Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Riža

Sinonim: - | Engleski naziv: Rice | Latinski naziv: Oryza sativa L.

Riža

Riža se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za prehranu ljudi jer je lako probavljiva, blago djeluje na probavni trakt i ne izaziva poteškoće u probavi. Rižu u trgovinama možemo dobiti kao integralnu tamnu ili rafiniranu bijelu. Iako smeđa sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcija, i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezija. Zrno sadrži oko 60 – 70% ugljikohidrata, oko 6 – 8% bjelančevina, oko 2% masti, oko 10% celuloze i oko 6% mineralnih tvari.

Riža se može uspješno uzgajati i do 1 500 m nadmorske visine, pod uvjetom da ima dovoljno vode za navodnjavanje. Od njezinog zrna proizvodi se škrob, puder, alkohol, ulje, margarin, vitamini, različiti hemijski i farmaceutski proizvodi. Slama riže koristi se kao stelja, ali ima veliku vrijednost i u proizvodnji finog papira, za proizvodnju šešira, torbica, obuće i namještaja.

Morfološke i biološke osobine riže

Korijen je žiličast i prilagođen životu u vodi. Sekundarni korijenov sistem razvija se iz čvora busanja. Većina korijenja razvija se u plićem dijelu tla oko 15 cm dubine. Stabljika je građena od nodija i inetrnodija, u donjem je dijelu šuplja i može narasti u visinu od 50 – 150 cm. List se sastoji od rukavca koji raste znatno duže nego kod drugih žitarica i plojke. Cvjetovi su oblikovani u metlicu. Plod je zrno. Ljuska riže je teško probavljiva. Masa 1 000 zrna iznosi oko 30 g, a hektolitarska težina se kreće oko 50 kg. Dužina vegetacije kreće se od 3 do 5 mjeseci.

Agroekološki uvjeti potrebni za uzgoj riže

Temperatura

Riža može uspijevati u područjima gdje u toku vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klije na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 – 35 °C.

Svjetlo

Riža je biljka kratkog dana i najbolje uspijeva u uvjetima s 12 sati dnevnog osvjetljenja. Najbolje uspijeva u uvjetima s većim brojem sunčanih dana.

Voda

Može uspijevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određena razina vode. Brdska riža (Oryza montana) uspijeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm oborina tokom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8% koncentracije soli. Najbolja je voda iz rijeka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 – 30 000 m3/ha.

Tlo

Može uspijevati na različitim vrstama tala, ali će dobre prinose dati na dobrim plodnim tlima, povoljnih fiziklanih i hemijskih karakteristika. Za rižu su dobra aluvijalna i deluvijalna tla. Tla se najčešće nalaze u blizini rijeka, što omogućava bolje i jeftinije navodnjavanje. Tlo za rižu ne smije biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.

Agrotehnika za proizvodnju riže

Plodored

Riža se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S rižom bi se trebale izmjenjivati pretkulture koje mogu uspijevati iza riže i popravljati plodnost tla. Dobre pretkulture su lucerka, djetelinsko-travne smjese, livadna tla, okopavine, neke povrtne kulture i zrnaste mahunarke.

Obrada tla

Ako riži prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). U ljetnom periodu vrši se ljetno oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je sprovesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proljeće treba izvršiti pripremu tla za sjetvu tanjuranjem i sjetvospremačem ili, ako je tlo u dobrom stanju, samo sjetvospremačem.

Gnojidba

U gnojidbi riže najviše se koriste mineralna gnojiva, prvenstveno kompleksna gnojiva s povoljnim odnosom azota, fosfora i kalija. Za ostvarenje visokih prinosa (preko 5 000 kg/ha) treba gnojidbom dati oko 130 kg/ha azota, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Zbog specifičnih uvjeta (navodnjavanje) u kojima se uzgaja riža, svu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva i polovicu azotnih gnojiva, treba dati pred pripremu tla za sjetvu, a ostatak azotnih gnojiva daje se u prihrani.

Njega usjeva

Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mjera njege. Kod sjete u vodu razina vode iznosi 3 – 5 cm. U vrijeme busanja dovoljan je isti sloj vode. U vlatanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi busanja, pa se u to vrijeme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zriobi, 7 – 10 dana prije žetve, tlo se suši i time se omogućava žetva.

Sjetva riže

Preporučuje se prije sjetve sjeme izložiti suncu i provjetriti ga. Vrijeme sjetve ovisi o tome u kojem se području uzgaja. Riža se može sijati ručno u vodu, ili sijačicom u normalno priređeno tlo i proizvodnjom presadnica i njihovim presađivanjem.

Za ručnu sjetvu u vodu, sjeme riže treba prvo močiti najmanje šest sati, kako bi sjeme upilo vodu i odmah potonulo. Prije sjetve voda se zamuti, pa se tek onda sije. Razina vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu sjetvu treba oko 180 kg/ha sjemena.

Sjetva sijačicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna sjetva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a  gustoća sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina sjetve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha sjemena.

Za presađivanje je potrebno proizvesti presadnice. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg sjemena, što je dovoljno za proizvodnju presadnica za 1 ha. Na stalno mjesto presadnice se presađuju kada izrastu iznad visine od 12 cm. Sade se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.

Žetva riže

Riža se žanje u punoj zriobi. Raniji sortiment dozrijeva u početku septembra, a kasniji u drugoj polovici septembra. Kada se tlo dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14% vode, treba ga sušiti. Riža može dati vrlo visoke prinose, čak više od 10 000 kg/ha.

Izvor:

  • Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; 1997.

Riža - Sorte

ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2

MARATELLI

SAN DOMENICO

Riža @ KLUB

Karta rizika od potresa na tlu Europe. Neka područja su baš crvena i ljubičasta .. tipa Grčka, Turska, Albanija, Italija, Island ...

Komasacija poljoprivrednog zemljišta Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće. Vlasnici i posjednici zemljišta neće snositi troškove postupka Komasacija je skup administrativnih i tehničkih postupaka kojima se male i usitnjene površine poljoprivrednog zeml...

DALMATINSKE VINSKE IKONE Prvi put je festival ''Vino Dalmacije'' u Splitu 22. i 23. 10. 2021., dobio i jesensko izdanje, ovaj put pod nazivom ''Dalmatinske vinske ikone. S obzirom da je proljetno izdanje sajma namijenjeno pripremi turističke sezone, jesensko je bilo namjenjno nadolazećoj sezoni pokl...

+4

VRIJEME je ZA TRDENIĆE VRIJEME je ZA... naziv je tribine koju vodi novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je u dvorani HKD Napredak u središtu Zagreb predstavljena vinarija Trdenić. To je najveća moslavačka vinarija iz Trnovke ponad Volodera. Uz sommelliera Tomislava Jakopovića o detaljima nastanka ne...

+3

Oni su vinarija Hiša Joannes Protner nedaleko Maribora u susjednoj Sloveniji, a specijalizirali su proizvodnju rizlinga

+6

Pijte modru frankinju I "hrvaški novinarji" bili su "vabljeni" u Krško na svečanu berbu u 40 godina star vinograd Lojze Kerina Ovogodišnja berba završila je s modrom frankinjom. Berbi su se pridružili i 24. vinska kraljica Slovenije Ana Pavlin, europarlamentarac Franc Bogovič s kolegama iz Europskog...

+4

Kutjevo svjetska prijestoljnica graševine Poznata i priznata je kutjevačka graševina. Korona i potres usporili su graševinske užite u Zagrebu. Zatvoriše se kafići i restorani, zaustavljena su sva pa i vinska druženja Prodaja je pala gotovo na nulu i tako dva i pol mjeseca. No nisu se svi predali. Či...

+4

PLANTON - VRT NA DLANU Goran Markovanović i Mario Salai osmislili su aplikaciju PlantOn, koja malim obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima pruža siguran plasman , a kupcima kvalitetno i zdravo povrće. Korisnik aplikacije izravno je povezan s proizvođačem, od kojeg je zakupio vrt, a koji za njega...

+2

Šoškić u El Toru Vinar s Plešivice (30 km od Zagreba), Siniša Šoškić predstavio je svoja vina u zagrebačkom restoranu El Toro. Predstavljanje je vodio Siniša Šoškić uz sinove Leonarda i Vjeku . Šoškić je 1992. kupio tri hektara vinograda i staru kuću ne znajući da kupuje bivši dom dr. Ante Starčević...

+3

Na Plešivici 30 km od Zagreb na stotine je vinara od kojih su 33 registrirani kao robni proizvođači, a od njih samo sedam nema kušaonicu. Za Martinje Drago Kurtalj je ugostio vinskog biškupa iz Zagreba "presvetlog" Blaža Folgenovića svima znanog iz Večernje škole a kum je bio "šampanjer" Tomislav To...

+2

Klopotec kod Matočeca U povodu Bartolovog u subotu 22.8.2020. oko 17 sati počelo se okupljati društvo u vinariji Matočec. Mjerila se temperatura i radio popis dvadesetak uzvanika. A onda je krenuo klopotec koji svojim zvukom u vinogradu plaši gladne čvorke. Obiteljska Vinarija Nade i Marijana Matoče...

+4