Nerijetko se dešava da u novinama naiđemo na vijesti da je neki pas zaklao ovce ili podavio kokoši. To je isntikt za preživljavanje s kojim se psi rađaju, pa u njihovoj ranoj mladosti treba dosta raditi da bi se takvo ponašanje iskorijenilo ili ublažilo.
Sa vremena na vrijeme dešava se da u novinama naletimo na vijesti da je neki pas zaklao ovce ili podavio kokoši. To je izuzetno loša navika psa koju treba iskorijeniti dok je pas još štene. Ljudi koji u svojim dvorištima i na gazdinstvim imaju domaće životinje, često se susreću sa problemom koji se odnosi na ponašanje njihovog psa, kada su u blizini druge životinje.
Trebali bi znati da se pas rađa sa mnoštvom instinkta za preživljavanje. Jedan od njih je i potraga za plijenom i ubijanjem malih životinja. Ukoliko držite piliće ili bilo koju drugu vrstu peradi to može biti ozbiljan problem. Možda ne možete psu oduzeti taj instinkt, ali svakako možete naučiti vašeg psa da to ne radi. Naravno, bez primjene sile. Ovo se najčešće odnosi kada pas napada kokoši, patke, guske, pure, a nije rijedak slučaj da su na meti i krupnije životinje poput ovaca.
Pas ne lovi perad da bi je pojeo, već isključivo da bi je zadavio. U ekstremnijim situacijama on zna napasti i krupnije životinje poput svinja i goveda. Mačke su također na meti pasa. Ipak, one uglavnom uspijevaju pobjeći napade jer su spretne i brze. To da pas napada druge životinje ne treba čuditi zato što je pas po svojoj prirodi gonič koji ako se ne odgoji na vrijeme i zapusti, nasrće na različite vrste plijena.
U gradskim sredima može se vidjeti da i najmanje rase pasa (pudle, pekinezeri, maltezeri) vijaju mačke, jer u njima vide potencijalni plijen. Međutim, od takvih napada mačke se znaju obraniti siktanjem, a nije rijedak slučaj i da se suprotstave psu, kada on obično izvuče deblji kraj.
Ono što je svakako najveći problem je lov na perad jer tada vlasnici imaju više štete nego koristi od svog psa. Ponekad se dešava da, kada vlasnici nisu kod kuće, pas zadavi nekoliko kokoški. Zato je veoma važno napraviti visoku ogradu oko kokošinjca da je pas ne može preskočiti.
Svi grabljivci, uključujući i pse imaju nagon dezorganizacijskog lova čim se nađu u ograđenom prostoru sa plijenom. Pojedini se ne zaustavljaju sve dok ne zadave i posljednju kokoš. To svakako izaziva veliku materijalnu štetu, ali i bijes vlasnika. Ono što pse naročito iritira je uznemireno trčanje plijena koje ispušta krikove, pa se ove neugodne stvari dešavaju svaki put kada niste kod kuće.
Do sada su korištene različite metode kako bi se izašlo na kraj sa ovim ponašanjem, ali malo njih je zaista bilo djelotvorno. Najčešće metode, koje su stari ljudi koristili bile su više nego bizarne. Naime, vrlo nepopularna metoda je da se za ogrlicu psa zakači mrtva kokoš, koja je uz psa sve do faze raspadanja. Ovo je nehumana, beskorisna i odvratna metoda dresure.
Sve ove vježbe su veoma djelotvorne ako imate štene ili mladog psa, a ako je riječ o starijem psu, najbolje bi bilo da se obratite dreseru ili ako nemate novac za dresuru, trebali bi psa držati u boksu, dok se vi ne vratite sa posla ili iz njive. Posebno morate voditi računa, da vaš pas ne preskoči ogradu i ne pređe u komšijsko dvorište jer je tada šteta mnogo veća.
Foto: Crystle Jones/ Pinterest
Autor