Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
I ako je dug kišni period poremetio normalan rast i razviće biljaka, ima i ljepih primjera... bašta Slobodana Dakića Mrkonjić Grada
#RuralFoto #selo Selo je tiha kolijevka života, gdje se dani mjere izlascima i zalascima sunca, a ritam diktira nebo i godišnja doba. Tu miris svježe pokošene trave i hljeba iz pećnice još uvijek mami osmijeh na lice i razgaljuje dušu umornu od gradske vreve. Ljudi su dobri, veseli i domaćinski rasp...
OTVOREN 19. ŠUMADIJSKI SAJAM POLJOPRIVREDE Na 19. Šumadijskom sajamu poljoprivrede, koji je počeo juče, predstaviće se više od stotinu izlagača stočarske i biljne proizvodnje. Veliki deo izložbenog prostora ispunila je mehanizacija, oprema i alati za poljoprivredu. Naredna četiri dana biće održana b...
Graševine iz Požege Promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege, održana je u Zagrebu, u Češkom domu. . Na promociji kušalo se .Graševina 2024 12% alkohola,.Graševina Academia 2021, 14.5, .Chardonnay 2021 14.5,.Muškat žuti 2024 12.5, Merlo...
Voćari na severu Banata ni ove godine nisu imali sreće – nakon lošeg roda višanja, trešanja, šljiva i kajsija, podbacila je i dunja, koja se godinama smatrala najsigurnijom voćnom vrstom. Kako navodi Jelena Kljajić iz Poljoprivredne savetodavne službe Kikinda, glavni uzrok je mraz od minus osam step...
Cork Croatia i Piwi vina Glavica „Kada pušu vjetrovi promjene, jedni grade skloništa, a drugi vjetrenjače“ – uzrečica je koja najbolje opisuje novi val malih craft dizajnera kojima je lockdown poslužio kao odskočna daska za ulazak u privatno poduzetništvo. Jedna od njih je i Ivana Pranjić, vlasnica...
#RuralFoto #Priroda Zemlin cvit Zemlin cvit cvate h travju za sunčanoga vrimena, kat se se budi, kat zemlini soki dišiju, kat mrafčeki i kukčeki zideju van z tople zemlice. Za sobom ostavlaju najrahlije cvite..... Samo jedna kap kiše hništi vinček, stvoren ot najdrobnije zemline prašine, samo ga mal...
#RuralFoto #životinje Naša maca Štrunfeta u dubokom snu 😂😻 Miševi,mišići....🐭🐭
PROIZVODNJA KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays L. saccharata sturt). Kukuruz šećerac pripada posebnoj podvrsti kukuruza, koja se odlikuje većim sadržajem šećera u zrnu (4 - 5 %, pa sve do 12 %), po čemu je i dobio ime. Mlado zrno, na prelazu iz mlečnog u voštano zrenje, sočno je i vrlo ukusno. Kukuruz šećer...
Berba dunje u Timočkoj krajini je u punom jeku. Otkupna cena se kreće od 45 do 50 dinara po kilogramu. O tome kakav je kvalitet i prinos čitajte uskoro na Agroklub-u!
Kiflice i osmijeh za jahače pokladnog jahanja, naša dugogodišnja tradicija 🐎 #RuralFoto #selo
