Kivi

Sinonim: - | Engleski naziv: Kiwifruit | Latinski naziv: Actinidia deliciosa L.

Kivi

Kivi je višegodišnja listopadna biljka penjačica, dugih mladica na kojim su spiralno raspoređeni veliki tamnozeleni listovi. Izgledom je slična vinovoj lozi. Relativno je mlada voćna vrsta. Počela se uzgajati u Novom Zelandu prije 50-ak godina, prije 20-ak u Francuskoj, a nakon toga u Italiji i Grčkoj.

Na mjestima na kojima postoje preduvjeti za uzgoj, kivi se pokazao kao vrlo rentabilna kultura, naime u punom rodu u intenzivnom nasadu donosi oko 20 t/ha.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kivija

Temperatura

Tokom zime, u razdoblju zimskog mirovanja, on može kraće vrijeme podnijeti i temperaturu od -10 °C. Ali s početkom vegetacije otpornost na hladnoću naglo opada, pa temperature od -1,5°C za vrlo kratko vrijeme mogu prouzrokovati štete. Mladi izboji u proljeće vrlo su osjetljivi na hladnoću, pa kasni proljetni mrazevi nanose prilične štete. Neobrani plod može također stradati od jesenskog ili ranog zimskog mraza.

Voda

Kivi traži mnogo vlage u toku sezone rasta, pa je nužno navodnjavanje u područjima s neravnomjernim rasporedom oborina uz nisku relativnu vlagu zraka i visoke ljetne temperature.

Tlo

Tlo mora biti dobro drenirano, neutralne reakcije. Za uzgoj su nepogodna teška tla, koja nisu ocjedita ili imaju povišen pH i visoki sadržaj aktivnog vapna. Budući da se korijen kivija uglavnom rasprostire plitko, u dubini ukorjenjivanja tlo treba biti dobro opskrbljeno hranivima.

Izbor položaja za podizanje nasada kivija

Mladi nježni izboji posebno su osjetljivi na vjetar, zato se kivi treba saditi na položajima zaštićenim od vjetra ili se podižu vjetrozaštitni pojasi. Kao vjetrobran u nasadima kivija na našem obalnom području u novije vrijeme najviše služi maslina sorte Cipressino.

Priprema tla za sadnju kivija

Na predviđenom terenu potrebno je prethodno istražiti hemijsko-fizikalna svojstva tla na temelju kojih se utvrđuju potrebni meliorativni zahvati i gnojidba. Teren se mora očistiti i poravnati te izrigolati. Predviđene količine mineralnih gnojiva potrebno je ravnomjerno rasuti po cijeloj površini, a potom je izorati na dubinu 40 cm. U nasadu kivija obvezno je postavljanje odgovarajuće armature prije sadnje ili nakon završene sadnje u prvoj godini.

Izbor podloga kivija

U nekim zemljama proizvodnja kalemljenjem sadnica kivija zauzima važnije mjesto nego proizvodnja ukorijenjenim reznicama. Kao podloga za proizvodnju cijepljenjem služi sjemenjak kulturnih sorti kivija. U sadnji se možemo koristiti bilo kojom sadnicom prema načinu proizvodnje, a jedini je uvjet njezin dostignuti razvoj (kakvoća).

Izbor sorti kivija

Kivi je na ovim prostorima nova kultura, a može se reći da je nova u intenzivnom uzgoju i u svjetskim mjerilima. U proizvodne nasade uvedene su sorte »ženskog cvijeta« i 2 sorte »muškog« cvijeta. U svijetu se u eksperimentalnim nasadima, a negdje i u proizvodnji, osim tih uzgajaju i neke novije sorte. Uglavnom su to mutacije sorte Hayward.

Izbor uzgojnog oblika kivija

Dvostruka pergola (T-sustav) - Uzgojni oblik koji se najčešće primjenjuje u nasadima kivija. Prije početka oblikovanja uzgojnog oblika, potrebno je postaviti armaturu koja se sastoji od T-stupova i tri reda pocinčane žice. Sadnica se nakon sadnje prikraćuje na dva pupa, iz kojih će početkom vegetacije izbiti dvije mladice, od kojih gornju usmjeravamo uz pomoć trstike, a drugu prikratimo na 20 - 30 cm visine. Prikraćena mladica neko vrijeme služi kao rezerva glavnoj mladici. Kad više ne postoji opasnost od loma glavne mladice, potpuno se ukloni pomoćna mladica. Pergolu oblikujemo na visini 190 - 200 cm, te do te visine uzgajamo glavnu mladicu. Uz dobru agrotehniku u prvoj godini do te visine dobijemo ravnu i jaku mladicu. Sadnja nasada prema tom sistemu uzgoja obavlja se na razmaku od 3,5 - 4,5 m između redova i 5 m u redu.

Vrijeme i tehnika sadnje kivija

Sadnja kivija obavlja se tokom zime ili početkom proljeća te se preporučuje pripremu terena obaviti u ljeto odnosno u jesen prethodne godine, a meliorativnu gnojidbu i duboko oranje prije sadnje. Sadnji nasada kivija prethodi kolčenje redova i sadnih mjesta. Zatim se kopaju sadne rupe toliko duboke i široke da se u njih nesmetano može postaviti sadnica i malo stajskog gnojiva.

Održavanje nasada kivija

Budući da je kivi biljka koja se plitko ukorjenjuje u nasadima se ne primjenjuje česta obrada tla. Ako se primjenjuje obrada tla, ona mora biti što plića, tek tolika da omogući nadzor nad razvojem korova i čuvanje vlage u tlu, pazeći da se ne ošteti korijenje. Na težim tlima kivi daje najbolje rezultate kad se tlo stalno drži i njeguje zatravljeno. Kivi, kao povijuša, sklon je namotavanju oko naslona, da bi se to izbjeglo, u prvoj godini mora se izvesti nekoliko puta rezidbu (obično 3) glavne mladice. Rezidba se provodi otprilike svakih 60 cm, odnosno kad se mladica u svom vršnom dijelu počinje naglo uvijati i na nekoliko centimetara imamo 3 - 4 uvijanja. Rezidbom se taj dio ukloni, a iz vršnog pupa će se nakon nekoliko dana pojaviti novi izboj. Tim zahvatom na kraju godine dobije se ravna i dovoljno jaka mladica kao osnova budućeg debla.

Rezidba kivija

Postoje dvije vrste pupova: mješoviti pupovi koji daju vegetativne i generativne organe te drvni pupovi koji daju samo vegetativne organe. Dakle, kivi donosi rod na izbojima iz mješovitih pupova, a iz drvnih pupova pojavljuju se izboji na kojima nema cvijeta, pa ni roda. Zimska rezidba provodi se u vrijeme mirovanja, u našim uvjetima u januaru ili februaru. Najpovoljnije vrijeme rezidbe je 20 - 30 dana prije početka vegetacije. Osnovna je svrha rezidbe ostavljanje najpovoljnijeg broja jednogodišnjeg rodnog izboja i nerodnog izboja i onoga kojim će se provesti zamjena glavne provodnice. Broj ostavljenih pupova ovisi o sorti. Zelenom (ljetnom) rezidbom nastoji se odstraniti 70 - 80 % od ukupne mase koja se reže u toku jedne godine. Ljetna rezidba ima cilj prozračivanja krošnje kako bi se omogućilo prodiranje sunčevih zraka do mladica. U toku jedne godine obično se provode tri zelene rezidbe. Prva se provodi u aprilu ili maju, druga nakon cvatnje, prije intezivnog rasta ploda, a treća rezidba obavlja se početkom augusta ili ranije.

Navodnjavanje kivija

Kivi je biljka koja ne podnosi sušu. U nasadima se primjenjuje sistem navodnjavanja "kap po kap". U prvoj godini dovoljna je jedna kapaljka po biljci. U drugoj godini doda se još jedna izlazna cjevčica s kapaljkom, a u kasnijim godinama, ako je potrebno, dodaju se još dvije. Drugi često preporučivani načini navodnjavanja su rasprskivanje iznad krošnje (kišenje) i primjena rasprskivača na visini 60 cm iznad tla.

Gnojidba kivija

Za prve dvije godine preporučuje se svaku biljku u nasadu gnojiti individualno azotnim gnojivom prema načelu – manje, a češće. Prve godine 30 g uree razdijeli se u 3 - 4 obroka i primijeni na 1 - 2 m2 oko sadnice u toku vegetacije (ako se nasad navodnjava, onda od marta ili aprila do augusta). Druge godine udvostruči se gnojena površina i količina gnojiva. Treće godine već se može gnojiti cijela površina, i to u dva obroka (npr. 25 kg/1000 m2 uree u martu, zatim 12 kg/1000 m2 uree u maju). Pogodni su uređaji kojima se mogu unijeti i primijeniti gnojiva pomoću sistema za navodnjavanje.

Berba kivija

Plodove kivija treba brati kada dostignu fiziološku zrelost. Dosta je teško odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne događaju promjene kao kod kod drugih voćnih vrsta. Optimalno vrijeme berbe kreće se od kraja oktobra i u prvim danima novembra. Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvjetima (hladnjačama).

Izvor: I. Krpina; Voćarstvo; 2004.

Kivi - Sorte

ukupno: 9, aktivno: 5, neaktivno: 4

Abbott

Bruno

Geneva

Hayward

Issai

Jumbo

Matua
(Male čiko)

Monty

Weiki

Kivi @ KLUB