Pretraga tekstova
Koliko će jaje biti krupno, ovisi o sadržaju bjelančevina u obroku koka nosilja. Sljedeći faktori su osvjetljenost, kao i temperatura u peradarniku.
Neujednačenost u krupnoći i kvaliteti proizvedenih jaja, problem je za mnoge koji imaju koke nosilje. Mnogi vjeruju da je to prirodna pojava ili odlika rase. Ipak, na ovu situaciju se može utjecati.
Koliko će jaje biti krupno, ovisi o sadržaju bjelančevina u obroku koka nosilja. Sljedeći faktori su osvjetljenost, kao i temperatura u peradarniku.
Ukoliko se bjelančevine pravilno doziraju, kokoši bolje iskorištavaju hranu. Ako to nije slučaj, dolazi do manje prehrane i do smanjenja jajne mase.
"Količinom sirovog proteina od 14 do 20 grama u dnevnim obrocima, nesilice postžu pozitivan učinak u boljoj iskorištenosti hraniva, postiže se veća nosivost i krupnoća jaja", kaže dipl.ing.pol. Predrag Janković.
Dužina osvjetljenja za koke nosilje trebala bi biti od 12 do 14 sati dnevno. Tijekom faze nosivosti ovo bi trebalo mijenjati, tako da na početku osvjetljenost bude kraća, a potom se postepeno produžava.
Optimalna temperatura kreće se u rasponu od 10 do 20 stupnjeva. Maksimalna nosivost postiže se pri temperaturama između 13 i 16 stupnjevai. Za maksimalnu krupnoću jaja potrebna je temperatura od oko 10 stupnjeva. Nesilica će najbolje jesti kada je temperatura u peradarniku između 18 do 19 stupnjeva.
Foto: U.S. Department of Agriculture / Flickr
Autorica
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 3 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano