Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Blagdanski duh je poput svjetionika u mraku 💚✨ 📷 Veliko hvala: CLAAS Württemberg GmbH Tehnološki centar Alpe AgrarPhoto @ringlebchris @schmidt_lohnunternehmen CLAAS Braunschweig GmbH #Claas #BlagdanskeCestitke #SretniBlagdani #ClaaBožić #SatenskoZeleni #ClaasAmbasadori #JerkovićDoo
Na 12. En primeuru u Zagrebu mlade malvazije Da su istarske malvazije omiljeno vino među vinskim znalcima i vinoljupcima potvrdilo je 12. izdanje En primeur-a koje se održalo 12. 2. 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Tom prigodom u Zagreb su stigla čak 63 vinara iz Istre, a njima se, kao i svake go...
U Vojvodini postoji 12 fabrika vode, a potrebno ih je barem još 50 da bi se rešili problemi sa neispravnom vodom za piće, koje imaju mnoga mesta u pokrajini. Za izgradnju 50 fabrika vode bilo bi potrebno 500 miliona evra i još 200-300 miliona za zamenu vodovodnih cevi, kaže profesor PMF-a u Novom Sa...
Vinistra na međunarodnoj vinskoj sceni Ova godina ostat će upisana kao jedna od najuspješnijih u povijesti udruge vinara i vinogradara Istre Godina za pamćenje, tako bi se za Vinistru mogla opisati 2024. U godini na izmaku najpoznatija istarska udruga proslavila je dvije velike obljetnice – svoj 30....
Pa ove glavice i njihove haljinice su već duuugo vani 🥰🥰🥰 Osijek, Jug 2
Budžet Grada Beograda za poljoprivredu nikad nije bio veći i iznosi 450 miliona dinara, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu. „Biće verovatno para za sve koji konkurišu i budu imali uredne papire“, rekao je gradski sekretar za poljoprivredu Sava Pavičić u razgovoru sa poljoprivrednicima opšti...
I u ovako izazovnoj godini za uljanu repicu, hibrid DUKE ostvaruje dobre prinose! RAPOOL DUKE je novi hibrid na našem tržištu. Pripada RAPOOL genetici koja ima lidersku poziciju u selekciji uljane repice. Osobine hibrida DUKE: ✅ Rani hibrid ✅ Brz početni porast ✅ Tolerantnost na Turnip yellows vi...
Sušna sezona nije pogodovala rodu oraha, zbog čega će u pojedinim voćnjacima pad prinosa biti i više od 40%. To bi se moglo odraziti na poskupljenje, međutim, srpsko tržište uglavnom je pokriveno orahom iz uvoza, pa to najviše utiče i na kretanje cena. ”Srbija proizvodi na godišnjem nivou od 18.000...
Nameti za gorivo, kafu, alkohol, duvanske proizvode i naftne derivate zvanično su poskupeli od juče, 1. oktobra. Nakon povećanja, iznos akcize na niskoalkoholna pića jeste 24,95 dinara, na pivo 28,56, a na jaka pića 49.950 dinara na 100 litara čistog alkohola, odnosno 199,8 dinara po flaši. Državni...
Fotografija prikazuje priprmu i prirodne sastojke ukusne Istarsku maneštre, tradicionalno jelo s dugom poviješću u Istri. Ova slojevita kulinarska kreacija očarava svojom aromom i bogatim okusima, predstavljajući jedinstvenu kombinaciju lokalnih sastojaka i tradicionalnih tehnika pripreme.#RuralFoto...
Švajcarski istraživači su razvili novi dron za merenje biodiverziteta u šumama, koji može da odgurne prepreke i prođe pored njih, saopštio je juče Švajcarski savezni institut za istraživanje šuma. Navodi se da monitoring životne sredine u oblastima sa gustom vegetacijom predstavlja veliki izazov za...
Svjetski centar pušipela U Štrigovi otvoren je Svjetski centar pušipela koji je posvećen vinima, ljudima i krajoliku gornjeg Međimurja. Štrigova, dom vina i svetog Jeronima, spoj je tradicije. Nakon vidikovca na Mađerkinom bregu, Štrigova sada ima i Svjetski centar pušipela, Vinari i vinogradari, ok...
