Kikiriki

Kikiriki je jednogodišnja biljka zanimljiva po tome što poput krompira, plodove razvija pod zemljom. Naraste od 30 do 50 cm. Iako bi ga mnogi svrstali u orašaste plodove, botanički, kikiriki pripada porodici mahunarki zajedno s graškom, lećom, grahom i drugima. Još jedna zanimljivost je i ta da se cvjetovi biljke razvijaju iznad zemlje, a zatim se zbog svoje težine svijaju prema zemlji i ulaze unutar nje gdje se razvijaju i sazrijevaju mahune kikirikija. Svjetlosmeđa ljuska s okomitim linijama sadrži dva ili tri zrna kikirikija. Svako ovalno zrno sastoji se od dvije polovice koje su prekrivene crveno-smeđom tankom kožicom. S obzirom na količinu bjelančevina i masti, kikiriki se prerađuje i u maslac, ulje, brašno i pahuljice.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kikirikija

Temperatura, svjetlost i voda

Kikirikiju odgovaraju topla, sunčana podneblja s umjerenom količinom oborina. Za klijanje je potrebna temperatura od 21 °C. Da bi kikiriki dobro uspjevao, potrebno mu je obilje svjetla i topline. Ako mu se osim toga osigura dovoljno visoka vlažnost zraka, izrasti će u vrlo lijepu bujnu biljku. Takve idealne uvjete za rast osigurava uzgoj u klijalištu, ali će uspješno rasti i na nekom zaštićenom mjestu na otvorenome. Oplođeni cvjetovi savijaju cvjetne stapke prema tlu i uvlače se u zemlju gdje se iz njih razvijaju plodovi.

Tlo

Kikiriki traži rastresito, dobro usitnjeno i plodno zemljište. Ova biljka ne podnosi suviše vlažna, zbijena i kisela zemljišta, već mu gode ona dobro propustljiva s udjelom vapna. Voli sunčane i tople položaje.

Agrotehnika za uzgoj kikirikija

Najbolje predkulture su mu okopavine (povrće, šećerna repa, kukuruz). Zemljište za sjetvu priprema se u jesen, tako što se ore na dubini 30 - 35 cm i izdrlja (na manjoj površini). U proljeće se tlo isitni i poravna kultiviranjem. Sije se krajem aprila ili početkom maja, kada se zemljište zagrije iznad 12 °C. Sije se širokoredno, na međurednom razmaku 70 - 80 cm, a u redu na razmaku oko 10 cm ili po četiri sjemena u kućice na razmaku od 30 cm. Dubine sjetve je od 6 – 8 cm. Za sjetvu je potrebno 60 - 70 kg/ha čistog sjemena.

Njega usjeva

Nega kikirikija obuhvata kultiviranje, kultiviranje (sitnjenje tla, razbijanje pokorice), ogrtanje, prihranjivanje i navodnjavanje. Kultivira se tri puta. Prvi put sedmicu dana po nicanju, a drugi i treći puta u toku vegetacije, u razmaku od po 15 dana. Za vrijeme drugog i trećeg kultiviranja kikiriki se ogrče rastresitom zemljom u kojoj će se na dugim rastućim tučkovima žutih cvjetova formirati valjkaste izrasline 'ginofori', iz kojih nastaju plodovi (mahune). Kikiriki se prihranjuje fosfornim i kalijevim gnojivima ili pepelom od drveta. Usjev se navodnjava tokom mjeseca jula i augusta.

Sadnja kikirikija

Velike sjemenke kikirikija pojedinačno posaditi u tresetne lončiće ispunjene pjeskovitim supstratom i pokriti slojem zemlje debljine prsta. Najlakše će proklijati u grijanom klijalištu. Mladim biljčicama održavati umjerenu vlažnost, a veće biljke zalijevati tek kada se zemlja dobro osuši. Između dva zalijevanja poprskati biljku mlakom vodom. Prihranjuju se samo starije biljke, nakon što su se dobro zakorijenile. Budući da je kikiriki jednogodišnja biljka u pravilu se ne treba presađivati. Samo mlade biljčice presaditi jednom u veće cvjetne lonce.

Berba kikirikija

Iskapanje kikirikija je krajem mjeseca septembra. Od sjetve do ubiranja plodova može proći 4 do 5 mjeseci, ovisno o sorti kikirikija i vremenskim prilikama. Kod berbe se mora iskopati čitava biljka, okrenuti je naglavce i ostaviti da se osuši kako uskladišteni plodovi kasnije ne bi trunuli. Danas mnogi uzgajivači koriste savremene poljoprivredne mehanizovane mašine koje ne samo da iskopaju biljku nego odmah i otresu s nje zemlju te je okrenu naglavce. Prosječni prinos je oko 100 mahuna po kućici ili oko 3 000 kg/ha. Plodovi kikirikija vade se prije jesenjih mrazeva, po suhom i sunčanom vremenu. Zrelost kikirikija, tj. vrijeme vađenja, poznaje se po lišću koje dobije žućkastu boju. To je najčešće oko 10. oktobra.

Skladištenje kikirikija

Kikiriki se može kupiti u rinfuzi ili pakiran u plastičnoj providnoj ambalaži, u ljusci ili oljušten, gramature od 200 - 250 g. Ako ga kupujete u rinfuzi, svakako obratite pažnju da je kikiriki pokriven zaštitnom folijom ili u prikladnim posudama s poklopcem i da dugo ne stoji. Općenito, bez obzira na način prodaje, provjerite da na ljuskama nema znakova vlage ili oštećenja od kukaca. Ako je moguće, kikiriki pomirišite kako biste se uvjerili da nije užegao ili ustajao.

Neoljušteni kikiriki čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu. Njegovu trajnost možete povećati na devet mjeseci ukoliko ga čuvate u frižideru. Očišćena zrna kikirikija držite u dobro zatvorenoj posudi u frižideru ili zamrzivaču jer izlaganje toplini, vlazi ili svjetlu može dovesti do užeglosti zrna. Čuvajte ih u frižideru oko tri mjeseca, a u zamrzivaču do šest mjeseci. Prije spremanja nemojte ih usitniti, već to učinite neposredno prije konzumacije ili upotrebe u pripremi jela.