Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Taman kad pomisliš da ne mogu više da porastu - ono gle! Preko tri metra som i to dunavski! foto: Istmedia/privatna arhiva
Berba grožđa na gazdinstvu porodice Cvetković u knjaževačkom selu Jakovac je završena. Usled nedostatka padavina i dugog sušnog perioda ove godine rod je prepolovljen.
PROSLAVA 20 GODINA RADA VINARIJE ANTUNOVIĆ U Amadria Park Hotela Capital u Zagrebu, 12. ožujka 2025. Jasna Antunović Turk i njezin sin Branimir Turk podsjetili su na prva dva desetljeća vinarije i predstavili nova velika vina iz Grand Selection linije. Nakon velikog uspjeha osvojivši platinu na DEC...
ALAT, PRIBOR I ORGANIZACIJA REZIDBE VOĆAKA Izvođenje rezidbe voćaka moguće je na više načina: ručno, polumehanizovano i mehanizovano. Najjednostavnije je, a i najskuplje, ako se rezidba obavlja ručno. Sa stanovišta fiziološke osnove, takva rezidba voćaka je najbolja. Izvođač je u mogućnosti da kontr...
Merak... Jedna od najljepših stranih riječi u našem jeziku. Tako mala riječ, a opisuje puno! I uživanje, i ćeif, i ljubav, i lijep osjećaj u duši, i zadovoljstvo, i blagostanje... #RuralFoto #životinje
U južnom Banatu, zbog kišovitih dana, produžila se berba jabuka, ali proizvođači kažu da to neće uticati na kvalitet i rod voća. Zadovoljni su i otkupnom cenom, pogotovu industrijske jabuke, koju prodaju za 18 dinara po kilogramu. Sušni period i dugo toplo leto neće ostaviti traga na dobar i kvalite...
U Turističkoj organizaciji Srbije danas su uručene pločice restoranima koji su uvršteni u Mišlen (Michelin) Vodič za Beograd za 2023. godinu. Čuvene Mišlen pločice preuzeli su vlasnici i šefovi kuhinja 17 restorana, a ovo priznanje gostima tih ugostiteljskih objekata je pokazatelj kvaliteta, raznoli...
Kakva je razlika u boji zemljišta u ataru Padine na određenim dubinama jasno se može videti iz fotografije Jana Babke, stručnjaka PSS Instituta Tamiš u Pančevu. Padinski atar se nalazi na lesnom platou Banatske lesne zaravni blizu Deliblatske peščare.
Francuski pekari ispekli su najduži baguette na svijetu, od 140,53 metra, čime su vratili rekord za jedan od svojih najpoznatijih nacionalnih zaštitnih znakova, a kojeg je Italija držala pet godina. Baguette, oko 235 puta duži od tradicionalnog, napravljen je u Suresnesu u predgrađu Pariza tijekom k...
Berba maslina u Hercegovini privodi se kraju. 🫒🫒🫒 Ova godina donijela manji urod, ali bolju kvalitetu nego lani. Školske sestre franjevke iz Bijelog polja kod Mostara, uzgajaju čak 3500 stabala maslina, na 15 hektara. Njihovo ulje je poznato po iznimnoj kvaliteti, što potvrđuju i zlatne plakete....
Dok su mnogi prvomajski praznik proveli uz roštilj, poljoprivrednici su vrijedno radili kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme tokom dugog kišnog perioda #sjetvakukuruza
