Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a potom u industrijske svrhe. Ulje sadržava veliku količinu eruka kiseline (do 50 %) koja nema hranjive vrijednosti, a štetna je za zdravlje. Selekcijom se uspio dobiti sortiment s neznatnim sadržajem te kiseline, pa se ulje tako može koristiti u prehrani bez da je štetno za zdravlje. Počinje cvjetati rano u proljeće, a cvatnja traje 20-ak i više dana.
Korijen je vretenast, srednje razvijen i razvija se u plićem dijelu oraničnog sloja tla. Stabljika je uspravna, zeljasta, dlakava, razgranata, plavkasto-zelene boje i visoka oko 1,5 m. Donji listovi imaju peteljku i plojku, a gornji nemaju peteljku, obrasli su oko stabljike i imaju dlačice. Cvijet se nalazi na stabljici i na postranim granama i žute je boje. Plod je 5 – 10 cm duga komuška. Sjeme je sitno i okruglo, tamno-plavkaste boje. Masa 1 000 sjemenki iznosi 4 – 6 grama.
Najbolje uspijeva u umjereno toplim i umjereno vlažnim područjima. Minimalna temperatura za klijanje inosi 3 – 5 °C, a optimalna 25 °C. Prilično je otporna na niske temperature, posebno ako je pravovremenu zasijana i do zime se dobro razvila. Može izdržati temperature i do -10 °C, a pod snijegom i do -20 °C.
Uljana repica je biljka dugoga dana, treba dosta svjetlosti što joj se može osigurati dobrim i pravilnim sklopom i rasporedom biljaka.
Ima velike potrebe za vodom. Najviše vode treba u vrijeme intezivnog porasta. Repica vrlo rano kreće s vegetacijom i dobro koristi jesensko-zimsku vodu akumuliranu u tlo, zato joj rijetko smetaju suše.
Tlo treba biti plodno, dobre strukture i imati dobre vodo-zračne osobine. Bolja su tla bogatija kalcijem, pa je najpovoljnija slabo kisela, neutralna ili slabo bazična reakcija tla.
Uljanu repicu treba obvezno uzgajati u plodoredu jer je napadaju brojni štetnici i bolesti. Sije se vrlo rano, pa se pretkultura mora rano požeti da se osigura potrebno vrijeme za obradu tla i sjetvu uljane repice. Takve pretkulture su strne žitarice (ječam, pšenica), rani krompir, grašak za zrno i rane krmne kulture.
Obrada tla ovisi o pretkulturi. Tla se plitko oru (oko 10 cm dubine), drljaju i ravnaju valjcima da se sačuva voda u tlu, izmrvi tlo i djelomično poravna. Drugo oranje izvodi se početkom augusta, najmanje 15-ak dana prije sjetve, da se tlo može slegnuti. Zatim se tlo tanjura radi usitnjavanja i pred sjetvu prolazi se sa sjetvospremačem.
Uljanoj repici potrebno je mnogo kalcija, pa se u ljetnom oranju ili pri oranju strništa dodaje određena količina vapna. Gnojidba se određuje na temelju plodnosti tla i planiranog priroda. Na osrednje plodnim tlima potrebno je osigurati oko 120 kg/ha azota, 80 – 100 kg/ha fosfora i 130 – 150 kg/ha. Polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva i do 20 % azotnih gnojiva zaorava se predsjetvenim oranjem. Druga polovica fosfornih i kalijevih gnojiva 1/3 azotnih gnojiva dodaje se u pripremi tla za sjetvu, a ostatak u prihrani.
Uljana repica je ozima kultura koja se najranije sije. Optimalan rok sjetve je pri kraju augusta i početkom septembra. Sije se sijačicama u redove na dubini 1 – 2 cm i međurednom razmaku od oko 20 – 25 cm.
Linijski kultivari siju se u sklopu oko 100 biljaka/m2, a sintetski oko 80 biljaka/m2. Za postizanje takvog sklopa potrebno je oko 8 kg/ha sjemena, a to ovisi o klijavosti i čistoći sjemena, masi 1 000 sjemenki i gustoći sklopa.
Uljana repica brzo raste, pokriva tlo i guši korove, pa je moguće izbjeći primjenu herbicida. Prihrana se izvodi jednokratno i to u samom početku proljetnog porasta (krajem februara ili početkom marta).
Problem pri žetvi je u tome što uljana repica neujednačeno i dugo dozrijeva, a zrele komuške lahko pucaju i sjeme se osipa. Žetva treba započeti kada se lišće suši, stabljika mijenja boju u žućkastu, a komuške poprimaju žutosmeđu boju i pucaju. Da bi se izbjegli, odnosno smanjili gubici, sprovodi se desikacija 7 do 10 dana prije žetve. Desikacija se sprovodi totalnim herbicidima kako bi se prekinula vegetacija, izjednačila zrioba, smanjilo pucanje komuški te olakšala i ubrzala žetva.
Nakon žetve sjeme uvijek ima više vode, pa ga treba sušiti na manje od 8% vode, da bi se moglo čuvati. Prinosi uljane repice kreću se između 2 – 3 t/ha, ali dobrom se agrotehnikom mogu povećati na 3 – 4 t/ha.
Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; 1998.
ukupno: 118, aktivno: 85, neaktivno: 33
Albatros
Alberto KWS
Allesandro KWS
ANDIE
ASGARD
AVISO
BALDUR
Bernardo KWS
BIENVENU
CHAGALL
Columbia
COURAGE
DARMOR
DIGGER
DK EXPOWER
Dojos
EDIMAX CL
Emiliano KWS
ES ALONSO
ES DANUBE
ES DARKO
ES HYDROMEL
ES JASON
ES MERCURE
ES NATALIE
ES NEPTUNE
ES SOLIST
ES Sombrero
EXAGONE
EXCALIBUR
EXOTIC
GÓRCZANSKI
Happle
Heclair
Hesperides
HONK
Hostine
HYBRIROCK
INSPIRATION
JET NEUF
JIMMY
JUNO
KOMANDO
KWS Georgios
LIPRIMA
MOHICAN
NAVAJO
NK AVIATOR
NK CARAVEL
NK KARIBIK
NK PETROL
NK SPEED
NK TECHNIC
OASE
ORLANDO
PR44D06
PR44W22
PR44W29
PR45D03
PR45D05
PR46W09
PR46W10
PR46W14
PR46W15
PR46W20
PR46W21
PR46W24
PR46W30
PR46W35
PRIMOR
PT200CL
PT200CL
PT211
PT228CL
PX100CL
PX104
R-51
RALLY
RAMIRO
REMY
Renzo KWS
Riccardo KWS
RICCO
RODEO
ROHAN
SAMMY
SAMURAI
SANSIBAR
SHERPA
SISKA
SITRO
SMART
SW GOSPEL
SY CARLO
SY KOLUMB
TANDEM
TASSILO
TAURUS
TITAN
TOCCATA
TOMMY
TORES
TRAVIATA
TRIANGLE
TRISTAN
TURAN
TUXEDO
VANESSA
VECTRA
VISBY