom obimu, stižu i nove investicije

Uporedimo li te rezultate sa onim prosječnim sa naših prostora, lako je uočljivo da većina domaćih poljoprivrednika ne dostiže niti 50 odsto izraelskih proizvodnih kapaciteta. O razlozima ne treba puno polemisati, svima su dobro poznati ograničavajući faktori u proizvodnji mlijeka na ovim prostorima. Od usitnjenih parcela, zaostajanja u tehnologiji, slabo razvijenim uzgojno selekcijskim centrima i još uvijek u velikom obimu tradicijska načela jednostavno ne daju previše prostora za napredovanje. Sve su ovo komercijalni, ekonomski parametri, s druge strane medalje, ostaje skraćen proizvodni i životni vijek krava, sa mnogim zdravstvenim problemima.

Poseban pravac u stočarstvu bi se trebao baviti time - kako izbalansirati sve te parametre, imati visoku proizvodnju i ostati u okvirima postulata o dobrobiti životinja.

Krave kao živuće tvornice

Odmah nakon teljenja do prvih 120 dana postiže se maksimalna proizvodnja mlijeka, nakon čega u približnoj vrijednosti od 2,5% sedmično slijedećih 100 dana mliječnost opada, a u poslijednjih 100 dana laktacije, kontinuirano se smanjuje do dva mjeseca pred telenje. To znači da u prosjeku sa par dana više ili manje laktacija traje 305 dana, ostalih 60 dana zasušenja je period kada krava stvara određene tjelesne rezerve, potrebne za kasniji period, za dovoljne količine kolostruma nakon telenja.

Alić: Stočari zaslužuju više podrške jer imaju i više ulaganja

U tih 60 dana suhostaja dešava se najintenzivniji razvoj teleta. Što znači, bukvalno nema pauze niti jedan dan tokom godine za krave na visokoproduktivnim farmama. Kada su upitanju naši prostori, još uvijek je dobro jer ima mogućnosti da se polemiše i u prvi plan postavljaju pitanja o ekonomskim parametrima, načinu povećanja prosječne godišnje proizvodnje mlijeka jer sadašnji prosjek po grlu nije ni blizu sveukupnog evropskog, a miljama je daleko od izraelskog maksimuma.


Tagovi

Proizvodnja mlijeka Mliječnost Laktacija Suhostaj Genetski potencijal


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.