Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Oliver Pavić (37), magistar voćarstva, na Banovom brdu iznad Branjin Vrha (Beli Manastir) uspješno spaja struku i tradiciju. Na osam hektara poljoprivredne površine uzgaja marelice, šljive, dunje i bademe. Uz to bavi se i ovčarstvom, a na njegovoj farmi nalazi se i 200-tinjak ovaca.
Festival Raj(n)ski rizling u središtu Zagreba RR ili Raj(ski) rizling naziv je festivala posvećenog vinima od ove velike bijele sorte koji portal vinskiklub.hr organizira 16. studenog u zagrebačkom Hotelu Capital, Jurišićeva 22. Od 18 sati će u velikoj dvorani u prizemlju Hotela rizlinge izlagati 20...
CARIAL® Flex – pouzdana zaštita krompira od plamenjače! 🥔🔬 Sa preventivnim i kurativnim delovanjem, ovaj lokalsistemični fungicid štiti biljku spolja i iznutra. Pruža dugotrajnu otpornost na ispiranje i deluje čak 48 sati unazad na infekciju. Efikasan u svim situacijama! 💪🌱 #syngentaserbia #...
Vreme je za skladištenje crnog luka! Pre toga je neophodno ukloniti zaražene i oštećene lukovice, ali i pripremiti skladište pod određenim uslovima. Time omogućavamo duže čuvanje tokom zimskih meseci.
FESTIVAL VINA MOSLAVINA 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti. Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košut...
U Privrednoj komori Srbije juče su uručene nagrade najboljim domaćim rakijama, čiji su proizvođači na prestižnom takmičenju "Spirit selection" u Briselu osvojile 18 medalja – sedam zlatnih i 11 srebrnih, a dobitnicima je priznanja uručio direktor CMB "Spirit selection" Ulrik Nijs, saopšteno je iz Pr...
Oduzeto 500 kg rezanog i 50 kg duhana u listu, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 110.000 KM.
#RuralFoto #Životinje “Slobodna duša je rijetka pojava, ali prepoznat ćeš je kad je vidiš – jer se osjećaš dobro, jako dobro, kada si blizu nje ili s njom.” Charles Bukowski
Meštani brdsko-planinskih sela u okolini Valjeva kažu da pamte i jače zime, ali ne i da su bez struje ostajali duže od tri–četiri dana. Ove godine Božić su proslavili u mraku, jer su na električnu energiju čekali čak sedam dana, što je posebno teško palo porodicama sa decom i starijima, ali i domaći...
Sastojci potrebni za slatko od dunja: 1 kg dunja 1 kg šećera 1/4 litre vode Najprije ogulite dunje i izrežite na kockice. Dunje moraju biti očišćene od sjemenki. Stavite ih kuhati u vodu oko 5 minuta dok voda ne zavrije. Zasebno pripremite sirup od šećera i vode. Kada sirup zavri dodajte dunje i sve...
#RuralFoto #priroda Krivudava cesta nestaje među zelenim brežuljcima, pozivajući na put bez žurbe, gdje je svako skretanje nova priča, a priroda suputnik. Negdje između neba i zemlje, ovo je put kojim duša diše.
Javno komunalno preduzeće ”Beogradske pijace” obaveštava zainteresovana fizička i pravna lica, kao i preduzetnike, da je objavljen oglas za zakup pijačne opreme (tezge, rashladne vitrine, boksevi i ramovi) na najpoznatijim beogradskim pijacama – “Zemun”, ”Zeleni venac”, ”Đeram”, ”Banjica”, ”Banovo b...
