Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Na 45 hektara nasada lijeske tvrtke Baranjski lješnjaci, u blizini Čeminca, uz pomoć Martignani atomizera provodi se preventivna zaštita od bolesti i štetnika. Prošetali smo voćnjakom u kojem se sorta istarski dugi već razlistala, a rimski će ga ubrzo dostići. Uskoro više o nasadu lijeske čiji je uz...
"Pogledajte malo i nas", poručuje resornoj ministarki poljoprivrednik Ivan Kostića iz Pirota. Na ministarkinu izjavu da su subvencije svima isplaćene, on tvrdi da nisu i da oni koji se bave organskom proizvodnjom od februara nisu dobili ni dinara. Kaže da će zato na obroncima Stare planine biti sve...
[PLAMENJAČA 🍅🍇🥔] 🔷️Bolest uzrokuju gljive rodova: Peronospora, Phytophthora, Pseudoperonospora i dr. 🔷️Optimalni uvjeti za ravoj: 19 do 25°C, relativna vlaga zraka (do 90%). 🔷️Za plamenjaču vinove loze vrijedi pravilo "3x10" (srednja dnevna temperatura: 10 °C, mladice 10 cm duge i 10 mm oborin...
I ove gidine LAF Fruška gora Dunav i Opština Bačka Palanka kroz spremanje zimnice realizuju projekat socijalnog preduzetništva Proizvedeno u Sremu- biznis po meri čoveka. I ove godine od svake teglice ide deo prihoda ..ovaj put za MNRO Bačka Palanka a i nastavljamo da na svakih 5 kupljenih teglica u...
#RuralFoto #Priroda Zemlin cvit Zemlin cvit cvate h travju za sunčanoga vrimena, kat se se budi, kat zemlini soki dišiju, kat mrafčeki i kukčeki zideju van z tople zemlice. Za sobom ostavlaju najrahlije cvite..... Samo jedna kap kiše hništi vinček, stvoren ot najdrobnije zemline prašine, samo ga mal...
Festival Raj(n)ski rizling u središtu Zagreba RR ili Raj(ski) rizling naziv je festivala posvećenog vinima od ove velike bijele sorte koji portal vinskiklub.hr organizira 16. studenog u zagrebačkom Hotelu Capital, Jurišićeva 22. Od 18 sati će u velikoj dvorani u prizemlju Hotela rizlinge izlagati 20...
U južnom Banatu, zbog kišovitih dana, produžila se berba jabuka, ali proizvođači kažu da to neće uticati na kvalitet i rod voća. Zadovoljni su i otkupnom cenom, pogotovu industrijske jabuke, koju prodaju za 18 dinara po kilogramu. Sušni period i dugo toplo leto neće ostaviti traga na dobar i kvalite...
Ponovo isporuka John Deere traktora u Bačkoj, ali ovog puta na imanje cenjene kompanije APIS AGRAR DOO iz Bačke Palanke. Gospodin Milan Bulajić se nakon dva John Deere traktora 6130M, ponovo odlučilo za superiornu mašinu najpopularnijeg proizvođača poljoprivredne mehanizacije na svetu – kompanije Jo...
Ivan Vlainić iz naselja Prvan Selo kraj Perušića nastavlja obiteljsku tradiciju voćarstva i proizvodnje rakije koja traje cijelo stoljeće. Imaju oko 650 stabala voća na oko 1,5 hektara zemlje, od čega je 450 šljiva, dok su ostalo kruške, dunje i jabuke. Njihova rakija Stilanova Lika skuplja priznanj...
#RuralFoto #selo Na padinama Vranskih stijena, tek dvadesetak minuta vožnje od Konjica, smjestila se Dubrava – selo mira i prirodnih ljepota. Svjež zrak, tišina planine i osmijeh vrijednih domaćina čine da se svaki prolaznik osjeti kao kod svoje kuće.
Uzgajivači svinja u Srbji najavili su neminovno poskupljenje mesa u prodavnicama jer raste otkupna cena svinja, a ponuda na domaćem tržištu je sve manja jer se naglo zatvaraju farme svinja. Vlasnik farme iz Žiče kod Kraljeva Zoran Milićević izjavio je da je cena tovnih svinja počela da raste i trenu...
Udruženje građana Eko Straža najavilo je da će danas predati pismo predstavnicima Evropske unije u Srbiji sa zahtevom da se projekat ekspolatacije litijuma u okolini Loznice "Jadar" izuzme iz liste strateških projekata za kritične sirovine van EU, a ako se to ne učini, najavljuju se protesti. Kako j...
