Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
MasterClass Graševine Croatica Graševina MasterClass održao se od 9. do 11. listopada 2024. u Kutjevu, Osijeku, Erdutu i u Iloku. Događanju su se odazvali vinski profesionalci, distributeri, sommelieri, i domaći mediji koji su kroz radionice, otvorili bitne teme o pozicioniranju Graševine. Događanje...
Usled dugog sušnog perioda vodostaj reke Timok koja protiče kroz Knjaževac u drastičnom padu.
Tradicionalni Šljivovački sajam domaće rakije, popularna Rakijada, održaće se 13. put, u subotu 12. oktobra, u selu Šljivovica. U organizaciji opštine Čajetina, Mesne zajednice Šljivovica, Kulturnog centra Zlatibor, TO Zlatibor i Eko agrara, Rakijada će se održati posle četiri godine pauze uz određe...
Kruthaker u Parizu Hrvatska turistička zajednica i Predstavništvo HTZ-a u Parizu uz podršku Hrvatskog olimpijskog odbora, u Parizu u Hrvatskoj kući,na olimpijskim igrama, predstavili su hrvatsku turističku ponudu kroz posebno promotivno događanje u stilu Mediteranskog vrta.Tom prilikom uz mediterans...
Niste još ostavili kiseli kupus? Evo, gde ima glavica za čiji kilogram plaćaju duplo skuplje nego kod konkurencije. Zašto? Prvo, zato što je ono pravo, kaže Rajko Gligorić iz Futoga :) Uskoro više na Agroklubu...
🌹 4. Sajam cvijeća i sadnog materijala te 4. Sajam antikviteta, starina i kolekcionarstva obilježit će velik broj izlagača, a među njima je i Slava Tot. Po struci vrtlar, Slava Tot otvorila je 2️⃣0️⃣0️⃣3️⃣. godine OPG za proizvodnju i prodaju trajnica i ukrasnog bilja. Sva proizvodnja odvija se na...
Berba dunje u Timočkoj krajini je u punom jeku. Otkupna cena se kreće od 45 do 50 dinara po kilogramu. O tome kakav je kvalitet i prinos čitajte uskoro na Agroklub-u!
Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izjavio je juče da ponuda sela Srbije predstavlja šansu za turistički bum zemlje. "Sela Srbije sve nas čekaju, dugo čekaju da budu otkrivena i vreme je da kažemo – da, hoćemo da ih upoznamo. Ona i njihova ponuda su bez sumnje šansa za turistički bum Srbije",...
Ivan Vlainić iz naselja Prvan Selo kraj Perušića nastavlja obiteljsku tradiciju voćarstva i proizvodnje rakije koja traje cijelo stoljeće. Imaju oko 650 stabala voća na oko 1,5 hektara zemlje, od čega je 450 šljiva, dok su ostalo kruške, dunje i jabuke. Njihova rakija Stilanova Lika skuplja priznanj...
PRAVILNO SKLADIŠTENJE I ČUVANJE KROMPIRA. Krompir (Solanum tuberosum L.) se skladišti i čuva u posebnim skladištima ili eventualno u trapovima. Temperatura u skladištima se podešava prema osobinama sorte, pošto neke sorte klijaju već na 3 do 4oC, a druge tek na 6 do 7oC. Izvađene krtole se prosušuju...
