Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Peradarstvo BiH
  • 06.03.2015. 18:00

Dobra zarada unatoč izostanku potpora

Jedan od trenutno najatraktivnijih vidova poljoprivredne proizvodnje, koja je konstantno u porastu u svim dijelovima BiH, je peradarstvo i uzgoj tovnih pilića/brojlera.

  • 16.001
  • 669
  • 0

Poljoprivreda u BiH pokazuje svoje svijetle točke samo u situacijama kada poduzetnici odluče, u razne grane poljoprivredne proizvodnje, ulagati vlastita sredstva, bez ikakve potopre države, s ciljem stvaranja novih proizvodnih kapaciteta. Zahvaljujući isključivo vlastitoj viziji i volji, mnogi farmeri ulaze u vrlo rizičan i nesiguran način ulaganja vlastitih sredstava, kroz iznimno spor, ali pošten put stvaranja novih vrijednosti.

Peradarstvo trenutno najaktualnije

Jedan od trenutno najatraktivnijih vidova poljoprivredne proizvodnje, koja je konstantno u porastu u svim dijelovima BiH, je peradarstvo i uzgoj tovnih pilića/brojlera. Specifičnost ove proizvodnje se ogleda u početnom vlastitom kapitalu, bez kojeg farmeri ne bi bili u mogućnosti širiti nove kapacitete, jer na svim nivoima vlasti izostaju potpore za kapitalna ulaganja, gradnju objekta, nabavku opreme i administrativna davanja koja nisu mala. Tek po useljaju brojlerskog jata mogu se ostvariti poticaji koji variraju i neproporcionalni su u svim kantonima.

Peradarska farma

Tako farme sa manjim kapacitetom, minimun 5.000 brojlera, i ogromni kompleksi farmi, imaju isti tretman u dodjeli poticajnih sredstava, koja su najveća u Sarajevskom kantonu i iznose 0,20 kf po zaklanom piletu, dok primjerice, u Zeničko-dobojskom kantonu, koji slovi kao najveći i najperspektivniji subjekt proizvodnje brojlera trenutno u BiH, poticaj za zaklano pile iznosi 0,06 kf. Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, u protekloj 2014. godini, za 36 uzgajivača brojlera, registriranih u Registru poljoprivrednog gazdinstva kantona, isplaćeno je samo 45.914 KM. Po pitanju ažurnosti isplate poticaja, trenutno najviše razloga za zadovoljstvo imaju peradari u Brčko Distriktu, jer njihov poticaj iznosi 0,21 kf po zaklanom piletu.

Prepoznatljive regije

Orjentacijom velikih otkupljivača te tradicijom uzgoja brojlera, u BiH su se jasno izdvojile dvije prepoznatljive regije uzgoja i tova brojlera.

  • Sjeverna Bosna, s posebnim naglaskom na najveće kapacitete u općini Srbac, koja je i prije 25 godina bila prepoznatljiva po tzv. "dubravama", objektima za uzgoj brojlera, gdje većina farmera posluje u kooperacijskom sustavu s otkupljivačima i prerađivačima pilećeg mesa Madi d.o.o. Tešanj, Brojler d.o.o Bosanski Šamac i Bingo d.o.o Živinice.
  • Srednja Bosna, s najvećim kapacitetom brojlera u Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu te jednim dijelom i Srednjebosanskom kantonu, od preko 6 milijuna brojlera u tovu, gdje su gotovo svi farmeri uključeni u sustav kooperacije s najvećim otkupljivačem i proizvođačem pilećeg mesa u BiH Brovis d.o.o Visoko.

Uspjeh bez državne potpore

U cijeloj ovoj priči o izostanku državne potopre, skupe proizvodnje (oprema, hrana, veterinarske usluge), nailazimo na podatak koji dokazuje potpunu suprotnost svega gore navedenog.

U regijama srednje Bosne, konkretno, Zeničko-dobojskoj i regiji Sjeverne Bosne, u posljednje četiri godine, proizvodnja rasplodnih jaja i kapaciteti za tov su se gotovo udvostručili i dosegnuli brojku od 25 milijuna utovljenih brojlera na godišnjem nivou. Predsjednik peradara FBiH Mesud Pinjo, ističe da je ta cifra ekvivalentna broju od 2.500 konstantno zaposlenih te 10 do 15 tisuća sezonskih radnika u ovoj grani poljoprivrede, a da ima potpore države u osiguravanju poticaja i reduciranja uvoza pilećeg mesa, na godišnjoj razini bi mogli proizvoditi i do 40 milijuna utovljenih brojlera.

Zadovoljstvo farmera se ne skriva. Dobrom zaradom i sigurnim otkupom nastaju novi proizvodni kapaciteti te se šire već postojeći. Pomalo onda i nelogično izgledaju prosvjedi peradara u BiH. Upravo jedan takav bio je i blokiranje graničnog prijelaza krajem prošle godine. Predsjednik Pinjo pojašnjava, da pored poticaja koji tada nisu bili u prvom planu, jer očito i bez njih peradari dobro funkcioniraju, riječ je bila o bespotrebnom uvozu pilećeg mesa i zabrani izvoza iz BiH u EU. Pinjo je izrazio i svoje ogorčenje izjavom ministra Lijanovića kojom je poručio kako peradarima ne treba davati poticaje, jer su se već dovoljno razvili, a nakon te izjave, u BiH je uvezeno 14.575 tona pilećeg mesa u vrijednosti od 30 milijuna KM.

Peradarstvo u BiH ima perspektivu

Očito je da i pored svih prepreka, veliki broj farmera vidi perspektivu u ovoj proizvodnji. Za proizvodnju 1 kg pilećeg mesa potrebno je oko 1,8 kg hrane sa dobrom konverzijom, a za proizvodnju 1 kg telećeg mesa potrebno je oko 8 kg utroška hrane. Ohrabrujuća činjenica su svakako zagarantiran otkup u kooperacijskom sustavu, gdje veliki proizvođači pilećeg mesa otkupljuju utovljene brojlere. Trenutno ide u prilog i to da sadašnji kapaciteti, iako u stalnom porastu, ne mogu zadovoljiti domaći tržišni zahtjev jer je potražnja pilećeg mesa na domaćem tržištu iznimno velika pa se na policama u supermarketima i mesnicama, kao najjeftinije meso, nalazi upravo piletina. Očito kupovna moć građana BiH diktira veliku potražnju najjeftinijeg mesa, a to ide u prilog farmerima za tov brojlera.

Investicijski model

Na temelju prikupljenih svih relevantnih podataka, za izgradnju objekta/farme i tehničko-tehnološki proces tova brojlera, sa cijenama karakterističnim za područje BiH, investicijski plan ulaganja ažuriran krajem 2014. na predloženim modelima od 55 farmi izgleda ovako: (Izvor: Federalno zavod za poljoprivredu)

Primjer modela investicije za izgradnju objekta/farme kapaciteta 5.000 brojlera (Tablica 1)

Parametri:
Izgradnja objekta dimenzija cca 330 m2: cca 80.000 KM
Oprema za tov pilića: cca 20.000 KM
Ukupno. 100.000 KM

Tablica 1.

Opis troškova i izdataka KM turnus KM godina
Jednodnevni pilići (5.000 x 0,9 KM) 4.500 24.750
Hrana za tov (4.850x4.5 kg x 0,8 KM) 18.500 99.000
Struja, voda, prostirka, lijekovi 800 4.400
Plaće za 2 mjeseca /1 zaposlenik x 750 KM 1.500 9.000
Ukupno 24.800 137.150
Tržišna vrijednost proizvodnje
Pilići (4.850 x 1,90 KM x 6 KM/kg) 55.290 304.095
Ukupno 55.290 304.095
Godišnji prihodi proizvodnje u sustavu kooperacije
Bruto dobit (4.850 pilića x 0,57 KM/kom) 2.765 15.207
Troškovi plaće, struja, lijekovi, voda, piljevina 2.350 12.925
Dobit 415 2.828

Povezana stočna vrsta

Peradarstvo

Peradarstvo

Pod peradarstvom prvenstveno podrazumijevamo uzgoj kokoši, čurki, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namirnice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]

Tagovi

Tov brojlera Peradarstvo Poljoprivreda u BiH Poticaji Tradicija uzgoja Sjeverna Bosna Madi Brojler Bingo Srednja Bosna Mesud Pinjo Uvoz pilećeg mesa Perspektiva Investicije Pilići Stvaranje novih vrijednosti Dobra zarada Siguran otkup


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.