Sinonim: - | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi puta dobiveno ulje iz suncokreta. Sjeme sadrži oko 50 % ulja, 20 % bjelančevina i ugljikohidrata. Od suncokretovog ulja proizvode se margarin, majoneza, stearin (služi u proizvodnji svijeća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave suncokreta imaju puno hranjivih tvari, pa se mogu koristiti za prehranu domaćih životinja. Može se uzgajati kao uljani ili proteinski i kao glavni, naknadni i postrni usjev.
Korijen ima dobru usisnu snagu, vretenast je, dobro razvijen i u prodire u tlo dublje od 2 m. Stabljika je u početku tanka, sočna, nježna, a starenjem postaje debela, snažna i drvenasta. Okrugla je, šuplja, obrasla dlačicama, naraste u visinu do 4 m i debljinu 2 – 6 cm. Srcoliki listovi su na dugim peteljkama. Plojka je na rubu slabo nazubljena, na vrhu zaoštrena kao i peteljka, obrasla dlačicama. Stabljika završava cvjetnom glavicom na kojoj su smješteni cvjetovi. Promjer glavice može biti 10 – 40 cm, što ovisi o kultivaru. Na rubu glavice su neplodni cvjetići (jezičasti), a u središtu plodni (cjevasti; 500 – 1000 komada) i svi su jarko žute boje. Cvjetanje nastupa od ruba prema središtu glavice. Plod je jednosjemeni, crne boje, tvrdog omota (gusjenice suncokretova moljca ga ne mogu pregristi). Masa 1 000 sjemenki prosječno se kreće oko 80 g, a hektolitarska težina iznosi oko 40 kg.
Minimalna temperatura klijanja iznosi 3 °C, a optimalna 28 °C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj, posebno u periodu intezivnog porasta, cvatnje, oplodnje i nalijevanja sjemena, kreće se između 20 - 25 °C. Temperature niže od 15 °C i više od 25 °C smanjuju sintezu ulja u sjemenu. Biljke mogu izdržati i do -6 °C.
Suncokret stvara veliku vegetativnu masu, pa treba puno vode. Na nedostatak vode najosjetljiviji je u vrijeme oblikovanja glavica i nalijevanja sjemena. Korijenov sistem jako je razvijen i prodire duboko u tlo i crpi vodu iz dubljih slojeva, pa je suncokret dosta otporan na sušu.
Za uspješan rast i razvoj potrebno mu je puno svjetla, koje se može osigurati pravilnim sklopom i rasporedom biljaka.
Najbolje rezultate suncokret daje na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, slabo kisele i neutralne reakcije (černozem i ritska crnica).
Osjetljiv je na uzgoj u monokulturi. Na isto mjesto vraća se nakon što većeg broja godina (5 – 6 godina), a na površini na kojoj se uzgaja, kao pretkulture ne smiju se sijati sve one koje imaju zajedničke bolesti i štetnike sa suncokretom. Najbolje pretkulture su mu strne žitarice (pšenica), a on je dobar predusjev za pšenicu i kukuruz.
Nakon ranih pretkultura (pšenica), odmah poslije žetve ore se tlo na 10 cm dubine, a u prvoj polovici augusta ore se na 20 cm dubine. Dobro je nakon svakog oranja poravnati površinu. Duboko oranje (do 40 cm dubine) izvodi se krajem septembra ili početkom oktobra, zatim se tlo tanjura, drlja i pred sjetvu prolazi se sjetvospremačem. Poslije kasnih pretkultura obavlja se duboko jesenje oranje.
Suncokretu treba osigurati dovoljno azota. Veća važnost pridaje se gnojidbi fosfornim gnojivima jer suncokret jako dobro koristi kalij iz tla. Fosfor je važan za oblikovanje generativnih organa, cvatnju i oplodnju. Količine hraniva ovise o plodnosti tla i planiranom urodu. Na srednje plodnim tlima treba osigurati oko 100 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i oko 140 kg/ha kalija. Na siromašnijim tlima te količine treba povećati, a na plodnijim smanjiti. Pri dubokom jesenskom oranju unosi se polovica fosfornih i kalijevih gnojiva i oko 1/5 azotnih gnojiva, a ostatak se unosi u pripremi tla pred sjetvu.
Sjetvu treba započeti kada se sjetveni sloj ugrije na ok 8 °C, a to je u početku aprila. Sije se sijačicama na međuredni razmak od 70 cm i razmak u redu od 25 – 30 cm. Suncokret se sije na konačan sklop (nema prorjeđivanja) i na dubinu od oko 5 cm (8 cm je donja granica za sjetvu). Količina sjemena ovisi o njegovoj klijavosti i čistoći, masi 1 000 zrna i gustoći sklopa, a najčešće je potrebno od 4 – 6 kg/ha.
Ako je sjetva obavljena u suho tlo, treba obaviti valjanje. Pokorica se uništava laganim ili rotacijskim drljačama. Suzbijnje korova može se izvesti pljevljenjem, okopavanjem i kultiviranjem. Ako postoji mogućnost za navodnjavanje, usjev se navodnjava za vrijeme suše, posebno u vrijeme oblikovanja glavica, cvatnje i nalijevanja zrna.
Suncokret sazrijeva krajem augusta i početkom septembra. Sazrijevanje teče sporo, glavice ostaju manje ili više zelene, sjeme ima povećan sadržaj vode i iz glavice ispada ono sjeme koje prvo dozrije. Ako se žetva obavlja kombajnom, potrebno je obaviti prije nego se sjeme počne osipati, tj. kada donji dio glavice posmeđi. Ručna žetva obavlja se sječom glava, koje se mogu sušiti na vlastitoj stabljici. Sjeme suncokreta treba sušiti ispod 10 % vlage ili još bolje ispod 8 % jer sjeme ima puno ulja i kvari se. Prinosi iznose 2 – 3 t, ali je proizvodni potencijal znatno veći, pa je moguće ostvariti znatno veće prinose.
Izvor:
ukupno: 89, aktivno: 70, neaktivno: 19
73-C7
ALBATRE
ALEXANDRA PR
ALLIUM
APOLON
ARMONY
BARANJAC
BAROLO RM
BELUGA
BONITA
CODISTAR
DIABOLO PR
ES ERIKA
ES LOLITA
ES PETUNIA
ES WHISKY
FABIOLA CS
HELIACAN
HELIASOL RM
HEROIC
IOLLINE
JOANA
KWS Achilles CLP
KWS DRAGON
KWS Kripton
KWS Sinatra
LG 5380 M
LG 54.20 M
LG 54.44
LG 5412
LG 5450 HO
LG 5474 HO
LG 5525
LG 56.65 M
LG 5655
LUKA
MAS 80IR
MAS 83R
MAS 84E
MAS 92B
MAS 97A
MASLINKO
Matej
NK ARMONI
NK DELFI
NK DOLBI
NK FERTI
NK MELDIMI
NS H 930
NSH 1208
OBRAIA CS
OLEIK
OPERA
P63LL06
P64LE11
P64LE19
P64LL82
P64LL92
PACIFIC
PEREDOVIK
PIKASOL
PR63A04
PR63A82
PR63A90
PR63D82
PR63E82
PR64A15
PR64A88
PR64A89
PR64H24
PR64H32
PR64H45
PR64H61
PRIMASOL
PROTEINKO
RUMBASOL
SALSA RM
SRIJEMAC
SY EDENIS
SY KUPAVA
TELLIA
VNIMK 8931
WELCOM
ZG-31
ZG-54
ZG-64
Iako je sezona u pčelarstvu bila zadovoljavajuća, pčelari ne mogu da budu zadovoljni zbog niske otkupne cene, tvrde pčelari u Kikindi. Kilogram meda od uljane repice prodaje se za 1,6 evra, dok je cena suncokretovog meda 1,8 evra. Niska cena i slaba prodaja demotivišu profesionalne pčelare, ali i ml...
U početnim fazama rasta i razvoja ULJANE REPICE veliki problem prave korovi i štetni insekti kao što su repičina lisna osa i crvenoglavi repičin buvač. Evo kako da suzbijete korove i štetočine u usevu uljane repice NA VREME 👇 ✅Za suzbijanje uskolisnih korova kao što su divlji sirak, zubača, pirevi...
Na Danu žitara na 89. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu Udruženje "Žita Srbije" iznelo je prve procene ovogodišnjeg roda ratarskih kultura: pšenice - 5,2 t/ha, ječma 4,8 t/ha, uljane repice 3,6 t/ha, kukuruza 7,5 t/ha, soje 3,2 t/ha, suncokreta 3 t/ha - sa latinskom izrekom - "Bolje praviti greške...
Koliko će poljoprivrednike koštati prolećna setva, ne može se pouzdano reći jer repromaterijal, kako se približavaju rokovi, stalno poskupljuje. Aca Letić, ratar sa Čeneja kaže da će ratari teškom mukom uspeti da krenu u nov ciklus proizvodnje. ”Setva kukuruza će biti skuplja prvenstveno zbog stalno...
SUZBIJANJE SMRDLJIVIH STENICA NA VOĆKAMA Smeđa mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poreklom je iz Azije i kod nas ima 1 - 2 generacije godišnje. Odrasle jedinke stenice H. halys su duge 12 - 17 mm, široke 7 - 10 mm, štitastog oblika tela. Obojene su različitim nijansama smeđe boje na leđima i na...
#RuralFoto #selo Doroslovo, Vojvodina, 2024 Prostor porušene poljoprivredne zadruge sa suncokretom.
Da li ste znali da je na teritoriji srednjeg Banata zasejano najviše suncokreta u čitavoj Srbiji? Opet taj isti suncokret izuzetno nepovoljno utiče na zemljište. Kako i na koji način otkriva iskusni južnobanatski ratar Jaroslav Holik iz Padine kod Pančeva u novom tekstu koji će na našem sajtu biti d...
Ostaci nekadašnjeg mlina u Srpskoj Crnji. Poslednji put sam unutar njega boravio oko 2007. godine, kada je na tom mestu organizovan otkup suncokreta. Tada sam imao 12 godina.
Žetva suncokreta je uveliko u toku. U južnom Banatu se polako privodi kraju. Samo na našem portalu donosimo priču mladog ratara Michaela Megu iz Padine kod Pančeva sa kojim smo rezimirali ovogodišnju proizvodnju. Sa kojima izazovima su susreli ratari u ovom delu Vojvodine i kakva je trenutno cena sa...
Setva suncokreta i kukuruza u požarevačkom kraju još neće početi jer nedostaje vlaga. ”U zemlji nema dovoljno vlage, palo je tri puta po pet litara kiše po kvadratu, što je nedovoljno za nicanje posejanih kultura, pa ćemo odložiti setvu jer i jesenji usevi pate“, kaže predsednik Udruženja poljoprivr...
