Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Osnivač Majkrosofta i milijarder Bil Gejts nedavno je u svom 11. pojavljivanju u sesiji “Pitaj me bilo šta” na Reditu govorio o dugogodišnjoj teoriji zavere da poseduje 80% svih poljoprivrednih površina u SAD. On je odgovorio da to nije tačno. ”Uložio sam u ove farme kako bih ih učinio produktivniji...
U Japanu je zvanično potvrđeno da je registrovano prvo cvetanje japanske trešnje, sakure, omiljenog cveta u Zemlji izlazećeg sunca. Službenici Japanske meteorološke agencije (JMA) pažljivo su kontrolisali proces vegetacije ovog omiljenog japanskog drveta u tokijskom svetilištu Jasukuni i objavili da...
U subotu 25.02.2023 u Padini kod Pančeva se već dugi niz godina, svake zime održava manifestacija takmičarskog karaktera pod nazivom "Vino, hudba, klobasa" u prevodu sa slovačkog "Vino, muzika, kobasica". Ove godine se prijavilo 14 domaćina koji su predstavili svoje domaće vino a njih 10 je stručnom...
JESENJE PRSKANJE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. Zaštita koštičavih voćaka u periodu od početka opadanja lišća do precvetavanja (opadanja cvetnih latica) jeste uslov i osnova uspešne zaštite od glavnih bolesti koštičavih voćaka. U tome, plavo prskanje (bakarnim preparatima) u periodu od početka opadanja lišća do...
Meštane prijepoljskih sela, na obroncima Jabuke i Kamene Gore, već nekoliko dana uznemiravaju medvedi. Stručnjaci podsećaju da je rizik od napada ovih zveri minimalan. Statistika kaže da je čovek izložen 400 puta većem riziku od udara groma, nego od napada medveda, ali mnogim ljudima ne prija da svo...
REZIDBA I ZAŠTITA VOĆAKA OD GRADA. Grad je česta pojava na našim poljima i pored organizovane protivgradne službe. Njegova oštećenja mogu biti katastrofalna za sve voćne vrste, bez obzira na njihov uzrast. Jabuka je voćka čiji plodovi su najtolerantniji na manju gradobitinu, jer sitniji udarci grada...
Nakon sedam godina pauze, ekološki festival Supernatural održaće se 22. juna u Domu kulture ”Silosi Beograd“, pod sloganom ”Return of Supernatural – Planet of the Plants“. Festival, koji je pokrenut 2007. kako bi se proslavio Dan planete Zemlje, okuplja ekološke aktiviste, naučnike, ljubitelje priro...
ZASECANJE KORENA VOĆAKA. Ravnoteža između rasta i rodnosti se može ostvariti i zasecanjem korena. Da bi ova mera bila uspešna mora se kombinovati sa odgovarajućom rezidbom - duga rezidba i drugačijom agrotehnikom. Zasecanje korena se često primenjuje pri uzgoju jabuke pod protivgradnom mrežom, smanj...
35. Dani piva Karlovac 35. Dani piva Karlovac od 26. do 30. 8. 2022., donose petodnevnu zabavu uz poznata imena domaće glazbe, svijet piva i gastronomije, izložbu u galeriji ZILIK pod nazivom „Karlovačko kroz povijest“ i brojne druge turističke atrakcije. .Ove godine na glavnoj festivalskoj pozornic...
Otok Molat danas broji tek 200-tinjak žitelja. U jednom od naselja, Brguljama, smo našli minimarket Ćale kojim ordinira Splićanin David, vatrogasac koji usput dežura, ali i brine o dućanu. Ova simpatična mala trgovina, tik uz rivu, cijelu godinu opskrbuje lokalno stanovništvo i turiste. Nedostaje mi...
Upravni odbor udruženja Agroprofit, na vanrednoj sednici u Adi, zaključio je da se nastavi sa prikupljanjem podataka o neisplaćenim podsticajima koje stočari dobijaju od države za priplodna grla, tov i kupovinu stoke, kako bi se do kraja ove sedmice utvrdila približna visina dugovanja. ”Članovi proi...
U sklopu novog paketa mera hrvatska Vlada je krajem nedelje donela odluku i o povećanju maloprodajne cene litre mleka sa 2,8% mlečne masti za 5 centi, kao i o ograničavanju trgovačkih marži na 10%. Ta je odluka donesena, objasnili su u Vladi, kako bi se sprečio poremećaj u proizvodnji mleka i zaštit...
