Za jedan kilogram stočne hrane potrebno je oko tri do četiri litre vode, kaže Agnes Tengovandu - Tjindo, farmerica koja je zbog suše ječam počela uzgajati u hidroponu.
U južnoj Africi, točnije zapadnoj Namibiji suša je toliko jaka da se farmerica Agnes Tengovandu-Tjindo iz malenog sela Otjozondjou brinula da njene životinje neće preživjeti. "Izgubila sam veliki broj stoke, ostalo mi je samo nekoliko goveda i koza", rekla je UN-ovoj agenciji za hranu i poljoprivredu (FAO), koja na tom području provodi projekt hidroponskog uzgoja ječma kao stočne hrane.
Naime, tijekom posljednjih nekoliko godina to se područje oporavlja od jedne od najtežih suša u novijoj povijesti. Zbog takvih uvjeta tamošnji poljoprivrednici nisu mogli proizvesti dovoljno hrane kako bi namirili sebe i svoju stoku.
Kupnja krmiva bila im je preskupa pa su bili prisiljeni naći alternativu. Pokrenut je projekt koji je uveo hidroponiku, a uz malo vode, bez tla i supstrata ubrzo je počeo nicati ječam. Sjeme su prvo namočili, a nakon što je proklijalo, premješteno je u hidropone.
Ove se biljke zalijevaju svakih sedam dana, a dobiveni zeleni izdanci se beru i njime hrani stoka. Ova metoda, kažu, ima brojne prednosti, a najvažnija je brzina rasta. Potrebno je samo tjedan dana da usjev naraste i postane krma u usporedbi s nekoliko tjedana kod uobičajene proizvodnje. Također, ne troši se gorivo, a sve što je potrebno je malo vode i hranjiva, što se čini pogodnim za uzgoj u sušnim vremenima.
Ovakav uzoj prepoznala je i lokalna udruga poljoprivrednika te je Agnes postala jedna od preko 3.000 farmera koji su prošli obuku o procesu proizvodnje ove vrste krmiva.
Projektom je uspostavljeno 79 sustava za uzgoj u sedam regija te zemlje. Stručnjaci iz FAO-a te Namibijskog nacionalnog sindikata poljoprivrednika obučavali su osoblje tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede koji su znanje prenijeli farmerima sudionicima, a oni opet svojoj zajednici.
Tako je Agnes postala voditeljica programa na svom području. "Proizvodnji ovakvog ječma treba otprilike šest do sedam dana, a za jedan kilogram potrebno je oko tri do četiri litre vode", pojasnila je.
"Stvorili smo sustav koji osigurava ne samo da svako kućanstvo dobiva stočnu hranu, već omogućuje ljudima da se uključe u proces njezine proizvodnje", tvrdi ona te zaključuje: "Čak i ako se kiša vrati, mi ćemo i dalje nastaviti uzgajati i na ovaj način jer su klimatske promjene neporeciva stvarnost, suša može nastupiti u bilo kojem trenutku.".
Projekt je započeo 2020. godine, a do sada je od njega imalo koristi oko 3.350 kućanstava. "Sada smo u stanju prehraniti stoku i spasiti je od umiranja", kazala je Anna Isaacks, voditeljica male farme u južnoj Namibiji koja je također uključena u program.
Tijekom projekta stoka je cijepljena protiv različitih bolesti i liječena od različitih parazita.
Tagovi
Autorica
Potrebe ovaca za vodom zavise od više faktora - kako izračunati koliko im treba?
Pomoć Huseinu stiže sa svih strana: "Samo što ne spavam u štali"
Mljekari upozorili: Ako ste planirali uvoz goveda iz ovih država, molimo razmislite
Zbog bruceloze eutanazirano 14 muznih krava u Sanskom Mostu
Damir Senjan
prije 2 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
