Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U prilogu su fotografije iz vremena uzgoja i od neki dan osušen...
ALAT, PRIBOR I ORGANIZACIJA REZIDBE VOĆAKA Izvođenje rezidbe voćaka moguće je na više načina: ručno, polumehanizovano i mehanizovano. Najjednostavnije je, a i najskuplje, ako se rezidba obavlja ručno. Sa stanovišta fiziološke osnove, takva rezidba voćaka je najbolja. Izvođač je u mogućnosti da kontr...
NAČINI REZIDBE I DUŽINA LASTARA VINOVE LOZE. Prema rodnosti na čokotu razlikuju se dve vrste jednogodišnjih zrelih lastara: rodni i nerodni. Rodni lastari se po pravilu razvijaju iz zimskih okaca. Najrodnija su ona okca prvenstveno na jednogodišnjim zrelim lastarima koji su se razvili na dvogodišnjo...
U.O.Saveza udruženje poljoprivrednika Banata je doneo odluku da se oglasi povodom stavljanja poljoprivrednih gazdinstava vidjenijih poljoprivrednika u pasivan status Zlatka Kokanovića i Pedje Veljkovića, objavio je Veljković na svojoj FB stranici. "Savez udruženja poljoprivrednika Banata smatra da j...
Srbija ima 7.000 organskih poljoprivrednika, a 90% svega što proizvedu se izveze. I to za oko 69 miliona evra. Ivana Simić iz Nacionalne asocijacije Serbia organica kaže da je nekada u izvoz išlo 99% srpskih organskih proizvoda što, ocenjuje, znači da domaći potrošači sve više kupuju hranu bez pesti...
Magla iznad Dunava. #RuralFoto #priroda Pejzazi pored Dunava prekriveni maglom u rano jutarnjim satima.
SPECIFIČNOSTI REZIDBE KAJSIJE. Kajsija (Prunus armeniaca L.) je voćka toplog podneblja. Prirodno traži dosta prostora za uzgoj, dobro podnosi zimske mrazeve, ali u prinudnom mirovanju može izmrznuti. Rano cveta, pa često je oštećuju pozni prolećni mrazevi, te može doći do kompromitovanja berbe. U cv...
Sandra Eimane je predsjednica Udruženja mladih poljoprivrednika Latvije. Osim predsjedničke dužnosti, vodi i porodičnu farmu i farmu porodice svog partnera. Veliku pažnju posvećuje pitanju mentalnog zdravlja mladih poljoprivrednika. Njenu priču donosimo uskoro u 8. epizodi serijala #TalentiEUregija
Ocjenjivanje frankovke Između 23 hrvatske frankovke prva je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. Od Dunava do Sutle pa pokraj Save te od Drave do Mirne vinogradi su i vinarije iz kojih su stigli hrvatski uzorci na veliko ocjenjivanje frankovki u zagrebačkom Wine & Fri...
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Baš mi je drago što su vam uspjele. Što se tiče deformacije, kakvo je vrijeme, nije ni čudo. ;) Što se tiče sjemena, možda i ne mora biti bijelo.