Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.
Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Dobar su izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sistema.
Uzgajaju se na plantažama, u vrtovima i voćnjacima, a u divljem obliku rastu u šumama. Cvatnja kruške traje 20 dana, od aprila do maja, u kojem vremenu cvjetovi daju obilje nektara i cvjetnog praha. Količina meda ovisi o broju stabala i iznosi oko 20 kg.
Kruška cvate prije jabuke te je mogućnost proljetne ozebe znatno veća, a osim toga, osjetljivija je na apsolutne temperaturne minimume zimi. U samoj cvatnji temperature od -1 °C mogu potpuno uništiti urod jer je to najosjetljivija fenološka faza. Kada prođe faza pune cvatnje, tj. kad su kruške ocvale, temperatura od -1 °C neće potpuno uništiti urod, ali će takvi plodovi imati znatno nižu tržišnu vrijednost jer su vrlo često nepravilni (krompirasti) i u pravilu imaju smeđi pojas od mraza. U toku vegetacije može podnijeti temperaturu i do 34 °C.
Potrebe kruške za vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i iz dubljih slojeva tla. Tokom mjeseca juna i jula, u fazama intenzivnog rasta ploda i mladice, kruška zahtijeva najviše vode.
Za svoj uzgoj zahtijeva dublja tla, dobro drenirana, lakše pjeskovita, ilovasta ili ilovasto-pjeskovita. Tla trebaju biti neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0), bogata humusom i hranjivim elementima.
Odabranu površinu, koja je svojim položajem i karakteristikama tla dobra za uzgoj krušaka, meliorativno se pognoji na temelju obavljene hemijske analize tla i nakon toga duboko obradi. Obrada znatno ovisi o tipu tla. Ako je tlo dobrih fizikalnih karakteristika, a koja često u nižim horizontima imaju povećan sadržaj kalcija, obradom se ni u kojem slučaju ne smije ići preduboko, i to zbog dva razloga: prvo, da se dijelovi horizonta s povećanim sadržajem kalcija ne izoru na površinu, i drugo, takvom pripremom stvaraju se uvjeti za dublje prokorjenjivanje. Takva tla se pripremaju oranjem do dubine 40 do 50 cm. Lošija, teža tla, loših fizikalnih osobina prije oranja potrebno je podrivati na dubinu 70 do 80 cm. Najpovoljnije je duboku obradu obaviti tokom augusta, te u takvoj gruboj brazdi tlo ostaviti do početka novembra, dok se ne nabave sadnice. Prije sadnje, tlo se potanjura i iskolče se redovi.
Sve sorte krušaka nemaju zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom, pa se one moraju kalemiti s međupodlogom. Kruška se može kalemiti na podlogu divlje kruške i na različite tipove dunje. Na podlozi divlje kruške manje je osjetljiva na lošija tla, ali su stabla bujnija, a i plodovi su znatno lošije kakvoće. Kao podlogu koriste se tipovi dunje: EMA, EMC, BA 29, Adam's, Sydo i OHF 333. Prednost dajemo podlogama EMA i BA 29, a EMC treba služiti samo za najbrojnije sorte. Sorte loše kompatibilnosti s dunjom (npr. Viljemovka) obvezno treba kalemiti s međupodlogom. Kao međupodloga mogu poslužiti sorte Ge-lertova, Pastorčica i Hardenpontova.
Odabir sorte ovisi o ekološkim uvjetima i mogućnosti plasmana. Rane sorte mogu se uzgajati u svim kruškarskim područjima, ali prednost se daje onim područjima gdje je veća mogućnost plasmana da bi se izbjegao nepotreban skup prijevoz. Osim toga, najranije sorte su i najosjetljivije na prijevoz, a i vijek skladištenja im je najkraći. Kasne zimske sorte zahtijevaju dovoljno sunčanih dana da bi mogle postići visoku kakvoću plodova pa se mogu uzgajati samo u toplim krajevima južne BiH. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju jer su to krajevi gdje tokom ljeta obično vlada suša. Sorte srednje dobi dozrijevanja mogu se uzgajati na povoljnim lokacijama svih naših područja, a jedini ograničavajući čimbenik jest mogućnost plasmana.
Razmak između redova ovisi o bujnosti podloge i sorte, ali za savremene uzgoje, uz dobru voćarsku mehanizaciju, taj razmak ne treba biti veći od 3,2 m. Razmak unutar redova ovisi o sorti, ali opčenito može se reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. Sve to odnosi se na uzgojni oblik, a kod kruške su najčešći vitki vretenasti grm i vitko vreteno.
Iskopa se jama za sadnicu. Sadnica se postavlja 3-5 cm daleko od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajskog gnoja. Na stajski se gnoj opet stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanja vode. Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno je mjesto barem 10 cm iznad razine tla.
U međurednom prostoru održava se tratina koja se kosi 6 - 8 puta u vegetaciji i nezakorovljen zaštitni pojas (primjena herbicida). Ako u voćnjaku nema sistem za navodnjavanje tlo se održava stalnom međurednom obradom (u jesen rotacijskom motikom, a ljeti oranje).
Odmah nakon sadnje ili najkasnije do kraja proljeća mladi se voćnjak pognoji stajskim gnojivom. Za prilično veliku gustoću sadnje preporučuju se dva načina gnojidbe:
Izvor: I. Krpina; Voćarstvo; 2004.
ukupno: 51, aktivno: 45, neaktivno: 6
Abbe fetel
Avranška
Boheme
Boskova bočica
Carmen
Cascade
Conference
Coscia
Coscia precoce
Druardova maslovka
Društvenka
Durondeau
Etrusca
Gelertova maslovka
General leclerc
Gijoova
Grand champion
Hardenpontova maslovka
Highland
Izmirka
Kantaruša
Kiferov sjemenjak
Klapov ljubimac
Kleržo
Lipanjska ljepotica
Lipanjsko zlato
Lubeničarka
Marguerite marillat
Norma
Olivijerova
Packham's triumph
Passe crassane
Pastorčica
Precoce di fiorano
Rana moretinijeva
Rosired
Šampionka
Santa maria
Srpanjska šarena
Starking delicious
Starkrimson
Takiša
Tepka
Tikvica nagovik
Tosca
Trevuška
Viljamovka crvena
William's bovey
Zimska pastrmka
Žutavka
SUZBIJANJE SMRDLJIVIH STENICA NA VOĆKAMA. Već sam pisao o smeđoj mramorastoj stenici i način kako da se suzbije. Ovde ću izneti u kratkim crtama njen opis, značaj, štete i mere zaštite. Smeđa mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poreklom je iz Azije i kod nas ima 1 - 2 generacije godišnje. Odrasle...
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju...
Graševine iz Požege Promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege, održana je u Zagrebu, u Češkom domu. . Na promociji kušalo se .Graševina 2024 12% alkohola,.Graševina Academia 2021, 14.5, .Chardonnay 2021 14.5,.Muškat žuti 2024 12.5, Merlo...
U genetskoj banci obitelji Brunšek, slovenski voćar sačuvao je 200 sorti voćaka, uključujući jabuke, kruške, trešnje, šljive i breskve. Više o temi uskoro... #ZeleniZPP #IMCAP #CAP #KmečkiGlas
U Srbiji je u toku akcija mapiranja drveća poznatog kao zapisi, a u ovoj zanimljivoj potrazi mogu učestvovati i građani, pozivom Instituta za multidisciplinarna istraživanja. Zapisi su sveta stabla, najčešće hrastovi, ali i druge vrste poput cera, jasena, bresta ili divlje kruške. Neka su stara i vi...
Ivan Vlainić iz naselja Prvan Selo kraj Perušića nastavlja obiteljsku tradiciju voćarstva i proizvodnje rakije koja traje cijelo stoljeće. Imaju oko 650 stabala voća na oko 1,5 hektara zemlje, od čega je 450 šljiva, dok su ostalo kruške, dunje i jabuke. Njihova rakija Stilanova Lika skuplja priznanj...
Nastavak Dunja (Cydonia sp.).Da bi dunjik redovno i obilno rađao i davao kvalitetne plodove potrebno je primenjivati redovno odgovarajuće agrotehničke mere, na koje ću se u daljem tekstu osvrnuti. Đubrenje kompleksnim mineralnim đubrivima krajem novembra ili početkom decembra u količini 500 do 600 k...
Posledice mraza u zasadima kruške, šljive i jabuke u knjaževačkom selu Jakovac.
ZASECANJE KORENA VOĆAKA. Ravnoteža između rasta i rodnosti se može ostvariti i zasecanjem korena. Da bi ova mera bila uspešna mora se kombinovati sa odgovarajućom rezidbom - duga rezidba i drugačijom agrotehnikom. Zasecanje korena se često primenjuje pri uzgoju jabuke pod protivgradnom mrežom, smanj...
Ovako izgleda vinova loza, smokva, kruška, grašak i rusomača nakon zanošenja pesticida. Fotografije nam je poslala čitateljica koja je mislila da je u pitanju virus. Poslali smo ih na nekoliko adresa, a na kraju se potvrdilo da je susjed na parceli pored špricao suncokret. Budući da je ovih dana vrl...
