Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Trešnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Cherry | Latinski naziv: Prunus avium L.

Trešnja

Trešnja se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, manji broj uzgaja se samo radi prerađevina (kompoti, džemovi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se uzgajaju isključivo za proizvodnju likera ili rakija. Jednom ubrane trešnje više ne dozrijevaju, pa se moraju brati zrele. Svježe su trešnje sjajne, pune i sa žarko zelenim peteljkama. Jako su praktične jer im osim pranja ne treba gotovo nikakva priprema i najbolje su svježe.  Za davanje ploda potrebno im je 6 - 8 godina. Razlikujemo trešnje s mekanim mesom ploda i trešnje s čvrstim mesom ploda (hrustavke).

Agroekološki uvjeti za uzgoj trešnje

Temperatura

Trešnja je izrazit heliofit (traži mnogo svjetla i topline). Cvatnja joj počinje kad prosječne dnevne temperature dosegnu 10 - 11 °C, a najbolje se oplođuju pri prosječnoj dnevnoj temperaturi između 15 i 20 °C. Trešnja dobro podnosi vrlo niske temperature u doba dubokog mirovanja. Stablo može izdržati do -30 °C, a rodni pupovi do -25 °C. Ako je stablo ušlo u zimu sa slabijom kondicijom (suša u protekloj vegetaciji, prevlažna godina bez tople jeseni, preobilan urod, iscrpljenost od napada biljnih nametnika i si.), onda se mogu smrznuti i na -24 °C. U jesen, u novembru, kada nema zimskog mirovanja, uz temperaturu -15 °C do -17 °C stradavaju debla i račvišta grana. Trešnje žute ili svijetlocrvene boje ploda otpornije su od sorti tamnocrvene i crvene boje ploda, jer im je kora svih vegetativnih organa svjetlija. Pri kretanju vegetacije cvjetni pupovi izdrže od -2,8 °C (žute sorte), otvoreni cvjetovi izdrže od -2 do -3 °C (žute sorte) odnosno samo -1 °C (tamne sorte), zametnuti plodići izdrže -1,2 °C (žute sorte), a na toj temperaturi plodići tamnih sorti najvjerojatnije će se smrznuti.

Voda

Dovoljna joj je mala količina vlage u tlu jer njezin korijen ima golemu apsorpcijsku moć. Trešnji je dovoljno oko 500 mm oborina godišnje, posebno ako su te oborine dobro raspoređene. Ne podnosi visoku relativnu vlagu zraka, a pogoduje joj suh zrak. Povećana relativna vlaga zraka potiče na trešnji znatnu pojavu biljnih bolesti, a povećane oborine ometaju diferencijaciju (zametanje) cvjetnih pupova, te izazivaju slabu oplodnju, opadanje plodića i pucanje plodova.

Tlo

Trešnji najbolje odgovaraju duboka i rahla, blago kisele, neutralne ili blago alkalne reakcije (pH 5,0 – 7,0), aluvijalna tla, pjeskovite ilovače, posmeđene crvenice, propusni vapnenci i si.

Izbor položaja za podizanje nasada

Trešnja traži umjerena zračna strujanja. Ne podnosi jake vjetrove, posebno u doba cvatnje, zato što se u vrijeme jačih vjetrova ne lete pčele, pa je time umanjena mogućnost oplodnje. Suhi i topli vjetrovi remete vrijeme početka i dinamiku cvatnje (ubrzavaju cvatnju), pa time ometaju kvalitet oplodnje (kraće se podudaraju vremena cvatnje međusobnih oprašivača). Vjetrovi mogu biti i korisni, naročito u kraćim ili dužim kišnim razdobljima, kad svojim strujanjem umanjuju štetne posljedice velike relativne vlage zraka ili suvišne vlažnosti tla.

Trešnja se uspješno uzgaja između 30° i 60° sjeverne širine, na nadmorskoj visini do 1 000 m. Za sigurniji uzgoj trešnje bolje su sjeverne od južnih ekspozicija ako su dovoljno visoke ali i blagi brežuljci s blagim padinama. U BiH najpovoljniji uvjeti su u zapadnim i jugozapadnim krajevima sa odgovarajućom klimom.

Priprema tla za sadnju

Dvije godine prije sadnje zasijati višegodišnje leguminoze kao pretkulturu jer one imaju sposobonost vezivanja atmosferskog azota i obogaćivanje tla istim. Nakon gnojidbe pristupa se rigolanju na dubini od 60 – 100 cm, u zavisnosti od rastresitosti i dubine tla. Rigolanje se vrši dva mjeseca prije sadnje. Nakon toga tlo se potanjura i iskolčavaju se mjesta za sadnju trešanja.

Izbor podloga

Od nekoliko mogućih podloga za trešnju: generativnih - sjemenjak divlje trešnje (Prunus avium) i sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb) ili vegetativnih - Gisela, F12/1 i Colt, preporučuju se sjemenjaci divlje trešnje i mahaleba.

Izbor uzgojnog oblika

Za podizanje nasada trešnje s preporučenim uzgojnim oblikom etažne piramide, visine oko 4,5 m, potrebni su razmaci sadnje 6,3 x 5 m. Međutim, ta prirodna etažna (pršljenasta) piramida u trešnje ima pravilan oblik samo u prvim godinama rasta, a poslije se izobliči i poprimi oblik preokrenute piramide jer je druga etaža u povoljnijem fiziološkom položaju od prve etaže, kao što je treća etaža u povoljnijem položaju od druge etaže i u još povoljnijem položaju od prve. Stoga se preporučuje oblikovanje pravilne etažne piramide trešnje.

Vrijeme i tehnika sadnje trešnje

Bolje je voćke saditi u jesen kada je tlo još toplo i vlažno, pa odmah počinje rast korijena. Tokom prijevoza i skladištenja, sadnice ni u jednom trenutku ne smiju izgubiti vodu. Prije sadnje odstrane se svi oštećeni dijelovi korijena i on se umoći u kašu napravljenu od zemlje i svježeg goveđeg gnoja. Za kućne vrtove napogodnije su sorte niskog stabla. Voćke velike krošnje i odgovarajuće visine zahtijevaju razmak od najmanje 10 m. Neke sorte zahtijevaju oprašivače, pa je uvijek potrebno posaditi najmanje dva stabla. Trešnja počinje donositi plodove nakon 6 do 8 godina, a stablo može doživjeti 50-ak i više godina.

Iskopa se rupa širine dovoljne da sadnica s korijenom stane u nju. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajnjaka. Na stajnjak se opet stavlja zemlja pa se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanje vode. Crta kalema ne smije se zakopati jer bi se spriječio razvoj bazalnog korijena.

Održavanje nasada

U proljeće i prije početka vegetacije dodaje se mineralno gnojivo KAN 27%. Tretiranje zakorovljenoga zaštitnog pojasa obavlja se 2 - 3 puta u vegetaciji s 4 - 6 l/ha. Rezidba rodnih stabala obavlja se u razdoblju mirovanja voćki i u doba vegetacije. Međuredni prostor zatravljuje se tek nakon 2-3 godine nakon podizanja nasada. Košnjom (malčiranjem) tratine povećava se sadržaj organske tvari, poboljšavaju fizikalna, hemijska i biološka karakteristika tla.

Gnojidba trešnje

Važno je da su hranjiva pristupačna u svim razdobljima razvoja, što je slučaj u prozračnim i umjereno vlažnim tlima. Prije podizanja voćnjaka obavlja se hemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih gnojiva i moguća mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti odgovarajućim agrotehničkim mjerama. Teška tla bogatija su hranjivima, ali ne odgovaraju ni trešnji ni višnji. Pogodnija su lakša tla, iako sadržavaju manje hranjiva.

Azot je jedan od elemenata koji najviše utječe na rast i direktno na rodnost. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari, koje smo unijeli stajskim gnojem (ili tresetom) prije sadnje. Zatravljeni voćnjak velik je izvor azota. Azot iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodajemo u toku aktivnog rasta u nekoliko obroka (dva do tri puta). Količine unosa ovise o opskrbljenosti tla, starosti drveta, oborinama, prirastu i rodnosti. Pritom moramo znati da je u prvim godinama povećana potreba za tim hranjivom, zbog intenzivnog vegetativnog rasta do konačnog oblikovanja skeleta. Mladim voćkama dodaje se 30 - 40 kg/ha azota, a starijima u rodnosti 60 - 140 kg/ha.

Fosfor je element koji se teže ispire i slabo je pokretan u tlu. Višnje i trešnje u prvim godinama traže 30 kg/ha fosfora, a kasnije tokom rodnosti 60 - 90 kg/ha. U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 - 200 kg/ha. Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev hlorid ili kalcijev nitrat u nekoliko navrata tokom rasta ploda.

Berba trešnje

Trešnja se bere kada su plodovi posve zreli. Ako se plodovi žele iskoristiti svježi ne smiju biti prezreli (moraju biti čvrsti i ubrani s peteljkom). To je obično dva do tri dana prije pune zrelosti. Za kvalitet plodova važna je veličina, boja i postotak crvljivosti plodova. Plodovi se mogu čuvati u hladnjačama i do 30 dana na temperaturi od 0 do 1°C uz relativnu vlažnost zraka od 85%.

Izvori:

  • I. Krpina; Voćarstvo; 2004.
  • Prof. dr. Mirsad Kurtović, Adnan Maličević Savremena tehnologija uzgoja trešnje i breskve, Sarajevo

Trešnja - Sorte

ukupno: 74, aktivno: 38, neaktivno: 36

Aranka

Big star

Bigarreau moreau

Bigi sol

Bing compact

Black star

Blaze star

Canada giant

Compact stella

Denisenova žuta
(Donissens gelbe knorpelkirsche, donissen yellow)

Durone nero I

Durone nero II

Duroni 3

Ferrovia

Gomilička

Grace star

Halka

Hedelfingenska
(Hedelfingenska reisenkirsche, hedelfingeni óriás)

Horka

Isabella

Karešova

Kasinova rana
(Kassin's fruhe)

Lala star

Lionska rana
(Bigarreau jaboulay, early lions)

Lovranska

Margit

Napoleonova
(Bigarreau napoleon)

Ohridska crna

Okička

Prima giant

Primavera

Regina

Regina mercato
(Kraljica tržišta)

Rita

Rivan

Samba

Satin

Schneider late
(Šnajderova kasna)

Skeena

Stonska

Sue

Sweet early

Sweet heart

Sylvana

Techlovan

Tugarka

Vanda

Vilderova rana

Vilma

Vittoria

Trešnja @ KLUB

Višnja, trešnja, kajsija, šantelija.... Sve pod snegom jutros... :-(

+5

Nova blaga starog podruma Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana j...

+4

Trešnja je rodila ove godine, ali je kiša toliko oštetila da je teško naći zdravu i normalnu trešnju...

+3

Tresnje... Čik prestani da jedes, ako možeš... 😀

Moja mačka proverava da li će roditi trešnja. . 😀

Proizvodnja voća u Republici Srbiji varira iz godine u godinu. U tabelarnom prikazu predstavljeni su parametri proizvodnje plodova drvenastih voćaka u Srbiji za 2021. godinu. Iz priložene tabele se jasno može videti da su najveće površine pod šljivom, zatim jabukom i višnjom. Kada je reč o proizvodn...

Uletjelo dijete u stan, pocikuje, sretna. Pitam: dobila si 5. Da, jesam, odgovara usput i pokazuje mobitel i fotku. Ona na ljestvama naslonjenim na trešnju ispred naše zgarde. Tko te je slikao? Krtica! Odma je pao dogovor s najboljom frendicom. #sretnamater

+2

OPRAŠIVANJE VOĆAKA. Pod oprašivanjem, odnosno polinacijom se podrazumeva prenošenje polenovih zrnaca s raspuknutih prašnih kesica (antera) na žigove tučka istih ili drugih cvetova. Bez oprašivanja nema oplođenja, pa prema tome i donošenje plodova, izuzev u sorti krušaka i jabuka, koje su sklone part...

Pjenušavi Zagorci na Vuglecu Na Vuglec bregu kod Borisa Vugleca, u zatišju između dvaju napada korone, dakle nedavno, pjenušavo vino teklo je " potocima". Na Pjenušavi zagorski doručak u vinogradu došlo je više stotina vinoljubaca koji su se razmili po Vuglecovom etno selu koje uz restoran ima deset...

+5

SUZBIJANJE SMRDLJIVIH STENICA NA VOĆKAMA Smeđa mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poreklom je iz Azije i kod nas ima 1 - 2 generacije godišnje. Odrasle jedinke stenice H. halys su duge 12 - 17 mm, široke 7 - 10 mm, štitastog oblika tela. Obojene su različitim nijansama smeđe boje na leđima i na...