Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill
Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke i u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, hljeba, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i hemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja zamjena je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30% potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.
Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja i ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju azotom. Osobina korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorti u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorti otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinovano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.
Soja klija pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.
Soja je biljka kratkog dana. Većina sorti zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.
U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48% njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80%. Soja se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tokom vegetacije.
Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.
Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.
Tokom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).
Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze azota i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg azota, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha azota, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 azota osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha azota, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.
Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soja se može sijati u maju, junu, pa i do početka jula, ali uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u skladu s grupom zriobe.
Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana azotom) i hemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.
Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50%. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16%, a iznad 20% smanjuje se kapacitet kombajna.
Izvor:
ukupno: 82, aktivno: 36, neaktivno: 46
Abiza
AFZG ANA
AFZG SANJA
AJLA PZO
ALISA
AMPHOR
ANA
ANGELA PZO
ANICA
Atanga
Auricula
Basak
BUGA
CORBETT
Dana
DANICA
DIANA
DUBRAVKA
EMA
ES Albator
ES Connector
ES Conqueror
ES Generator
ES Inspector
ES Warrior
Ezra
GABRIELA
GALA PZO
GALINA
GALLEC
GORDANA
Helga
Herzog
HRVATICA
IDEFIX
IKA
JANA
JULIJA
JULIJANA
KLARA
Korana
LEA
LJUBICA
LUCIJA
Maksimirka
Mara
MARIJA
MERKUR
NAYA
NEOPLANTA
NS ANA
OAC WALLACE
Os Đurđica
Os Nevena
OS ZORA
Pelikan
PROTEINKA
Ranka
Rata
RUŽICA
S-0512
S-0990
SABINA
SANDA
SANJA
SEKA
SIVKA
SLAVONKA
SONJA
TENA
TINA
Tisa
TOMA
USKOLISNA
Vinka PZO
VIŠNJA
Zagorka
ZAGREPČANKA
Zlata
Nova sezona - nove prilike! 🌱 Predstavljamo vam naš asortiman soje za 2025. odabran kako bi ispunio potrebe poljoprivrednika za visokim prinosima i vrhunskom kvalitetom. 🎯 Tražite soju otpornu na sušu? 🎯 Želite sortu koja jamči bolje rezultate u promjenjivim uvjetima? 🎯 Zanima vas koji je najbol...
Nakon olujnih vetrova, pljuskova, malo sitnog leda, tropskih temperatura dozreva naša soja!
Suša je desetkovala prinose u atarima Bačke Palanke, zbog čega, kako kažu tamošnji ratari, neće biti računice u ratarstvu u ovoj proizvodnoj sezoni. Nisu ratari zadovoljni ni ponuđenim otkupnim cenama, koje za kukuruz iznose 18 dinara, a za soju nešto više od 50 dinara za kilogram. ”Biće ratari u mi...
Republički zavod za statistiku objavio je procene očekivane proizvodnje nekih poljoprivrednih useva ove godine. Pema očekivanjima RZS-a, proizvodnja pšenice biće 15,9 odsto manja nego prošle godine. Očekuje se da će proizvodnja pšenice ove godine iznositi 2,9 miliona tona. Kod proizvodnje malina oče...
A kako vaši kukuruz i soja? Obavili postrnu sjetvu, navodnjavate? Ovako je na poljima PPK Valpovo.
Za razliku od pšenice čija je žetva počela, kiša koja gotovo svakodnevno pada i te kako prija kukuruzu, suncokretu, soji, šećernoj repi. I proizvođači i stručnjaci kažu da je ona spas za prolećne kulture i da se sada stvaraju zalihe vlage za jul i avgust koji znaju da budu sušni. Zbog izuzetno toplo...
PROIZVODNJA KUKURUZA KOKIČARA (Zea mays everta STURT.). U s l o v i u s p e v a n j a Optimalna temperatura za klijanje, nicanje i porast mlade biljčice je 10 – 12 oC, za porast stabla 22 – 23 oC, za cvetanje 24 – 25 oC i nalivanje zrna u stadijumu tehnološke zrelosti 23 – 24 oC. Temperature ispod 1...
Pogledajte detaljan prikaz rezultata ogleda kukuruza, soje i suncokreta za 2023. godinu na linku: https://bitly.ws/36zj8
Kada i kako protiv Sive truleži grožđa (prouzrokovač: Botrytis cinerea). Siva trulež predstavlja jedno od najznačajnijih oboljenja vinove loze. Gubici prinosa koje prouzrokuje iznose 20 - 50%. Oboljenje je rasprostranjeno širom sveta, a posebno u predelima sa kišnim vremenom i visokom vlažnošću vazd...
Zalazak sunca, vršidba soje. Posavski Podgajci. #RuralFoto #životinje #priroda #selo #proizvodnja
Najmanje jedna svinja zaražena je ptičjim gripom usred epidemije živine na farmi u centralnom Oregonu. Iako se čini da je infekcija do sada ograničena na jednu farmu, otkriće je izazvalo jake reakcije, jer, kako piše Science News, organizam svinje je svojevrsni ”lonac za mešanje virusa gripa“, što p...
