Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.
Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Raširena je pretežno u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i junu, a sazrijeva od juna do augusta. Plod je okrugla bobica, promjera 5 - 10 mm, tamno plave boje, kožastog ovoja i kiselkasto-slatkog je okusa. Sadrži organske kiseline, mineralne tvari, tanin i boje.
Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 °C do -25 °C bez ikakvih šteta, a ako je prekrivena snijegom može izdržati i puno niže temperature.
U vrijeme vegetacije borovnica traži dosta vlage te se u ljetnom periodu, kada su temperature dosta visoke, a tlo nije vlažno, mora navodnjavati. Borovnica ima dosta plitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na sušno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramo dovoljno vlage može doći do ozbiljnih šteta u nasadu, kao što su kržljav rast, slabiji urod, a u najgorem slučaju grmovi se mogu osušiti.
Dobro uspijeva na svakom kiselom tlu (pH 4 - 5,2). Na vapnenom tlu uspijeva samo ako postoji dovoljno dubok sloj kiselog humusa.
Odgovaraju joj topliji i osunčani položaji. Za podizanja nasada najbolja su tla s blagim nagibom kako bi se odvijala stalna cirkulacija zraka.
Prije sadnje, tlo treba obraditi do dubine od 20 cm. Ako je tlo vlažno, prave se humci visine 15 - 30 cm i širine 120 cm. U svaku rupu prije sadnje dodati gnojivo, ali ne ona koja sadrže kalcij ili vapno. Zbog toga propada borovnica posađena uz zidove i ograde s kojih vapno ulazi u tlo.
Razmnožava se podzemnim izbojcima iz korijena. Prije sadnje, s korijena se uklanja suvišno tlo u kojem se sadnica nalazila u rasadniku. Sadi se tokom mjeseca oktobra i novembra. Nekoliko sati prije sadnje korijen se potapa u vodu. Standardni razmaci za visokogrmnu borovnicu su 120 cm u redu i 3 m između redova. Borovnica se uglavnom uzgaja u obliku grma i žive ograde. Na većim visinama preporučljivo je da smjer redova bude sjever-jug zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim ploložajima prednost se daje smjeru istok-zapad kako bi se smanjilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla, a i biljka je tada manje osjetljiva na mraz.
Ako je tlo bogato fosforom koristi se formulacija NPK gnojiva u omjeru 12:4:8, a ako nije, onda je omjer 10:10:10. Dodaje se 30g po grmu u proljeće poslije pupanja i u jesen nakon berbe. Količina gnojiva postupno se povećava do 150 g po grmu koji dostigne visinu od 2,5 m. Prve godine poslije sadnje ne primjenjuju se azotna gnojiva zbog osjetljivosti korijena borovnice. Druge se godine može dodati i UREA. Ako nastane suša, nasad se mora redovito zalijevati, a navodnjavanje mladih nasada je neophodno.
Prve godine nakon sadnje uklanjaju se cvjetni pupoljci. Kada biljke dosegnu visinu od 1 - 1,5 m, vrši se rezidba u svrhu obnavljanja rodnih grana. Prvo se potpuno uklanjaju stare, slabe i oboljele grane. S preostalih grana orezuje se granje izraslo u zadnje dvije godine i koje je donijelo prinos. Novi izbojci pojavit će se ispod reza.
Borovnica se bere u nekoliko navrata i to 3 - 7 puta u 5 - 8 dana jer bobice ne sazrijevaju istovremeno. Berba traje 6 - 8 sedmica što, naravno, ovisi o sorti i klimatskim uvjetima. Peteljke se skidaju ručno ili specijalnim "češljevima" u hladnim jutarnjim satima. Pri branju treba strogo paziti da se ne oštete plodovi.
Bobice borovnice čuvaju se u hladnjačama 3 - 4 sedmice na temperaturi od 0 °C - 2 °C, uz relativnu vlažnost od 85 - 90%. Borovnica se pakira u male plitke posudice. Plodovi slabo podnose transport te se najčešće odmah zamrzavaju i tako čuvaju u hladnim komorama do trenutka prerade ili prodaje u zamrznutom stanju.
Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.
ukupno: 22, aktivno: 13, neaktivno: 9
Berkley
Blue crop
Blue jay
Blue ray
Bluette
Burlington
Chandler
Covill
Darrow
Duke
Earlyblue
Elizabeth
Elliot
Herbert
Jersey
Legacy
Misty
O`Neal
Patriot
Sierra
Spartan
Star