Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Ocjenjivanje jagoda Ocjenjivanje jagoda u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je 13. svibnja 2025. godine u restoranu "Ladanj kod strica" (Vinogradska 12, Sobočani) . Ocjenjivanje je održano pod stručnim vodstvom prof.dr.sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakul...
Usled dugog sušnog perioda vodostaj reke Timok koja protiče kroz Knjaževac u drastičnom padu.
OPG Marka Koprivanca iz Šljivoševaca, koji zajedno sa suprugom Veronikom obrađuje više od sto hektara, bavi se ratarskim i povrtlarskim kulturama. Glavni usjev im je kukuruz, a slijede soja, bob, pšenica i ječam. Gospodarstvo je naslijedio od roditelja Žakline i Dubravka, koji se poljoprivredom bave...
METEOBOT MINI - pronašla je svog vlasnika kod dugogodišnjeg partnera u Ivanovac! 🤝 Meteorološka stanica pruža pravovremene informacije o: ✔️ Količini padalina ✔️ Temperaturi, vlažnosti i tlaku zraka ✔️ Temperaturi tla ✔️ Snazi i smjeru vjetra ✔️ Vlažnosti lišća i točki rosišta Mogućnost podešavanje...
Povodom pojeftinjenja dizel goriva za poljoprivrednike od naredne godine, agroanalitičar Goran Đaković je rekao da će poljoprivrednik dobijati 100 litara goriva po hektaru obradive zemlje i napomenuo da poljoprivredni proizvođači ne mogu da traže podsticaje i subvencije naknadno po usvajanju budžeta...
Stručnjaci jagode svake godine stavljaju na prvo mesto liste voća sa najviše pesticida. Prema rečima prof. dr Jasminke Milivojević sa Katedre za voćarstvo BG Poljoprivrednog fakulteta, jagoda se navodi kao vrsta sa najvećim rizikom po pitanju ostataka pesticida u slučaju nesavesne primene preparata...
Predsednik Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije Milija Palamarević u izjavi za Agroklub rekao je da se agrarni budžet stočara preusmerava na ratare, što će dovesti do konačnog uništenja stočnog fonda. "Obzirom da to Udruženje odgajivača goveda Centralne Srbije i svi stočari južno od Save i D...
Dvodnevni vinski spektakl na Zapadnoj Moravi, šesti West Wine Fest, biće održan u Čačku 11. i 12. jula od 18:00 do 23:00 časa u prirodnom ambijentu Gradske plaže Morava. Oko 70 izlagača sa više od 300 vina, srpske najpoznatije i mlade vinarije, destilerije, izneće svoje proizvode uz bogatu gastro po...
Visoke temperature i dugotrajna suša ove godine su uticali na proizvodnju povrća na otvorenom. Paradajz je jedna od kultura koja je zbog dejstva spoljašnjih faktora pretrpela velike štete. ”Ove godine paradajz će imati manji prinos i lošijeg je kvaliteta. Velikim vrućinama i nedostatku vlage kod par...
Na području Jablaničkog okruga voće se gaji na oko osam hiljada hektara. Najzastupljenije su višnja i šljiva. Posle prolećnih 20 stepeni sredinom januara, sneg i nešto niže temperature ovih dana dobrodošle su svim voćarskim kulturama jer su zaustavile vegetaciju. Malo je padavina bilo ove zime, a u...
Kritično je: Dugotrajna suša i rekordne temperature imaju vrlo negativan utjecaj na Sredozemlje, stoji u najnovijem izvješću Zajedničkog istraživačkog centra Komisije (JRC). Uskoro više!
