Kakav pastir, takvo stado: Bh. uzgajivači između tradicije i trendova

Jasno je da nepostojanje institucionalnog uzgojno-selekcijskog rada otežava vlasnicima kvalitetnog rasplodnog pomladka da prilikom prodaje dokažu njegov genetski potencijal. Uzgajivači se snalaze na različite načine, često sami prikupljajući podatke kako bi sačuvali dobru genetiku na farmi.

Takve farme obično koriste intenzivan način proizvodnje, dok kod nas još uvijek prevladava ekstenzivni uzgoj ovaca i koza. No, u budućnosti je potrebno unaprijediti i ovu proizvodnju kako bi se povećala efikasnost i produktivnost mesa, mlijeka i vune.

Između tradicije i trendova

Ekstenzivni sustavi stočarstva suočavaju se s velikim izazovima, uključujući ekološku odgovornost, održivost, način korištenja resursa, dobrobit životinja i zahtjeve tržišta. Uzgoj ovaca i koza u ovakvim sistemima važan je za globalnu sigurnost hrane i iskorištavanje pašnjaka koji nemaju drugu poljoprivrednu namjenu.

U BiH još uvijek prevladava tradicionalni način držanja, koji društvo i potrošači često smatraju održivijim i prihvatljivijim za životinje.

Modernizacija ekstenzivne proizvodnje može uključivati tehnologiju praćenja u stvarnom vremenu, softver za precizno vođenje informacija o životinjama, bolju evidenciju i kontrolu stočarske proizvodnje, te efikasnije provođenje antiparazitskih i drugih tretmana.

U stočarstvu trendovi idu prema korištenju novih molekularno-bioloških pristupa koje omogućuju profiliranje organizama, tkiva ili stanica kroz njihove gene, mRNA transkriptima, proteine i metabolite.

Nepovoljni klimatski uvjeti, koji ponekad traju i nekoliko mjeseci, smanjuju dostupnost i nutritivnu vrijednost pašnjaka, što može uzrokovati niz problema. Domaća pasmina ovaca, pramenka, izuzetno je dobro prilagođena prirodnom okruženju i minimalnoj dopunskoj ishrani. Ipak, primjena novih tehnologija mogla bi pomoći u identifikaciji biomarkera i molekularnih obrazaca povezanih s njenom otpornošću.

Tokom vrućih ljetnih dana životinje češće pasu noću kako bi našle hlad. Integracija senzora radiofrekvencijske identifikacije (RFID) za praćenje životinja omogućava njihovu stalnu individualnu identifikaciju, a čitači mogu istovremeno prepoznati više životinja. RFID bilježi učestalost i trajanje posjeta hranilištima i pojilištima, što pomaže u procjeni hranjenja i unosa vode.

Graviditetna toksemija

Probleme označavanja ovaca i koza, od loših ušnih markica do neusklađenosti s veterinarskim tretmanima, ovdje neću detaljnije spominjati. Važnost ishrane i tjelesne kondicije za zdravlje životinja može se vidjeti na primjeru graviditetne toksemije, koja pogađa gravidne ovce i koze u posljednjem tromjesečju trudnoće zbog nemogućnosti tijela da održi energetsku homeostazu i negativnu energetsku ravnotežu.

Potrebna energija u kasnoj trudnoći, posebno kod višestruke trudnoće ili velikih fetusa, raste iznad razine održavanja – za otprilike 150% kod ovaca s jednim fetusom i do 200% kod ovaca s blizancima.

Ovce i koze s gestacijskom toksemijom pokazuju probavne i neurološke znakove. U početnoj fazi to često ostaje nezapaženo – životinje su apatične, spore i odvajaju se od stada. U takvim slučajevima tehnološki alati za praćenje mogu biti vrlo korisni.

Gastrointestinalni paraziti

Gastrointestinalni paraziti jedan su od glavnih zdravstvenih problema kod malih preživača, posebno u sustavima koji se oslanjaju na pašnjake. Iako se koriste različiti antihelmintici, otpornost nametnika na više lijekova postaje sve veći problem, a otpornost na nove lijekove razvija se vrlo brzo.

Alternativne metode usmjerene su na integralno upravljanje pašnjacima i praćenje aktivnosti ispaše. Na primjer, promjene u ponašanju i obrascima aktivnosti zaraženih životinja mogu se koristiti za rano otkrivanje i praćenje parazitskih infekcija.

Jedna od dobro proučenih metoda smanjenja parazitizma kod malih preživača je korištenje bioaktivnih krmiva, bogatih sekundarnim metabolitima. Ovi spojevi - tanini, laktoni, alkaloidi, saponini, terpeni, glikozidi i fenoli, nalaze se samo u određenim biljnim vrstama i pokazuju antiparazitski učinak.

Koliko puta vam se desila situacija kad ste uvidjeli da promjenom u ishrani i davanjem sijena sa nekog drugog područja odakle ste ga dovezli i kupili? Mnoge biljke koje sadrže tanine testirane su i pokazale su potencijalni antiparazitski učinak kod ovaca i koza u nekoliko studija tijekom posljednjih 20 godina.

Ishrana također značajno utječe na imunitet ovaca prema gastrointestinalnim nematodama, a istraživanja pokazuju da su proteini ključni jer su mnogi imunološki odgovori i obnova oštećenih epitelnih stanica visoko proteinske prirode. Dobro planirana ishrana u različitim fazama osnova je kvalitetnog i isplativog uzgoja ovaca i koza.