Crna svinja "mijenja" traktor - ore njivu i iskorjenjuje korov

U srcu zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, smještene su bio uzgajivačnice crnih svinja. U prirodi borave i ljeti i zimi jer je riječ o otpornoj pasmini koja se uglavnom sama prihranjuje. Svojevrsni su "čistači" parcela jer jedu korijenje, travu, list, puževe, a poslije njih nema potrebe za oranjem niti prskanjem zaštite protiv korova.

Sve je ovo Agroklubu potvrdila Ivana Milić, vlasnica poljoprivrednog obrta "Terra Mater" koje se bavi biološkim uzgojem crne svinje. Ni ime za svoj biznis nije slučajno odabrala, htjela je da ono bude značajno, a u prijevodu s latinskog znači "Majka Zemlja".

Početak s 4 prasića

Priča nam kako je ideja za uzgoj crnih svinja došla nakon istraživanja i saznanja da su ulozi u posao mali, a prihodi veliki. Iza nje već jedno desetljeće uzgoja, ali se početka dobro sjeća.

"Časna sestra Marija Salutaria Đula kupila nam je prva četiri praščića", prisjeća se.

Crna svinja iz biološkog uzgoja na otvorenom, kako navodi, prasi se tri puta na godinu i sama se prehranjuje u prirodi od marta do novembra.

"Naravno, treba joj osigurati pašnjake. Nije sklona obolijevanju. Za preko 10 godina iskustva rada s njima nismo imali niti jednu intervenciju veterinara”, napominje ova uzgajivačica i dodaje da je meso izvrsne kvalitete, kalira od 18 do 25 posto, šta je idealno.

Dohrana joj je tikva, lucerna, jačam, morska sol te balirano sijeno tokom zimskog perioda, a na ovoj farmi je opet sve iz bio uzgoja. Svinje su potpuno samostalne, asistenciju ne trebaju ni prilikom prašenja.

"Odlične su majke i surogat su majke. Otporne su kako na visoke, tako i na niske temperature, a konkurenciju ovomu mesu srest ćemo tek u Španiji", navodi naša sagovornica specifičnosti ove pasmine.

Svinje umjesto traktora

Ističe da su benefitarne i za prirodu, jer oru zemlju, korov jedu (iskorjenjuju), bio su gnojivo, a čak ni požar se ne može širiti gdje one ruju, dok istovremeno poboljšavaju vegetaciju.

"Mehanizacija za oranje i prskanje protiv korova nam nije potrebna na parcelama gdje su svinje boravile. Sijemo potrebnom mehanizacijom kad svinje uzoru, pognoje i iskorijene korov", priča Ivana.

Na različitim lokacijama brinu o 470 reproduktivnih krmača. Broj ostalih svinja različitih dobnih skupina je dinamičan, zbog činjenice da se prase tri puta na godinu na prirodan način. A najmanji broj jedinki po krmači je pet prinova.

"Plasman je na području BiH. Težimo izvozu. Broj kupaca se povećana svakim danom kao i broj novih uzgajivača", ponosno ističe ova uzgajivačica.
Do skora ih je na ovoj farmi radilo petero, ali su, kako navodi, administrativna kašnjenja prouzrokovala velike finansijske gubitke te ih je ostalo troje.

Svinje rokću uz muziku do "ručka", podnevnu dremku ništa ne ometa

"Jako žalimo zbog gubitka dvoje kvalitetnih mladih ljudi. Ali, ide na bolje opet. Polako. Od tih troje je jedna cura koja je radi samo administrativne poslove, a inače ima invaliditet 100% i uposlena je preko Fonda za profesionalnu rehabilitaciju. Elokventna i sposobna", priča nam.

Svojim primjerom Ivana je potaknula i druge na uzgoj crnih svinja. Zbog toga je jako sretna, a posebno zbog činjenice da u proizvodnji imaju i mlade, povratnike iz Švicarske i Njemačke, te visokoobrazovane ljude koji se bave biološkim uzgojem ne otvorenom. Lokacije farmi su u Livnu, Tomislavgradu, Posušju, Širokom Brijegu, Šujici, Glamoču, Rami, Jajcu, Vitezu, Travniku, Brčkom te uskoro i Srebreniku.

Izostaje podrška

Uprkos uspjesima koje postižu, značajnija podrška vlasti u BiH (kantonalne i federalne) je izostala. Ivana smatra da su zaslužili da ih prepoznaju, kao i sve druge domaće proizvođače, jer kako dodaje težnja svake stabilne države je imati jaku domaću proizvodnju s mogućnosti izvoza.

"Nadamo se da će tako uskoro biti i kod nas. Za sada je stanje da 70% uvozimo, a proizvodimo 30 %. Mi, iz svinjogojstva, možemo uz jasnu podršku kantona i države, ostvarivati najveće prihode, a time biti društveno korisni kroz porezne politike, nova upošljavanja, dobrobiti prirodi, poticati druge proizvodnje", poručuje.

A, za to je, kako dodaje, potrebno:

• omogućiti koncesije radi dugoročne poslovne politike,
• poticaje usmjeriti prema domaćim proizvođačima crne svinje, dati im prednost u odnosu na uvoznike svinja,
• osigurati finansije za kapitalna ulaganja (koja su znatno manja u odnosu na potrebe uzgajivače drugih pasmina svinja u zatvorenom)
• ubrzati administraciju, jer svako kašnjenje nam donosi ogromnu financijsku štetu te vraća poslovanje unatrag.
• mijenjati pravilnike o dodjeli zemljišta u zakup zarad poboljšanja uvjeta za lokalne poljoprivrednike.