Cjepivo protiv svinjske kuge na biljnoj bazi

Niz je prednosti koje imaju cjepiva na biljnoj bazi u odnosu na druge vrste. Prvo takvo stvoreno je za bolest peradi i odobreno je 2006. u SAD-u. Ovakva proizvodnja cjepiva spada u ono što je poznato kao "biofarming" ili "molekularna poljoprivreda biljaka", gdje se genetski modificirane biljke koriste za proizvodnju širokog spektra farmaceutskih i industrijskih proizvoda. Sada je stvoreno i cjepivo za klasičnu kugu svinja.

Prema riječima dr. Donalda Stewarta, izvršnog direktora kanadske biljne biofarmaceutske tvrtke PlantForm Corporation, veoma prikladna biljka za biofarming, zbog brzog rasta i dobro shvaćene genetike, je duvan, navodi PigProgress. Ostale biljke koje se koriste u ove svrhe su leća, lucerka i mahovina. 

"U poređenju s drugim biološkim lijekovima, biljni su jeftiniji, do njih se brže može doći, većeg su obima, nude manji rizik od kontaminacije životinjskim i/ili ljudskim patogenima, a mogu proizvesti nove i složene molekule koje se još ne mogu proizvesti kulturama životinjskih ćelija", tvrdi dr. Stewart.  Novi lijekovi na biljnoj bazi slijede iste procese regulatornog odobrenja kao i drugi biološki proteinski lijekovi.

Koriste se dvije metode

"Rani rad na biljnim lijekovima usredotočen je na korištenje prehrambenih usjeva, kao što su kukuruz i riža, kako bi razvili jeftin i efikasan način isporuke cjepiva", objasnio je ovaj stručnjak dodavši da se napredak u ovom području usporio oko 2002. zbog zabrinutosti oko unakrsne kontaminacije drugih ratarskih usjeva.

Dva su glavna načina za genetski modifikovanje biljaka kako bi dobili efikasne lijekove. Prvi je proces koji se naziva "prolazna ekspresija", a drugi razvojem linija "stabilnih transgenih" biljaka.

"S metodama prolazne ekspresije, biljni materijal lišća je infiltriran suspenzijom Agrobacterium koja sadrži genetski materijal za ciljani terapijski protein ili antitijelo što uključuje uranjanje potpuno uzgojenih biljaka u suspenziju pod vakuumskim tlakom, što omogućuje Agrobacteriumu da prodre u biljne stanice kako bi uvela gene od interesa."

Na taj način se mijenja DNK biljke koja proizvodi željeni protein. Biljke nastavljaju rasti još oko sedmicu dana, zatim se beru. Protein iz biljke se ekstrahira i pročišćava kako bi se napravio biofarmaceutski lijek.

Druga metoda su stabilne transgene biljne linije koje se dalje razmnožavaju korištenjem tradicionalnih poljoprivrednih tehnika i opreme. Međutim, potrebno je vrijeme za generiranje i odabir željenih sjemenskih linija, a prinosi proteina su niži u odnosu na prvu tehniku.

Cjepiva koriste oslabljen oblik virusa

Svinjska kuga je vrlo zarazna virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje, uzrokujući teške bolesti i smrt miliona svinja svake godine u svijetu. 

Prvo cjepivo na biljnoj bazi, pod nazivom Herbavac CSF Green Marker je 2019. godine razvio Bioapp iz Južne Koreje, a ove je dovedeno na tržište u Sjevernoj Americi, Brazilu i Argentini. 

Trenutno je već dostupno nekoliko CSF ​​cjepiva, a sva su "živa cjepiva", što znači da koriste oslabljeni oblik patogena poput virusa. Budući da su ona toliko slična infektivnom agensu koji pomažu u prevenciji, stvaraju snažan i dugotrajan imunološki odgovor. 

Za sada se ona smiju koristiti u zemljama bez registrovane kuge svinja, kao što su SAD, Kanada i neke europske zemlje.