Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Visoke temperature i nedostatak vlage ne prave problem samo biljkama koje su pri kraju vegetacije. Naši ratari moraju da odlože i setvu uljane repice do povoljnijih uslova za taj posao. "Da vreme nije kao što jeste, mi bismo već sada spremali parcele za setvu uljane repice, da bismo zemljište doveli...
Oduzeto 500 kg rezanog i 50 kg duhana u listu, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 110.000 KM.
Na području Jablaničkog okruga voće se gaji na oko osam hiljada hektara. Najzastupljenije su višnja i šljiva. Posle prolećnih 20 stepeni sredinom januara, sneg i nešto niže temperature ovih dana dobrodošle su svim voćarskim kulturama jer su zaustavile vegetaciju. Malo je padavina bilo ove zime, a u...
U Nišu će jubilarni 20. put biti održani "Dani bureka" od 17. do 20. avgusta na keju kod Oficirskog doma, a organizatori najavljuju da će posetioci prvi put moći da okuse "moravski burek", koji je spoj tradiconalne južnjačke salate i niškog specijaliteta. Predsednik "Unije pekara" i organizator mani...
Kakvo vrijeme vlada prva četiri dana mjeseca travnja, takvo će nas pratiti i sljedećih 40 dana, pučka je meteorološka izreka u Italiji, a izvorno glasi "Quattro aprilanti, quaranta duranti". Znanstvenih osnova za ovu pučku poslovicu nema, pa nam jedino ostaje vidjeti što će vrijeme zaista donijeti n...
Nema šanse za ostatke kukuruza: Tiger MT 🌽🐯 Tiger MT – specijalist za posebno velike količine organskog materijala, poput ostataka kukuruza za zrno! Razlog tome je njegov dizajn: PREDNJI 👉️ Sustav diskova za drobljenje ispred zupčanika i za početno miješanje SREDNJI 👉️ Polje za duboko rahljenje...
Kabola na VinoComu Malvazije 2009. i 2007. Unica i Amfora? Žive, živahne i još mlade! Radionica "Kabola: Marino Markežić, pionir dugih maceracija" održana je 28. studenog, prvog dana 17. Međunarodnog festivala vina i kulinarstva VINOcom koji je u hotelu Esplanade u Zagrebu i trajem do 1. 12. 2024. K...
BregFest Na BregFestu će nastupiti čak 70 vinara Vinari Bregovite Hrvatske u Laubi pripremaju Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u petak 24. listopada 2025. godine predstaviti 400 vina. „Udrug...
Dunav kod Bačkog Novog Sela
OPG Marka Koprivanca iz Šljivoševaca, koji zajedno sa suprugom Veronikom obrađuje više od sto hektara, bavi se ratarskim i povrtlarskim kulturama. Glavni usjev im je kukuruz, a slijede soja, bob, pšenica i ječam. Gospodarstvo je naslijedio od roditelja Žakline i Dubravka, koji se poljoprivredom bave...
Članice udruženja žena "Nit" iz Obrovca napravile su idealan i originalan vojvođanski suvenir - ručno vezeno sito- uz poruku -unesite duh starih vremena u vaš dom.
