U razdoblju tokom i nekoliko sedmica nakon janjenja i jarenja često dolazi do uginuća pomlatka koja mogu uzrokovati velike gubitke uzgajivačima neovisno o uzgojnom cilju
Bolesti janjadi i jaradi vrlo često dovode do masovnih uginuća koja uzrokuju velike štete uzgajivačima. Uzroci su najčešće vezani uz pojavu zaraznih i parazitskih bolesti, kao i posljedica loše hranidbe i smještaja.
Većina toga se može spriječiti preventivnim zahvatima odnosno kvalitetnim upravljanjem zdravljem stada, navodi prof.dr.sc. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u stručnom članku "Najčešći uzroci ugibanja janjadi i jaradi i kako ih prevenirati", objavljenom u Zborniku predavanja 1. Dana hrvatskog stočarstva, u organizaciji HAPIH-a.
Preventiva bolesti započinje u zadnjoj trećini gravidnosti, a cilj je dobiti vitalno janje ili jare te kvalitetan kolostrum. Navedeno se može postići odgovarajućim smještajem, hranidbom i vakcinacijom.
Pored zaraznih bolesti zdravlje mladunčadi ugrožavaju brojni unutarnji i vanjski paraziti. Preventiva se sastoji od redovnog provođenja koprološke pretrage, zatim tretiranja odgovarajućim lijekom i to prije janjenja i jarenja kako bi smanjili rizik od invazija parazitima u prvim sedmicama života. Otežavajuća okolnost je nedostatak lijekova kojima možemo tretirati ovce i koze protiv parazita kao i nedostatak vakcina, navodi Kostelić.
U razdoblju tokom i nekoliko sedmica nakon janjenja i jarenja često dolazi do uginuća pomlatka koja mogu uzrokovati velike gubitke uzgajivačima neovisno o uzgojnom cilju. Bolesti mladunčadi su najčešće posljedica loše higijene smještaja, hranidbe i neprovođenja preventivnih mjera. Na njihovo zdravlje, odnosno otpornost utječe i zdravlje majke naročito u razdoblju gravidnosti i prvim danima nakon poroda.
Obzirom da mladunčad obolijeva i ugiba od čitavog niza bolesti, evo ukratko najčešćih bolesti, uzroka i načina kako ih spriječiti.
Kolostrum ima vrlo važnu ulogu u zaštiti zdravlja mladunčadi. U njemu se nalaze protutijela majke koja ih štite od zaraznih bolesti u prvim sedmicama nakon poroda. Bogat je energijom i hranjivim tvarima potrebnim za prve dane života, posebno za uspostavljanje termoregulacije. Također, djeluje laksativno, odnosno olakšava izbacivanje mekonija iz crijeva mladunčadi.
Loša kakvoća kolostruma rezultira lošom općom otpornošću janjadi i jaradi te su ona podložna obolijevanju. Na kvalitetu kolostruma možemo utjecati pravilnom hranidbom i vakcinacijom gravidnih ovaca i koza, posebno u zadnjoj trećini gravidnosti.
Naročito je važna higijena prostora za janjenje i jarenje. Pod mora biti suh, čist i dobro nasteljen. Higijena poda utječe i na higijenu vimena pa se mladunčad vrlo često inficira (npr. enterotoksemija, infekcija E. coli) upravo preko vimena uprljanog balegom. Staje moraju biti prozračne i čiste bez propuha, prašine i vlage u zraku.
Ovce i koze s mladunčadi moraju biti odvojene od ostatka stada te im je potrebno osigurati dovoljno prostora za kretanje. U pretrpanim stajama često dolazi do gaženja mladunčadi što rezultira lomovima kostiju ili uginućima. Važna je higijena jasala i valova iz kojih se mladunčad dohranjuje smjesom jer u slučaju da su onečišćeni balegom postoji npr. mogućnost izbijanja kokcidioze.
Unazad nekoliko godina sve više uzgajivača koristi infracrvene lampe za zagrijavanje prostora gdje boravi janjad i jarad. U grijanim prostorijama pomladak brže raste i otpornija je na bolesti.
Janjad i jarad mora biti hranjena dovoljnim količinama mlijeka neovisno sišu li ili ih dohranjujemo mliječnom zamjenom. U slučaju da majka ima premalu količinu, mladunčad se često glasa i pokušava sisati druge životinje.
Moramo osigurati dovoljno mlijeka u zimskim mjesecima kada mladunčad treba više energije za termoregulaciju odnosno zagrijavanje tijela jer će u suprotnom uginuti zbog hladnoće (i gladi). U dohrani možemo koristiti i kravlje. Iskusni ovčari uvijek u stadu imaju kozu čije mlijeko koriste u dohrani. U slučaju da majka ne da sisati, važno je provjeriti zdravlje obje polovice vimena.
Nedostatak mikroelementa selena i vitamina E u janjadi i jaradi uzrokuje metabolički poremećaj koji se očituje degeneracijom mišića kostura i srca. Pored navedenog selen ima važnu ulogu i u općoj otpornosti organizma mladih životinja. Zanimljivo je da je nedostatak selena veliki problem u uzgojima ovaca na svim kontinentima naročito na područjima na kojima je tlo siromašno tim hemijskim elemetnom.
Preventiva se sastoji od davanja selena u posljednjoj trećini graviditeta jer se time potiče rast i razvoj ploda i sinteza kolostruma. Neovisno da li je gravidnim životinjama davan selen, mladunčadi je poželjno dati vitamin E i selen. Na tržištu postoje vitaminsko-mineralni pripravci koji se jednokratno daju u prvim sedmicama života čime osiguravamo njihov pravilan rast i razvoj.
Obzirom da se pojedini pripravci daju pod kožu ili u mišić, uzgajivač mora tražiti savjet ili pomoć veterinara. Važno je naglasiti da se kod davanja pripravaka selena strogo moramo pridržavati uputa jer u slučaju nepravilnog davanja ili prevelike doze možemo uzrokovati uginuće.
Enterotoksemija je zarazna bolest s kojom se je susrela većina uzgajivača. Bolest se pojavljuje u prvim sedmicama života, međutim puno češće kod životinja starih više od mjesec dana.
Pogodovni faktor izbijanju bolest je prežderavanje mlijekom ili smjesom tako da najčešće obolijeva i ugiba najveća i najjača janjad i jarad tzv. kradljivci mlijeka. Bolest se razvija vrlo brzo, u roku od par sati, tako da mladunčad može uginuti bez znakova bolesti.
Kod dužeg toka se javlja proljev, bolno glasanje i gubitak apetita. Liječenje je neisplativo jer se bolest vrlo brzo razvija i redovno dovodi do uginuća. Osnovna preventivna mjera je vakcinacija gravidnih ovaca i koza u zadnjoj trećini graviditeta koje zatim kolostrumom odnosno protutijelima štite mladunčad u prvim mjesecima života. Danas se na tržištu nalaze vakcine koje možemo koristiti kod mladunčadi, a osnovna uloga im je štititi ih u prvim tjednima života. Također je potrebno spriječiti prežderavanje smjesom.
Bolest može biti i posljedica loših higijenski uvjeta.
Kokcidioza je parazitska bolest koja nastaje, kao i enterotoksemija, zbog prežderavanja smjesom ili mlijekom. Za razliku od enterotoksemije, kokcidioza je vrlo često posljedica loše higijene smještaja, a naročito hranidbe. Može se javiti kao posljedica stresa npr. zbog hladnoće. Jarad i janjad se zarazi ako siše vime uprljano balegom ili ako jede smjesu iz valova također zagađenih balegom odraslih ovaca i koza. Bolest se očituje smrdljivim proljevom, gubitkom apetita, dehidracijom, mršavljanjem i uginućem.
Pored liječenja potrebno je temeljito očistiti i dezinficirati staju i opremu.
Pored kokcidioze i druge parazitske bolesti mogu ugroziti zdravlje janjadi i jaradi. To su na primjer plućni vlasci, trakavice, veliki i mali metilj i želučano crijevni paraziti. Poseban problem za zdravlje mladunčadi su krpelji.
Preventiva protiv parazitskih bolesti započinje tretiranjem gravidnih životinja, zatim držanjem na suhoj i čistoj stelji. Davanje janjadi i jaradi lijekova protiv parazita treba temeljiti na rezultatima koprološke pretrage, a ne nasumično trošiti lijek, novac i vrijeme. On ne štiti kao vakcina nego samo "čisti" životinju od parazita. Također, na temelju koprološke pretrage određujemo pored vrsta i broja parazita, najučinkovitiji lijek.
Pastereloza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije. Bolest se očituje u obliku septikemije i/ili upale pluća. Javlja se povremeno kao posljedica stresa npr. kod nagle promjene vremena, prenapučenih staja ili transporta.
Kod plućnog oblika bolesti uzgajivači često misle da se radi o invaziji plućnim vlascima. Za razliku od invazije parazitima, kod pastereloze janjad i jarad ugiba vrlo brzo nakon prvih znakova bolesti. Bolest se može liječiti antibioticima.
Zaštita zdravlja počinje već u graviditetu pravilnom hranidbom ovaca i koza, davanjem vitaminsko-mineralnih preparata (spomenuti selen i vitamin E) naročito u zadnjoj trećini graviditeta. Gravidnim životinjama, ovisno o području i načinu držanja, moramo osigurati suhe, čiste, prozračne i prostrane staje. Vakcinaciju protiv enterotoksemije je najbolje provesti u zadnjoj trećini graviditeta jer time osiguravamo zaštitu janjadi i jaradi preko kolostruma, poručujue Kostelić.
Nakon poroda mladunčadi je potrebno, ovisno o veličini stada, dezinficirati pupak i osigurati dovoljne količine kolostruma. Važno je redovno kontrolirati zdravlje vimena kao i količinu mlijeka. U slučaju nedostatka, mladunčad je potrebno dohranjivati mlijekom drugih životinja ili mliječnom zamjenom.
Davanjem vitamina E i selena osigurava se normalan rast i razvoj te potiče opća otpornost mladunčadi.
Kradljivce treba spriječiti u prežderavanju mlijekom ili žitaricama jer može doći do kisele indigestije buraga i enterotoksemije. Kod ugibanja većeg broja janjadi i jaradi uzgajivači moraju tražiti pomoć veterinara kako bi se utvrdio uzrok uginuća.
Tagovi
Autorica