Ako se doba između teljenja poboljša za 10 posto, za toliko će rasti i broj teladi

Optimizacija reprodukcije ima veliki utjecaj na ekonomsku isplativost farme mliječnih krava. Tri su glavna razloga za to – utiče na povećanje broja teladi, poboljšanje genetskog potencijala i smanjenje troškova.

Najvažnije je da farmer postavi cilj, odnosno vrijednosti koje želi dostići, kaže dr Matija Stupar iz slovenske kompanije MooHero, a ono što se najčešće optimizira, je doba između teljenja i starost prvog osjemenjivanja kod junica.

Gubici zbog promašenih ciklusa mogu biti značajni

Na početku svoje prezentacije, održane u sklopu Savjetovanja mljekara, Stupar je napomenuo da nije doktor stočarstva, nego fizike. U preduzeću se bavi razvojem algoritma za detekciju estrusa i za detekciju problema sa zdravljem krava. Osim toga zadatak mu je i da prati kakav je utjecaj optimizacije reprodukcije.

U literaturi se smatra da je za junice, najbolja starost prvog osjemenjivanja između 13 i 15 mjeseci, ili kada je životinja teška oko 390 kila, a kod krava je preporučeno doba između teljenja, 365 i 400 dana.

"To su, brojevi za stado koje ima mliječnost oko 8 do 9 hiljada kila mlijeka po grlu godišnje. A indeks osjemenjivanja u dobro vođenom sistemu treba biti između 1,4 i 1,7, to je ustvari koliko osjemenjivanja prosječno treba da krava ostane steona", navodi Stupar.

Broj teladi, prosječna mliječnost, troškovi neuspješnih osjemenjivanja i isključenost životinja zbog reproduktivnih problema, ovaj mladi fizičar navodi kao glavne faktore koji utiču na ekonomsku učinkovitost stada.

"Ako se doba između teljenja poboljša za 10 posto, i broj teladi u nekom periodu će se povećati za isto toliko. Druga stvar, prosječna mliječnost. Tu se računa gubitak mlijeka po kravi za svaki dan, kad bi trebala biti steona, a još nije", pojašnjava te navodi kako gubici zbog promašenih ciklusa osjemenjivanja mogu biti značajni.

Cijene krava i mlijeka vrtoglavo rastu: Bh. farmeri se moraju pozabaviti kvalitetom?

U stadu koje ima prosječnu mliječnosti u rangu 7.000 do 9.000 kilograma, godišnji gubici po kravi su oko 7 do 9 kilograma dnevno, što kod cijene mlijeka 45 euro centi, iznosi oko 3 do 5 eura dnevno, i za svaki promašeni ciklus to znači 70 do 90 eura. Kod visokoproizvodnih krava (10.000 do 12.000 litara), taj gubitak raste na 150 do 180 eura po ciklusu.

Podržava farmere da sami osjemenjuju krave, jer kako navodi, to utiče na optimalno vrijeme, odnosno može osjemenjivati krave navečer ako je to pravi momenat te postići bolje rezultate.

Kako pametne ogrlice pomažu?

MooHero sistem, kako je pojasnio Stupar, omogućava preciznu detekciju estrusa, kao i praćenje vremena hranjenja i preživanja krava. Sistem funkcioniše pomoću ogrlica postavljenih na vrat krave, dok centralna baza sa SIM karticom šalje podatke u aplikaciju. Kada se detektira estrus, farmer dobija SMS obavijest s preporučenim vremenom za osjemenjivanje.

Primjena pametnih ogrlica na farmama u Sloveniji pokazala je konkretne rezultate. Na farmi sa 75 krava, gdje je prije implementacije sistemska neusklađenost uzrokovala produženo razdoblje između teljenja na 500 dana, uz primjenu ogrlica ovaj period je skraćen na 430 dana u drugoj godini, čime je farma ostvarila dodatnih 16.000 eura prihoda godišnje. Nakon tri godine, povećanje prihoda dostiglo je 33.000 eura.

Slični rezultati zabilježeni su na farmi s 40 holštajnskih krava, gdje su pametne ogrlice omogućile bolje upravljanje reprodukcijom i povećale mliječnost sa 10.500 na preko 11.000 litara godišnje. Uvođenje sistema donijelo je dodatni prihod od mlijeka od 13.000 eura godišnje.

MooHero ogrlice dizajnirane su za farme srednje veličine (30 do 300 krava) i prilagođene farmerima koji u štalama nemaju veliki broj zaposlenih. Sistem omogućava detekciju reproduktivnih problema, praćenje oporavka nakon teljenja i ranu identifikaciju zdravstvenih poremećaja, poput ketoze.