Svako francusko goveče koja se uveze, ima sa sobom prateću dokumentaciju, rodovnik i pasoš. No, šta se s njim desi u BiH?
U zadnje vrijeme imamo trend uvoza francuskih pasmina goveda u Bosnu i Hercegovinu, to je naročito izraženo na području općine Tomislavgrad. Duvanjsko polje pogodno je za stočarsku i ratarsku proizvodnju.
Jedno je od nekoliko bh. krških polja, nastalo u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, jezerskim taloženjem te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860 do 900 m nad nivoom mora. Dakle, niže je od Kupreškog (1.100–1.200 mnv), a više od Livanjskog (709–808 mnv). Dugo je 20 kilometara, široko 12, površina mu je 125 km2.
Sa svih strana Duvanjsko polje je okruženo planinama: sa sjeveroistoka i istoka omeđuju ga Ljubuša, Vran i Smiljevača, odnosno Lib, s juga ga zatvara planina Gvozd, uz jugozapadni i zapadni rub polja pruža se Midena i mnogo niža Grabovica, sa sjevera i sjeverozapada dižu se Tušnica i Jelovača.
Sve ove planine su sasvim gole sa škrtim pašnjacima. Na određenim lokalitetima ove općine egzistira nekoliko tovnih farmi na kojima se drže krave pasmina: Limousin, Charolais, Aberdin angus, Salers i druge.
Odgovara li ovo okruženje francuskim pasminama pitamo poljoprivrednog eksperta Dubravka Pocrnju, inače stručnjaka za animalnu proizvodnju i tehnologiju.
"Francuske pasmine su se pokazale izuzetno dobrim i generalno važe kao prilično otporne, npr: Aubrac, Gasconne, Salers Kad se govori o aklimatizaciji, ranom i ne pretjeranom zamašćivanju, dobroj otpornosti životinja, optimalnom iskorištavanju paše i heterozis efektu, i tu su se ove pasmine pokazale superiornim, posebno u F1 generaciji", ocjenjuje ovaj stručnjak.
Problem ovdje, kako kaže, mogu predstavljati divlje zvijeri, naročito vukovi,s obzirom na to da se radi o terenima na kojima se ova životinja vrlo intenzivno kreće i lovi.
"Također rasplodni pomladak koji se ostavlja nema vlastiti rodovnik, a razlozi su poznati, upitna je kvaliteta bikova ili bikovskog sjemena, budući da nema nikakve kontrole niti testova koji dokazuju opravdanost daljnjeg korištenja i uzgoja", dodaje Pocrnja.
Treba imati na umu da se radi o čistokrvnim pasminama, odnosno svaka koja se uveze kod nas, ima sa sobom prateću dokumentaciju, rodovnik i pasoš.
"Kad je uzgojno selekcijski rad u pitanju ljudi su prinuđeni sami da se snalaze, jer imamo hroničan nedostatak kvalitetnih sistemskih rješenja", zaključuje ekspert.
Tagovi
Autorica