Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španija, a slijedi na drugom mjestu Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg maslina, što odgovara 3 – 8 kg ulja.

Masline se ne koriste samo kako bi se iz njezinih plodova moglo proizvesti maslinovo ulje već postoji puno sorti koje su namijenjene konzumaciji. Za konzerviranje se koriste samo zdravi i mesnati plodovi te oni koji nisu oštečeni.

Ekološki uvjeti za uzgoj masline

Temperatura

U kontinentalnom dijelu BiH i u sjevernim ravničarskim dijelovima od klimatskih karakteristika niska temperatura je najznačajniji faktor (parametar) koji ograničava uzgoj masline. Srednja godišnja temperatura u zoni uzgoja masline kreće se oko 15 - 20 °C. Apsolutna maksimalna temperatura može biti i do 40 °C bez štetnih posljedica za maslinu ako je stablo dobro opskrbljeno vodom. Minimalna temperatura niža od -7 °C može prouzročiti ozbiljne štete ako zahlađenje traje duže od 8 - 10 dana. U praksi se preporučuje da se maslina ne širi na područja gdje temperatura uobičava pasti niže od -4 do -5 °C što su gotovo svi dijelovi BiH, osim južnih krajeva Hercegovine. Budući da maslina cvjeta nešto kasnije, slabiji rani proljetni mrazevi nisu tako opasni kao za druge kulture.

Vjetrovi

Iako se smatra je maslina relativno otporna prema vjetrovima, potrebno je područja u kojima često pušu jaki vjetrovi ili izbjegavati ili na njima podizati vjetrobrane. Ali, položaj za maslinu ipak treba biti prozračan, što je vrlo važno tokom cvatnje.

Voda

Općenito se smatra da je maslina vrlo otporna prema suši. To je tačno samo kad se računa sa skromnim prinosima i neredovitom rađanju. Budući da je kritično razdoblje masline prema vlazi august i septembar, kad plod intenzivno raste, tlo sposobno da očuva vlagu za te ljetne mjesece omogućuje bolji rod i u sušnim godinama. Moguće oborine u ta dva mjeseca mogu uveliko utjecati na prinose. Za stabilne i visoke prinose, posebno stolnih sorti, navodnjavanje je prijeko potrebno. Uobičajeno se smatra kako su vodni režimi reda 300 – 500 mm kiše godišnje dovoljni za njezin dobar rast i razvoj.

Tlo

To znači da tlo za maslinu mora biti rahlo, da brzo može primiti vodu od obilne kiše, mora biti duboko te imati dobar kapacitet za vodu da u sebi može zadržati što više od primljene vode. Orijentacijski se smatra da sadržaj gline ne bi smio biti veći od 60 % jer se inače ne razvija zdrav korijenov sistem zbog ograničenog sadržaja kisika. Maslina je vrlo osjetljiva prema višku vode u tlu, pa su loše drenirana teška glinena, slabo propusna tla i tla s visokom podzemnom vodom itekako neprikladna za uzgoj masline. Nakon agromelioracija takva tla mogu biti vrlo prikladna za maslinarsku proizvodnju. U području hercegovačkog krša maslina je nerijetko sađena u vrlo oskudnim, plitkim skeletnim tlima. U takvim uvjetima priprema obilnog sadnog mjesta krčenjem višestruko se vrati. Najprikladniji pH za maslinu je između 7 i 8. Što je manji volumen tla na raspolaganju maslini, to je opskrbljenost tla hranivima važnija. Dakle, maslina se najuspješnije može uzgajati na dubokim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim i ilovastim tlima, neutralnim, humoznim i dobro opskrbljenim hranivima.

Izbor položaja za podizanje nasada

Maslina je tipična heliofilna biljka i zahtjeva sunčevu svjetlost za svaki list. Može biti uzgajana na područjima koja se nalaze na 600 – 700 m nadmorske visine. Od svjetske proizvodnje najveći dio bilježi se u Sredozemlju (području između 30° i 45° zemljine širine). Klima je tu sa blagim i kišnim zimama, suhim i vrućim ljetom te kratkim prijelaznim godišnjim dobima (proljeće i jesen). Klima u najvećem dijelu južnih krajeva Hercegovine i primorskom kraju oko Neuma prikladna je za komercijalnu proizvodnju masline. Na području opštine Ljubuški nalazi se i jedan od najvećih nasada masline za komercijalnu proizvodnju.

Priprema tla za sadnju masline

Prema provedenim istražnim radovima, ako planirani položaj odgovara zahtjevima masline, čisti se i ravna teren te rigola. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti kvalitetnom čišćenju tla od ostataka prethodnog rastinja. Tokom jula i augusta obavlja se potpuno prekapanje s obradom u dva sloja: prvo do dubine od 80 – 100 cm (korisno za odtjecanje vode), kojem slijedi površinsko oranje na 30 cm dubine, potrebno i zbog zatrpavanja organskih gnojiva. Sadnju maslina najbolje je obaviti početkom proljeća, te se preporučuje priprema terena u ljeto, odnosno u jesen prethodne godine, a meliorativnu gnojidbu i duboko oranje krajem zime odnosno prije sadnje. Takva priprema tla jedino je prihvatljiva za podizanja savremenih proizvodnih nasada masline.

Izbor podloga

U svijetu se još i sad veliki dio maslina proizvodi kalemljenjem na odgovarajuću podlogu. Generativne podloge daju neujednačena stabla u nasadima i to je njihov osnovni nedostatak. Kao podloge služe divlja maslina (Oleaster) i sjeme kulturnih sorti sa sitnijim plodovima. U Italiji, gdje se kalemljenje masline najviše i proizvodi, služe sorte s visokom energijom klijanja kao Moraiolo i Frantoio. Uz to, Moraiolo je sorta otporna na hladnoću. Zbog bolje otpornosti na hladnoću u sjevernoj Italiji primjenjuju se lokalne sorte kao podloge.

Izbor sorti

U BiH, tačnije u Hercegovini se danas uzgajaju večinom autohtone hrvatske i talijanske sorte maslina. Osnovna podjela sorti maslina polazi od njihove namjene, pa se svrstavaju u uljne i stolne sorte. Uljne sorte u svojim plodovima imaju veći sadržaj ulja nego stolne i uglavnom su sitnijeg ploda. Stolne sorte krupnijeg su ploda, s povoljnijim odnosom mesa i koštice i manjim sadržajem ulja.

Izbor uzgojnog oblika masline

U novijim savremenijim i racionalnijim nasadima teži se primjeni različitih oblika uzgoja. Primjerice, slobodan oblik ili grmoliki oblik, održava se bez izvršavanja bilo kakvih intervencija orezivanja biljke u prvih 8 – 10 godina. Koristi se još i oblik okruglaste krošnje s visokim i niskim deblom, vaza, grmasta vaza, palmeta, ipsilon palmeta i vretenasti grm.

Vrijeme i tehnika sadnje masline

Sadnji maslina se može pristupiti u bilo koje doba godine ukoliko se koriste sadnice iz rasadnika. Sadnja se najčešće odvija u oktobru za južne regije te u martu-aprilu-maju za srednje-sjeverne regije. Sadnji nasada masline, kao agrotehničkom zahvatu, prethodi pročišćavanje zemljišta, kolčenje redova i sadnih mjesta. Zatim se kopaju sadne rupe (25 – 30 cm) toliko duboke i široke da se u njih nesmetano može postaviti sadnica budući da je uklonjen kontejner i dodan stajnjak. Nakon sađenja dobro je svaku sadnicu zaliti sa 6- 10 l vode. Ovisno o primjenjenim međurednim razmacima (6 x 5, 6 x 8), format nasada definiran je kao četverougaon, peterougaon ili raštrkanog reda. U savremenim nasadima raširen je uzgoj u redovima. Optimalno uređenje je peterougaono. Za sadnju služe samo kvalitetne sadnice prema isplaniranom sortimentu u odnosu na željenu proizvodnju, a i mogućnost međusobnog oprašivanja.

Održavanje nasada masline

Rezidba

Rezidba se sprovodi redovno svake godine. Za rezidbu masline vrijede, kao i za ostale voćne vrste, osnovne postavke reza: reguliranje odnosa rodnosti i porasta, najpovoljnije raspoređivanje rodnih grana po cijeloj dužini osnovne grane. Dobro poznavanje rodnih grana na maslini važan je preduvjet dobre rezidbe. Rodne grane masline jednogodišnje su rodno drvo (mladice izrasle prošle godine), duge 20 - 35 cm. Takvi izboji razvijaju dovoljno cvatnih pupova. Mladice koje su rastom duže u pravilu ne oblikuju uopšte ili ne oblikuju dovoljno cvatnih pupova, dok prekratke mladice oblikuju previše cvatnih pupova.

Pri rezidbi stabala u rodnosti teži se više zahvatu prorjeđivanja mladica nego njihovom prikraćivanju. Pravilnim odnosom i rasporedom rodnih i nerodnih mladica na stablu masline uspostavlja se odnos koji će istovremeno omogućiti postizanje redovnih i visokih prinosa i dobar porast svake godine. Rezidba masline u krajevima BiH gdje se uzgaja odvija se u vrijeme kada prestane opasnost od pojave niskih temperatura, obično u martu, a nekad i u aprilu. Kasnija rezidba prihvatljiva je za sjevernije granične zone uzgoja masline.

Obrada tla

U maslinicima podignutim u novije vrijeme međuredni prostor obrađuje se mehanizovano, a prostor unutar reda tretira se herbicidima. Obrada tla najčešće se svodi na višekratnu plitku obradu. U teškim, slabo prozračnim tlima većina korijenovog sistema masline razvija se blizu površine tla, pa dublje oranje, primjerice 20 - 30 cm, može oštetiti korijen. Stoga se obrada tla obavlja na 10 -15 cm dubine. Na lakšim pjeskovitijim tlima, koja su prirodno dobro prozračna (a površina im se brže zasušuje), većina aktivnoga korijenja u dubljim je slojevima tla i tu je manji rizik od oštećenja obradom.

Obradom takvog tla povećava se propusnost, olakšava primanje vode, sprječava ishlapljivanje vode iz tla, sprječava razvoj korova, omogućuje inkorporiranje gnojiva u tlo itd. Obrada u jesensko-zimskom razdoblju omogućuje lakše usvajanje zimskih kiša. U proljetnoj obradi bolja je lakša kultivacija jer je to razdoblje cvjetanja i zametanja plodova, kad bi moguća oštećenja korijenja imala vrlo negativne posljedice. Tlo se u toku ljeta mora više puta lagano površinski kultivirati (onoliko puta koliko to tlo zahtijeva - obično 2 - 4 puta), kako bi se korovi držali pod nadzorom i da bi se razbila stvorena pokorica na površini. Za vrijeme sušnih ljeta, površinska obrada rješenje je za održavanje dubinske vlažnosti tla i uspješne proizvodnje. Zemljište pod stablima može biti i ozelenjeno dajući prednost biljkama iz porodice mahunarki (djetelina, grahorica, bob, leća). U nekim razdobljima godine, među redovima maslina može se uzgajati i povrće: krompir, komorač, bob.

Gnojidba masline

Već pri pripremi tla za sadnju treba voditi računa o gnojidbi, jer samo tada, a poslije tokom života masline vrlo teško, možemo dublje slojeve tla obogatiti odgovarajućim hranivima. Zato je dobro uraditi hemijsku analizu tla prije sadnje. Za određivanje potreba gnojidbe tokom uzgoja preporučuje se redovno ili barem svakih nekoliko godina analizirati list masline i na osnovu dobivenih rezultata o stanju hraniva u listu, poznavajući karakteristike tla i stanje nasada, odrediti vrste i količine potrebnih gnojiva.

Preporučeno gnojivo za  maslinu je NPK 6-18-36. Za potrebe za fosforom i kalijem maslini treba dodati 1,4 - 2,8 kg toga gnojiva po stablu. Primjena se preporučuje u vrijeme prvih jesenjih kiša, kad nakon ljetnog zastoja zbog suše, maslina ponovno počinje intenzivnije rasti. Uz fosfor i kalij u toj kombinaciji dana je manja količina azota, koja bi mogla zadovoljiti zahtjeve jesenskog porasta, a može se prema potrebi i pojačati. Preostali veći dio azota (1 - 2 kg Uree 46 % azota) raspodijeli se u dva obroka (prvi veći 2/3, i drugi manji 1/3). Prvi se obrok daje krajem zime (mart), a drugi mjesec-dva poslije (maj), ali svakako još u toku vlažnog proljetnog razdoblja.

U novije vrijeme preporučuje se podizati maslinike s većim brojem stabala po hektaru (razmakom sadnje 6 x 5). U takvim nasadima spomenute količine gnojiva po stablu trebaju biti korigirane prema broju stabala. Mladi nasad u podizanju gnojimo istim gnojivima kao i nasad u rodu, ali manjim količinama, tako da prve godine damo 20 % od količine za rodno stablo, druge godine 40 % i tako do pete godine, kad dajemo punu dozu gnojiva. U prvim godinama svako se stablo gnoji pojedinačno (u krugu oko stabla). Taj krug se s vremenom širi, a kad je nasad odrastao i ako je sađen u pravilnim razmacima, gnoji se širom cijela površina nasada. Posebno se preporučuje upotreba stajskoga gnoja ili drugih dostupnih organskih gnojiva.

Berba maslina

Masline za jelo (za potrošnju "za stolom") beru se u jesen kada su još nedozrele. Beru se ručno, a jedna osoba može ubrati 10 – 20 kg u sat vremena. Crne masline za jelo beru se u punoj zrelosti. One koje se ne iskoriste svježe mogu biti odvojene za proizvodnju ulja. U novembru i decembru obavlja se berba maslina za proizvodnju ulja. Plodovi se s grana mogu trgati pomoću neke vrste češljeva, koji mogu biti pokretani i mehanički (komprimiranim zrakom) i padaju u meže prethodno rastrte na zemljište ispod masline. Brstovi se mogu udarati duljim ili kraćim palicama, upotrebljava se i mehanizacija koja ima dijelove za mrdanje (zakače se za biljku i svojim vibracijama uzrokuju padanje plodova). Masline spontano opadaju s drva i završavaju na mrežama, koje ostaju rastrte ispod biljke čitavo razdoblje berbe. 

Izvor:

  • Krpina; Voćarstvo; 2004.
  • L. Marušić; Maslinarstvo u vrtu i voćnjaku; 2004.

Maslina - Sorte

ukupno: 34, aktivno: 26, neaktivno: 8

Arbequina

Arbosana

Ascolana tenera

Bjelica
(Bila žutica, Česvinka, Krvavica, Paštrica, Mesnica, Vrtunščica, Vrtušnica, Žutica)

Cipressino

Coratina

Cucco

Drobnica
(Domaća bilica, Rovinješka, Sitnica, Mastrinka, Piculja, Mastrinka, Piculja, Ciculja, Žutka)

Dužica
(Barakokula, Duška, Krfkinja, Krivaja, Lastovka, Lastovka velika, Talijanka, Mašjun, Orgula, Samorest)

Frantoio

Grossa di spagna

Istarska belica
(Bianchera)

Itrana

Karbonaca
(Karbonasa)

Koroneiki

Lastovska

Leccione

Moraiolo
(Morinello)

Moražola
(Morasola)

Murgulja

Picholine

Plominka

Puntoža
(Buža puntoža, puntuža)

Rošinjola
(Rosulja, rovinješka, rušinjola)

Santa caterina

Sikitita

Simjaca

Žižolera

Maslina @ KLUB

U MASLINIKU JURE ČUDINE - Od plodova ove sorte napravio je ulje Ex Albis. A farmere naučio da od ostataka, odnosno od komine ili kako on kaže od turvinja, naprave i ispeku kruh ispod peke.

Posjetili smo Vodnjan i 15. Dane mladog maslinovog ulja. Tu smo se na licu mjesta uvjerili da ćemo i godine imati kvalitetna ulja, a zatekli smo i druge domaće proizvode. Evo što smo zabilježili, a više fotki na linku https://www.agroklub.com/agrogalerija/15-dani-mladog-maslinovog-ulja-u-vodnjanu-10...

+11

YaraMila OLIVO je kompleksno granulirano gnojivo s nitratnim i amonijskim dušikom, fosforom, kalijem, sumporom i borom, u potpunosti dostupno i usvojivo za visoko učinkovitu ishranu maslina. saznaj više na: https://goo.gl/k31Ehp

Još malo pa pravimo sušeni paradajz u maslinovom ulju! :)

Udruga " Žene u vinu" (Women on Wine) organizirala je 30. ožujka u muzeju Mimara u Zagrebu 7.PINK DAY - međunarodni festival ružičastih vina, pjenušaca i šampanjaca. Na Festivalu se predstavilo 70 proizvođača ružičastih vina i desetak proizvođača ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Direktorica PINK...

+3

U Bosni i Hercegovini je ostvaren značajan napredak u reguliranju kvaliteta maslinovog ulja zahvaljujući unapređenju vještina ocjenjivača Panela za senzorsku analizu djevičanskog maslinovog ulja.

Komiške masline okupane uskršnjim suncem, suhozidi i bugava. Sretan Vam Uskrs!

+3

Ovu super hranu treba da jedete... Naziv “superhrana” se često koristi da bi se određeni artikli prodali po visokoj ceni. Ne morate, međutim, da ispraznite novčanik da biste jeli superhranu... jer neke od svakodnevnih namirnica jesu superhrana u pravom smislu te reči. Superhranom se obično nazivaju...

Save the date 4. Festival maslina u Zagrebu ;)

Toliko je dobro pisao o maslinama da je i sam sebe uvjerio baviti se njima. Ni to nije sve. Ima i jedna žižula ;)

+13

#PRRRH je omogućio da i kćeri vlasnika OPG-a mogu "češati" maslinu novim treskačem te lako pobrati zahvaljujući novim mrežama na podu!