Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruška

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Dobar su izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sistema.

Uzgajaju se na plantažama, u vrtovima i voćnjacima, a u divljem obliku rastu u šumama. Cvatnja kruške traje 20 dana, od aprila do maja, u kojem vremenu cvjetovi daju obilje nektara i cvjetnog praha. Količina meda ovisi o broju stabala i iznosi oko 20 kg.

Agroekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

Kruška cvate prije jabuke te je mogućnost proljetne ozebe znatno veća, a osim toga, osjetljivija je na apsolutne temperaturne minimume zimi. U samoj cvatnji temperature od -1 °C mogu potpuno uništiti urod jer je to najosjetljivija fenološka faza. Kada prođe faza pune cvatnje, tj. kad su kruške ocvale, temperatura od -1 °C neće potpuno uništiti urod, ali će takvi plodovi imati znatno nižu tržišnu vrijednost jer su vrlo često nepravilni (krompirasti) i u pravilu imaju smeđi pojas od mraza. U toku vegetacije može podnijeti temperaturu i do 34 °C.

Voda

Potrebe kruške za vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i iz dubljih slojeva tla. Tokom mjeseca juna i jula, u fazama intenzivnog rasta ploda i mladice, kruška zahtijeva najviše vode.

Tlo

Za svoj uzgoj zahtijeva dublja tla, dobro drenirana, lakše pjeskovita, ilovasta ili ilovasto-pjeskovita. Tla trebaju biti neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0), bogata humusom i hranjivim elementima.

Priprema tla za sadnju

Odabranu površinu, koja je svojim položajem i karakteristikama tla dobra za uzgoj krušaka, meliorativno se pognoji na temelju obavljene hemijske analize tla i nakon toga duboko obradi. Obrada znatno ovisi o tipu tla. Ako je tlo dobrih fizikalnih karakteristika, a koja često u nižim horizontima imaju povećan sadržaj kalcija, obradom se ni u kojem slučaju ne smije ići preduboko, i to zbog dva razloga: prvo, da se dijelovi horizonta s povećanim sadržajem kalcija ne izoru na površinu, i drugo, takvom pripremom stvaraju se uvjeti za dublje prokorjenjivanje. Takva tla se pripremaju oranjem do dubine 40 do 50 cm. Lošija, teža tla, loših fizikalnih osobina prije oranja potrebno je podrivati na dubinu 70 do 80 cm. Najpovoljnije je duboku obradu obaviti tokom augusta, te u takvoj gruboj brazdi tlo ostaviti do početka novembra, dok se ne nabave sadnice. Prije sadnje, tlo se potanjura i iskolče se redovi.

Izbor podloga

Sve sorte krušaka nemaju zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom, pa se one moraju kalemiti s međupodlogom. Kruška se može kalemiti na podlogu divlje kruške i na različite tipove dunje. Na podlozi divlje kruške manje je osjetljiva na lošija tla, ali su stabla bujnija, a i plodovi su znatno lošije kakvoće. Kao podlogu koriste se tipovi dunje: EMA, EMC, BA 29, Adam's, Sydo i OHF 333. Prednost dajemo podlogama EMA i BA 29, a EMC treba služiti samo za najbrojnije sorte. Sorte loše kompatibilnosti s dunjom (npr. Viljemovka) obvezno treba kalemiti s međupodlogom. Kao međupodloga mogu poslužiti sorte Ge-lertova, Pastorčica i Hardenpontova.

Izbor sorti

Odabir sorte ovisi o ekološkim uvjetima i mogućnosti plasmana. Rane sorte mogu se uzgajati u svim kruškarskim područjima, ali prednost se daje onim područjima gdje je veća mogućnost plasmana da bi se izbjegao nepotreban skup prijevoz. Osim toga, najranije sorte su i najosjetljivije na prijevoz, a i vijek skladištenja im je najkraći. Kasne zimske sorte zahtijevaju dovoljno sunčanih dana da bi mogle postići visoku kakvoću plodova pa se mogu uzgajati samo u toplim krajevima južne BiH. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju jer su to krajevi gdje tokom ljeta obično vlada suša. Sorte srednje dobi dozrijevanja mogu se uzgajati na povoljnim lokacijama svih naših područja, a jedini ograničavajući čimbenik jest mogućnost plasmana.

Izbor uzgojnog oblika

Razmak između redova ovisi o bujnosti podloge i sorte, ali za savremene uzgoje, uz dobru voćarsku mehanizaciju, taj razmak ne treba biti veći od 3,2 m. Razmak unutar redova ovisi o sorti, ali opčenito može se reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. Sve to odnosi se na uzgojni oblik, a kod kruške su najčešći vitki vretenasti grm i vitko vreteno.

Vrijeme i tehnika sadnje

Iskopa se jama za sadnicu. Sadnica se postavlja 3-5 cm daleko od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajskog gnoja. Na stajski se gnoj opet stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanja vode. Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno je mjesto barem 10 cm iznad razine tla.

Održavanje nasada

U međurednom prostoru održava se tratina koja se kosi 6 - 8 puta u vegetaciji i nezakorovljen zaštitni pojas (primjena herbicida). Ako u voćnjaku nema sistem za navodnjavanje tlo se održava stalnom međurednom obradom (u jesen rotacijskom motikom, a ljeti oranje).

Gnojidba

Odmah nakon sadnje ili najkasnije do kraja proljeća mladi se voćnjak pognoji stajskim gnojivom. Za prilično veliku gustoću sadnje preporučuju se dva načina gnojidbe:

  • Pojedinačna gnojidba svake sadnice s 20 - 30 kg stajskoga gnoja oko sadnice.
  • Odoravanjem brazde oko 70 cm od reda sadnica, te zaoravanjem gnojiva koji se stavlja u odoranu brazdu. 
  • Izvor: I. Krpina; Voćarstvo; 2004.

    Kruška - Sorte

    ukupno: 51, aktivno: 45, neaktivno: 6

    Abbe fetel

    Avranška

    Boheme

    Boskova bočica

    Carmen

    Cascade

    Conference

    Coscia

    Coscia precoce

    Druardova maslovka

    Društvenka

    Durondeau

    Etrusca

    Gelertova maslovka

    General leclerc

    Gijoova

    Grand champion

    Hardenpontova maslovka

    Highland

    Izmirka

    Kantaruša

    Kiferov sjemenjak

    Klapov ljubimac

    Kleržo

    Lipanjska ljepotica

    Lipanjsko zlato

    Lubeničarka

    Marguerite marillat

    Norma

    Olivijerova

    Packham's triumph

    Passe crassane

    Pastorčica

    Precoce di fiorano

    Rana moretinijeva

    Rosired

    Šampionka

    Santa maria

    Srpanjska šarena

    Starking delicious

    Starkrimson

    Takiša

    Tepka

    Tikvica nagovik

    Tosca

    Trevuška

    Viljamovka crvena

    William's bovey

    Zimska pastrmka

    Žutavka

    Kruška @ KLUB

    U subotu 27. maja u 14h u Institutu za voćarstvo Čačak, a u organizaciji Narodnog muzeja Čačak, biće otvorena izložba ”Staro i nestalo voće Srbije“, autorke Aleksandre Savić, muzejskog savetnika i autora crteža Bore Milićevića, likovnog tehničara Prirodnjačkog muzeja. Na izložbi će biti predstavljen...

    SUZBIJANJE RUTAVE BUBE (TROPINOTA HIRTA). Rutava buba ima jednu generaciju u toku godine i prezimljava u stadijumu imaga u zemljištu. Odrasli insekti su obrasli mnogobrojnim beličasto - žućkastim dlačicama, crne su boje i na pokriocima su ukrašeni sa velikim brojem belih, simetrično raspoređenih peg...

    JESENJE PRSKANJE JABUČASTIH VOĆAKA. Jesenje “plavo” tretiranje voćnih zasada predstavlja obavezan i neophodan tretman u fenofazi opadanja lišća. Priprema zasada voćaka za narednu vegetaciju počinje nakon završetka berbe kao potrebna mera. Tretmanima u ovom periodu se suzbijaju bolesti i smanjuje bro...

    U belgijskoj pokrajini Limburg, u samom srcu regije poznate po uzgoju krušaka, nalazi se jedan voćnjak koji se izdvaja svojom jedinstvenošću. Ondje unutar kupola, takozvanih "Ecotrona", znanstvenici uzgajaju kruške u potpuno kontroliranim uvjetima, tako da simuliraju klimu kakva se predviđa već u 20...

    KAKO REŠITI PROBLEM KRUŠKINE GRINJE. I) Na lišću zelenkaste ili tamne nabrekline najviše uz glavnu žilu, list kržlja i otpada. Kod jače zaraze zakržlja čitav izboj. Nabrekline su sa obe strane lista, koji deformira, pocrni i opada. - Kruškina grinja (Eriophyes piri). - Ova štetočina nije insekt, već...

    Ovako izgleda vinova loza, smokva, kruška, grašak i rusomača nakon zanošenja pesticida. Fotografije nam je poslala čitateljica koja je mislila da je u pitanju virus. Poslali smo ih na nekoliko adresa, a na kraju se potvrdilo da je susjed na parceli pored špricao suncokret. Budući da je ovih dana vrl...

    +6

    U Privrednoj komori Srbije juče su uručene nagrade najboljim domaćim rakijama, čiji su proizvođači na prestižnom takmičenju "Spirit selection" u Briselu osvojile 18 medalja – sedam zlatnih i 11 srebrnih, a dobitnicima je priznanja uručio direktor CMB "Spirit selection" Ulrik Nijs, saopšteno je iz Pr...

    Izvoz sadnog materijala iz Rasinskog okruga je prošle godine iznosio 14,7 miliona evra, što je uvećanje u odnosu na prethodnu godinu za čak 27%. Procvat cvećarstva počeo je u epidemiji virusa korona, ali se nastavio i dalje. Mnogi iskusni poljoprivrednici su napustili oranice i počeli da se zbog bol...

    AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...

    +4

    SUZBIJANJE SMRDLJIVIH STENICA NA VOĆKAMA. Već sam pisao o smeđoj mramorastoj stenici i način kako da se suzbije. Ovde ću izneti u kratkim crtama njen opis, značaj, štete i mere zaštite. Smeđa mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poreklom je iz Azije i kod nas ima 1 - 2 generacije godišnje. Odrasle...

    OPRAŠIVANJE VOĆAKA. Pod oprašivanjem, odnosno polinacijom se podrazumeva prenošenje polenovih zrnaca s raspuknutih prašnih kesica (antera) na žigove tučka istih ili drugih cvetova. Bez oprašivanja nema oplođenja, pa prema tome i donošenje plodova, izuzev u sorti krušaka i jabuka, koje su sklone part...

    Kiša u podjeličkim čačanskim selima, nije padala više od 40 dana, što je uz visoke temperature ostavilo posledice na voćne kulture uzgajane u tom kraju, kaže voćar Mateja Majstorović. On je rekao i da je, pored tih nepovoljnih uslova, ovogošnji rod kruške, možda ne po kvalitetu, ali po količini, izn...