Ishranu krava prati niz faktora koji utiču na kvalitet obroka i proizvodnju. Shodno tome tzv. ljetna i zimska ishrana nose sa sobom određene promjene,. ali i rizike.
Ishrana krava, naročito visokomliječnih u visokoj produkciji mlijeka je izuzetno dinamičan posao. Farmeru nisu dovoljne samo unaprijed preračunate tablice sa tačno proračunatim udjelom pojedinog krmiva u obroku. Često se zanemaruju vrlo bitni detalji koje farmer sam mora da opazi i pravilno reaguje. Ishranu krava prati niz faktora koji utiču na kvalitet obroka i proizvodnju.
Shodno tome tzv. ljetna i zimska ishrana nose sa sobom određene promjene, ali i rizike. Dobro spremljena silaža idealna je ishrana tokom zime, ali mora se povesti računa kako i kada se daje kravama u toku dugih zimskih dana.
Karakteristika naših krajeva su često niske temperature tokom zime, i javlja se problem smrznute sjenaže ili silaže. Tome pogoduje ako prethodno u postupku siliranja nisu dobro usitnjeni dijelovi biljke niti dobro sabijeni povečavajući prisustvo vlage. U slučajevima smrznutog krmiva, obavezno takvo krmivo ne stavljati na hranidbeni stol, u suprotnom kod krava može izazvati smetnje u buragu sa smanjenjem mikrobne aktivnosti, manji unos hrane, ili u konačnici oboljenja sa proljevom.
U slučajevima dužeg vremenskog perioda niskih temperature od - 5 do - 10 oC silaža smrzne i do dubine 1m.
U takvim uvjetima preporučljivo je povećati sadržaj suhe tvari u obroku, dodavanjem sijena ili slame kao osnovne krme. Osnovni problem pri vanjskim temperaturama ispod 0 oC je smrzavanje gornjeg horizontalnog sloja silaže do dubine od cca 20 cm, međutim u slučajevima dužeg vremenskog perioda niskih temperature od - 5 do - 10 oC silaža smrzne i do dubine 1m. U takvim uvjetima izbjegavajte korištenje silaže sa gornjih slojeva. Vrlo često promijenjljive vremenske prilike sa velikim temperaturnim osciliranjem imaju uticaja na kvalitet silaže. Promjena vanjske temperature iz minusa u plus sa iznadprosječnim temperaturama dovode do brzog odmrzavanja silaže, a poslijedica je pojava vlage i veća mogućnost kvarenja silaže.
Dobro pripremljena sabijena silaža ne bi trebala trpiti veće fizičko-hemijske promjene, samim time i kvalitet ostaje isti. Unutrašnji dijelovi nisu problem, međutim gornji površinski slojevi silaže mogu da zbog promjene temperature i prisustva vlage pretrpe oštečenja i izgube na kvaliteti. Smrzavanje i odmrzavanje silaže utiče na njenu strukturu, vrlo često postaje mljecava, sa većim postotkom vlage što stvara idealne uvjete za pojavu mikroba, aerobnu nestabilnost i njeno kvarenje.
Prvi znakovi su promjena boje, silaža poprima smeđkasto žutu boju i kvarenjem postaje sve crnija. Takvu silažu krave nerado konzumiraju i ne postiže se željeni hranidbeni efekat. Silažu koja je neko vrijeme nakon odmrzavanja, stajala neiskorištena par dana, najbolje je izbjegavati i koristiti silažu sa dubljih neoštećenih slojeva. Ukoliko se koristi odmrznuta silaža, odmah ili se odmrzava tokom manipulacije u mješalici ili transportu, takvu koristiti u ishrani odmah nakon potpunog odmrzavanja.
Smrzavanje i odmrzavanje silaže utiče na njenu strukturu, vrlo često postaje mljecava, sa većim postotkom vlage što stvara idealne uvjete za pojavu mikroba, aerobnu nestabilnost i njeno kvarenje.
Iz prakse, ali i pravila je da je najbolje silos, ili jame sa silažom otvarati zimi sa južne strane, zbog veće šanse dopiranja sunčevih zraka, i smanjenja mogućnosti smrzavanja gornjih površinskih slojeva silaže.
Farmeri tokom zime mogu izvršiti tzv. utopljavanje silaže što je vrlo poželjno. Najjednostavnije i vrlo praktično je koristiti bale sijena, kojima se silaža može obložiti po gornjim slojevima, ili jednostavno iskoristiti snopove kukuruzovine i prekriti silažu. Također kao vrlo dobar prirodan izolator može poslužiti i snijeg, prekrivena slojem snijega silaža je zaštićena od direktnog smrzavanja, stoga snijeg ne treba uklanjati sa silaže, osim sa onih dijelova odakle se silaža svakodnevno koristi za proces ishrane.
Foto: Bigstockphoto/maerzkind
Tagovi
Autor