Sezam

Sinonim: - | Engleski naziv: Sesame | Latinski naziv: Sesamum indicum L.

Sezam

Sezam je kultura tropskih i subtropskih područja. Među uljaricama, sjeme sezama ima najveći postotak ulja, koji se kreće između 50 i 60%. Sjeme sadrži oko 20% bjelančevina i oko 18% ugljikohidrata, važnih mineralnih tvari i vitamina. Koristi se u prerađivačkoji industriji i za proizvodnju margarina. Sezam ima kratku vegetaciju, pa se uspješno može uzgajati u postrnoj sjetvi, što omogućava bolje korištenje tla i profitabilniju proizvodnju. Dobra je pretkultura za većinu drugih kultura jer ranije sazrijeva, ne ostaju veći žetveni ostaci, nema zajedničkih bolesti i štetnika s većinom drugih kultura, a pri dobroj agrotehnici tlo ostaje čisto od korova i plodno.

Morfološka svojstva sezama

Sezam ima vretenast korijenov sistem, slabije razvijen i manje usisne snage. Stabljika je visoka do 1,5 m, na poprečnom je presjeku četverougaona ili osmerougaona, najčešće obrasla dlačicama i slabije se grana. List ima dugu petljku, izduženu i cjelovitu plojku obraslu dlačicama. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima listova, bijele su, ružičaste do ljubičaste boje. Cvatnja može trajati preko mjesec dana. Plod je tobolac dug oko 3 cm, na bazi okruglast, u nastavku spljošten, vrh završava šiljkom. Na jednoj biljci može biti od 50 – 100 tobolaca. U tobolcu se razvija 50 ili više sjemenki koje su jajastog ili eliptičnog oblika. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 3 g, a hektolitarska masa kreće se oko 60 kg.

Agroekološki uvjeti uzgoja sezama

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje iznosi 15 °C. Najpovoljnije temperature za klijanje i nicanje su oko 25 °C. Optimalna temperatura za klijanje iznosi 30 °C.

Svjetlost

Sezam je biljka kratkog dana, pa se treba uzgajati u području s kratkim danom i omogućiti mu što bolje osvjetljenje, što se postiže pravilnom gustoćom biljaka, povoljnim razmakom između redova i u redu biranjem položaja s boljim nagibom i okrenutosti prema svjetlu.

Voda

Potrebe za vodom nisu velike i dosta dobro podnosi sušu. Najveće potrebe za vodom ima od nicanja do cvatnje. Ako suša potraje dugo, a nema navodnjavanja, dolazi do većeg smanjenja prinosa.

Tlo

Laka i plodna tla dobre strukture osiguravaju dobar rast i razvoj sezama i dobre prirode. Odgovaraju mu tla slabo kisele ili neutralne reakcije.

Agrotehnika uzgoja sezama

Plodored

Budući da se sezam dosta kasno sije i ima kratku vegetaciju, najbolje ga je sijati u postrnoj sjetvi iza kultura koje se rano ubiru (rani krompir, uljana repica, ječam, grašak za zrno i grah za mahune). Za sjemensku proizvodnju preporučuje se uzgoj sezama kao glavne kulture, a tada mu mogu prethoditi različite kulture poput žitarica, zrnatih mahunarki, krmne kulture, pamuk i dr.

Obrada tla

Iza ranih pretkultura tlo se odmah nakon žetve ore na 10 cm dubine i potanjura. U prvoj polovici augusta ore se na dubinu od 20 cm i poravnava, a u jesen se obavlja duboko oranje. Ako mu prethode kasne pretkulture, obavlja se samo jesenje duboko oranje. Na kraju zime ili početkom proljeća, kada se tlo dovoljno posuši, zatvara se zimska brazda. Najbolje je tlo za sjetvu pripremiti sjetvospremačem.

Gnojidba

Za glavnu sjetvu sezama, na osrednje plodnim tlima, treba osigurati oko 80 kg/ha azota, 90 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva dodajemo u osnovnoj obradi tla, a drugu polovicu u pripremi tla za sjetvu. Azot se također dodaje u dva navrata, polovica u osnovoj obradi, a druga polovica u pripremi tla za sjetvu.

Sjetva

Sezam se sije kad se temperatura poveća na 15 – 20 °C (sredina maja). Sezam za proizvodnju sjemena najbolje je sijati u glavnoj sjetvi na međuredni razmak od 45 cm, a onaj namijenjen tržištu u naknadnoj i postrnoj sjetvi na međuredni razmak od 25 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5 – 2 cm. Sije se sijačicama za sitnosjemene kulture s oko 5 kg/ha sjemena. Pri razmaku redova 45 cm, razmak u redu je oko 7 cm, a pri razmaku od 25 cm između redova, razmak u redu je oko 10 cm, a sklop oko 400 000 biljaka/ha.

Njega usjeva

Sezam ima jako sitno sjeme, pa je obavezno potrebno odmah nakon sjetve obaviti valjanje, kako bi se uspostavio bolji kontakt sjemena i tla pa se tako brže i bolje upijanje vode, što će znatno ubrzati, poboljšati i ujednačiti nicanje i klijanje. Ako padne jača kiša, pa se oblikuje pokorica, potrebno je pravovremeno razbiti laganim ili rotacijskim drljačama. U širokorednoj sjetvi moguće je pravovremenom kultivacijom uništiti korove između redova, a u redu okopavanjem ili pljevljenjem. Ako je sklop pregust, obavlja se prorjeđivanje kada biljke oblikuju 4 do 6 listova. Prihrana se obavlja pred početak cvatnje s kultivacijom. Tamo gdje postoji mogućnost navodnjavanja, u slučaju suše, treba navodnjavati.

Žetva sezama

Sezam se žanje u prvoj polovici septembra. Neujednačeno i dugo sazrijeva i osipa se, pa je teško utvrditi pravi rok sjetve. Žetvu je najbolje obaviti kombajnom kada sazriju tobolci na donjoj trećini stabljike. Za ovakvu žetvu moguće je obaviti desikaciju (sprovodi se totalnim herbicidima kako bi se prekinula vegetacija, izjednačila zrioba, smanjilo osipanje sjemena i olakšala i ubrzala žetva). Biljke se zatim vežu u snopove koji se pokriju da bi se samozagrijavanjem smekšali nedozreli tobolci i da bi otpalo vršno lišće. Zatim se izlažu suncu i vjetru pa  tako dozrijevaju. Nakon 10 – 15 dana većina tobolaca puca i sjeme se istrese na foliju, ceradu ili betonsku podlogu.

Prinosi sezama su prilično niski i kreću se oko 500 kg/ha. uz savremenu tehnologiju moguće je postići prinos veći od 1 500 kg/ha. Sezam ima sitno sjeme, pa ga je potrebno sušiti da ima manje od 8% vode, kako bi se uspješno moglo čuvati u skladištu.

Izvor:

  • Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; 1998.

Sezam - Sorte

ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2

BJELOSJEMENI

ŽUTOSJEMENI