Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u prosjeku 8-14 godina, a može postići starost i do 20 godina. Raste u obliku grma visine i do 3,5 m.

Ime idaeus potječe od imena planine Ida na Kreti. Postoji grčki mit prema kojem je Zeusu malina spasila život kad je bio dijete jer ga je njegova majka sakrila iza grmlja maline zbog toga što ga je tadašnji vrhovni bog Kron, njegov otac, htio ubiti. Rimljani su proširili uzgoj malina po Europi. U srednjem vijeku se malina počinje koristiti u medicinske svrhe i kao boja, a samo bogati ljudi su je mogli koristiti. U Sjevernoj Americi prije nego što su Europljani došli, Indijanci su odavno koristili maline. U 18. st. se širi uzgoj malina, jer nisu samo bogati mogli kupiti sadnice.

Do danas je poznato oko 195 vrsta malina, među kojima su najvažnije:

  • Europska malina (Rubus idaeobatus idaeus L.)
  • Crvena malina (Rubus idaeus strigosus Michx. - Michx.)
  • Crna malina (Rubus idaeus occidentalis L.)

Trenutno na području BiH dominira dvogodišnji tip maline sa sljedećim sortimentom: vilamet, miker, tjulamin, fertodi zamatos i glen ample. Takođe, posljednjih godina u proizvodnju se uvode i jesenje maline, gdje se posebno ističu kultivari: autumn blis, polka i heritidž.

Agroekološki uvjeti uzgoja maline

Temperatura

Zimski odmor maline počinje vrlo rano, još početkom jesenjih toplih dana ali i duboki zimski odmor ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže). Izbojci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korijenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljetni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cvate.

Voda

Ako zemlja nije dovoljno vlažna smanjuje se urod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korijenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izbojaka. Najbolje rezlutate daje u brdsko planinskim područjima gdje je količina oborina 700-900 mm.

Tlo

Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3%. Najbolje uspjeva na tlu čiji je omjer gline i pijeska 40-50:50-60. Korijenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,90 do 1 m.

Izbor položaja za podizanje nasada

Za malinu je najbolja sjeverna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara.

Priprema tla za sadnju malina

Tlo se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. U proljeće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ako se upotrebljava stajsko gnojivo, potrebno smanjiti količine mineralnog gnojiva. Tlo se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjuračama.

Razmnožavanje malina

Crvena se malina razmnožava izbojcima, a crna i ljubičasta vrhovima izbojaka. Razmnožavanje korijenovim reznicama obavlja se tako da se izdanci vade sa što više žila koje se poslije odrežu i skrate na reznice dužine 5-6 cm. Svaka reznica mora imati barem jedan pup. Reznice se poliježu u pripremljeno tlo na razmak od 8-10 cm u redu, a razmak redova je 40-50 cm. Prekriju se smjesom zemlje, komposta ili zrelog stajnjaka u debljini od 5-6 cm.

Sadni materijal

Matičnjak za proizvodnju sadnog materijala treba biti udaljen od proizvodnih nasada malina te podijeljen na blokove i pri tome se mora voditi računa o tome da li su sorte otporne, tolerantne ili osjetljive prema viroznim oboljenjima.

Podizanje nasada

Maline se mogu posaditi u sistem kvadrata, traka (najveći prinosi) i žive ograde koja je ujedno i najprikladnija posebno u pogledu utroška radne snage i kvalitete ploda. Sadnja se obavlja od oktobra do aprila zrelim sadnicama, a u junu zelenim. Bolje je saditi u jesen nego u proljeće jer će se sadnice bolje ukorijeniti i bolji je porast u slijedećoj godini. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice s razvijenim korijenom. Dubina sadnje je 3 cm veća nego u matičnjaku, a sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4 pupoljka. Potrebno je postaviti potpornje po kojima će se mlada biljka penjati. Najčešće se koriste drveni i betonski stubovi visine do 2,5 m i debljine 8-10 cm koji se postavljaju na razmak od 6-8 m i povezuju pocinčanom žicom u tri reda.

Održavanje nasada malina

Njega se sastoji u obradi tla (uništavanje korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godišnje) i navodnjavanju. U prvoj godini oko sadnice se dodaje 0,1 kg KAN-a podijeljeno u dva obroka, i to krajem maja. U jesen se dodaje NPK gnojivo u formulaciji 7:14.21 u količini od 450 kg/ha. U drugoj godini i godinama rodnosti, u proljeće se dodaje KAN po čitavoj površini u dva obroka u količini od 600 kg/ha. U jesen se dodaje NPK 7:14:21 u trake u količini od 500 kg/ha te po potrebi i stajski gnoj.

Malina se mora orezati do 20. maja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izbojci, suvišni jednogodišnji i oni oštećeni (bolesni). Izbojci koji donose plod, ovisno o bujnosti, prikraćuju se na visinu od 120-150 cm.

Berba i skladištenje maline

Malina dozrijeva krajem juna ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od lože i ne gnječi se. Ako je plod namijenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakoga drugoga ili trećega dana i pakira u posebnu ambalažu. Za čuvanje, najprikladnije su hladnjače u kojima je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost zraka od 80-95 %.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

Malina - Sorte

ukupno: 12, aktivno: 6, neaktivno: 6

Autumn Bliss

Bristol (malina crna)

Fertodska aromatična

Malling exploit

Pokusa

Polana

Romy

Sugana

Tulameen

Malina @ KLUB

Kada je čvrsto rešio da se u slobodno vreme bavi voćartsvom, Danko Jovanović iz sela Urovci, eksperimentalno je podigao zasad šljiva, kajsija i malina, ali su se najisplativije pokazale kupine. Ova parcela zasađena je u februaru prošle godine, a Jovanoviči kažu da je eksperiment uspeo.

+4

Korlatove premijere Premijerno su predstavljene razne berbe vrhunskih vina Korlat u zagrebačkom restoranu Zinfandel's u hotelu Esplanade. Bile su to premijere Korlat Merlot 2016, Korlat Cabernet Sauvignon 2016, Korlat Syrah 2016. te novog vina iz Supreme linije Korlat Supreme Cuvee 2013, koje je spo...

+3

Berba malina u selima podno Rudnika polako se privodi kraju, prinos i kvalitet opravdali očekivanja voćara a cena od oko 500 dinara za kilogram opravdala uloženo i donela berićet ovdašnjim seljanima. Zbog sve bolje cene podižu se i novi zasadi pa slobodno možemo reći da je malina doživela pravi proc...

+14

Potražnja za srpskom kupinom trenutno je veća nego za malinom. Usled velikih suša podbacili su Meksiko i Amerika koji su inače lideri u proizvodnji, zato sada koliko god da se kupina nabere u Srbiji, odmah se proda. Naročito zbog toga, jer se ona ne koristi samo kao konzumna voćka već i kao podloga...

Spaseno mladunče sove i berba malinica :)

+3

Višegradski hladnjačar Boško Đerić pomaže malinarima

+2

Navodnjavanje maline je veoma bitan proces u proizvodnji "crvenog zlata", jer se iz godine u godinu povećava broj dana bez kiše i sa dosta sunca. Koji se sistemi i načini primenjuju u Zapadnoj Srbiji, uskoro više na Agroklubu!

+3

I posle svega, da li treba osigurati useve - pitanje je sad!? Nedvosmislen odgovor ima malinar Dragić Radovanović iz Arilja - više na Agroklubu vrlo uskoro...

+3

Poljoprivrednici valjevskog kraja, zadovoljni prošlogodišnjim prinosima i cenom maline, proširuju zasade. Stručnjaci za voćarstvo prednost daju jesenjoj sadnji, ali 30 do 40 odsto voćara taj posao ipak ostavlja za proleće. Đorđe Sovilj, stručnjak za voćarstvo iz PSS Valjeva, kaže da mali broj proizv...

Član Upravnog odbora Udruženja proizvođača malina i kupina u Srbiji Zoran Stojanović pozvao je Komisiju za zaštitu konkurencije da ispita da li su otkupljivači kupina dogovorom, preko noći, oborili cenu tog voća sa 180-200 dinara na 120 dinara za kilogram. ”Vlasnici hladnjača do juče su otkupljivali...

Dve nedelje nakon početka berbe otkupljivači su podigli cenu kupine na 200 dinara za kilogram. Cenom su delimično zadovoljni proizvođači "crnog zlata" koji ne veruju da će se ponoviti situacija sa malinom koja je dostigla astronomsku cenu, ali se nadaju da će do kraja berbe otkupna cena kupine bar d...