Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i historijska zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, ali na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C pa je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stabla duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju i moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe i zaštititi okolne nasade. Važan faktor u uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz tla i manju upotrebu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i kalemljenjem ali i generativno sjemenom. Dud se vrlo lahko uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tokom maja, a sazrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do augusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za pravljenje marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato Hrvatsko maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato na najprestižnijem svjetskom natjecanju u New Yorku. Hrvatski proizvođač OPG Trk-Ulja iz Šibenika postigao je izvanredan uspjeh na svom debitantskom nastupu na najvažnijem svjetskom natjecanju maslinovih ulja – NYIOOC...
Našim dugogodišnjim partnerima isporučili smo rastresač otkosa Claas Volto 900, hvala im na ponovno ukazanom povjerenju i želimo im što lakši rad s novim strojem #SatenskoZeleni #ClaasServis #ClaasAmbasadori #ClaasVolto900
Bijele ljepotice Slavonije u tihom zagrljaju srca i duše ravnice. #RuralFoto #životinje
Rešenjem Uprave za veterinu, Čenta je proglašena zaraženim područjem od afričke kuge svinja. AKS je registrovana kod domaćih svinja u jednom poljoprivrednom gazdinstvu. Zaraženim je proglašeno područje poluprečnika najmanje tri kilometra oko žarišta zaraze u Čenti. Područje poluprečnika najmanje 10...
Tradicionalni Šljivovački sajam domaće rakije, popularna Rakijada, održaće se 13. put, u subotu 12. oktobra, u selu Šljivovica. U organizaciji opštine Čajetina, Mesne zajednice Šljivovica, Kulturnog centra Zlatibor, TO Zlatibor i Eko agrara, Rakijada će se održati posle četiri godine pauze uz određe...
Uvoz visokosteonih junica nije rješenje! Farmeri remontom vlastitog stada dugoročno kreiraju stado sa boljim proizvodnim performansama. Više na linku: https://bitly.cx/9Kak
Vrijeme je uzorkovanja tla. Uz nas i našeg partnera Agricon GmbH uštedite i do 50 €/ha sa varijabilnom aplikacijom gnojiva. 📈 1. Skeniranje zemljišta - uz pomoć specijalnog elektromagnetskog senzora (EC skener) skeniraju se mehaničke osobine tla, odnosno elektroprodljivost na dubini 0 do 1,5 m. Na...
Pozdrav svima u klubu! Slike su s Grmošcice - park šuma na zapadu Zagreba. Nekoliko drva (bukve i hrastovi) je palo ove zime, neka od njih su i na relativno ravnom tlu i zdrava. Nemam znanja iz šumarstva pa ovim putem tražim informacije i savjete. Zanima me zbog čega dolazi do tog da se čak i zdrava...
Đuro Japaric
prije 2 godine
Plus mokar snijeg u brdskoj Slavoniji koji je rušio i lomio stabla u šumi kao i u starijim voćnjacima ! Puno su posla imali i cestari na Dilju u Više [+]
U taraškim vinogradima, nadomak Zrenjanina, počela je ovogodišnja berba grožđa. Zapravo, u onim vinogradima gde ima šta da se bere. ”Ovo je jedna od najtežih godina u poslednjoj deceniji. Bar što se tiče Taraša i naših vinograda”, kaže vinogradar i vinar iz ovog sela Saša Tolmač. Kiše u maju i junu...
Povrtari koji su jesenas posejali ozimi crni luk krenuli su da ga vade. Zadovoljni su kvalitetom i prinosima uprkos tome što klima nije bila baš naklonjena povrću. ”Smena toplog i hladnog vremena luku nije godila, ali uz primenu agrotehnike koje se profesionalni povrtari strogo pridržavaju stigao je...
Napadi Huta na komercijalne brodove u Crvenom moru već tri meseca ometaju isporuke proizvoda između Evrope i Azije, a izvoznici i špediteri upozoravaju na rastuću štetu u trgovini voćem i povrćem. Brodske kompanije umesto kroz moreuz Bab el Mandeb svoja plovila šalju oko afričkog Rta dobre nade,...
