Rotkva

Engleski naziv: Black radish | Latinski naziv: Raphanus sativus L. var. niger (Mill.) S. Kerner

Rotkva

Rotkva je dvogodišnja je biljka. U prvoj godini razvije hipokotilski gomolj, u donjem dijelu je korijen, a na vrhu vrlo skraćena stabljika s rozetom izduženog, dlakavog lišća. Gomolj može biti okruglog, ovalnog ili valjkastog oblika. Izvana je načešće crne boje, ali ima kultivara smeđe i krem bijele boje. Unutrašnje tkivo je bijelo, sočno i jedro. Na cvjetnoj stabljici visine 1,5 m, nalaze se grozdaste cvati s cvijetovima bijele, ružičaste ili ljubičaste boje. Plod je komušica s oko 6 – 8 sjemenki. U 1 g može biti 100 – 160 sjemenki.

Zahvaljujući svom mirisu i okusu, u prehrani se koristi uglavnom kao aperitiv, potiče apetit i pojačava lučenje želučanog soka. Teže se probavlja pa je stoga treba što više usitniti. Povoljno djeluje na izlučivanje sluzi iz dišnih organa pa se preporučuje kod bronhitisa, prehlade i kašlja.

Agroekološki uvjeti za uzgoj rotkve

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje iznosi 1 – 2 ºC, a pri 20 ºC niče već za 2 dana. Optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi 15 – 20 ºC.

Voda

Za kasnu proljetnu i ljetnu sjetvu potrebno je navodanjavanje da se omogući ujednačeno nicanje.

Tlo

Najbolje uspijeva na srednje teškim, ilovastim tlima, bogatim humusom, dobre strukture i propusnosti uz pH 5,6 – 7.

Agrotehničke mjere uzgoja rotkve

Plodored

Rotkva se ne smije sijati na istome mjestu 3 do 4 godine, niti joj smije prethoditi druga kupusnjača. Uzgaja se nakon kulture gnojene organskim gnojem.

Obrada tla

Tlo se obrrađuje na 20 – 30 cm dubine, formiraju se gredice, površina izravna i obradi frezom, a prema potrebi i lagano povalja.

Gnojidba

Gnojidba rotkve usklađuje se prema planiranom prinosu i zalihama hraniva u tlu. Azot se primjenjuje u više navrata da se izbjegne prenagli rast, koji može uzrokovati spužvasti korijen. Za ostvarenje prosječnog prinosa od 100 kg/100 m2 rotkve preporučuje se gnojidba s 0,25 kg azota, 0,1 kg fosfora i 0,5 kg kalija.

Njega nasada

Međuredna kultivacija i navodnjavanje kišenjem poslije sjetve i tokom vegetacije osigurava stabilan prinos i kvalitet rotkve.

Sjetva / sadnja rotkve

Najčešće se uzgaja direktnom sjetvom, ali je moguć i uzgoj iz presadnica. Sije se na otvorenom kada se temperatura ustali iznad 12 ºC. Može se sijati sve do sredine jula, pa se može uzgajati i kao postrni usjev nakon ranog krompira, graška ili žitarica. Sije se na gredice uz razmak 25x20 cm, odnosno 20 sjemenki po m2. Ovisno o krupnoći sjemena i načinu sjetve potrebno je 4 – 8 kg sjemena po hektaru.

Berba i skladištenje rotkve

Rani kultivari beru se 50 – 60 dana nakon sijanja. Na lakšim se tlima rotkva može čupati ili vaditi odgovarajućim iskapačem. Jesenska rotkva obično se vadi u oktobru ili početkom novembra, odstranjuje se lišće i pakira u duboke letvarice ili mrežaste vreće od sintetskih vlakana za opremu na tržište. Prinosi mogu iznositi od 20 – 50 kg/ha.

Slaže se u vezice ili nakon obrezivanja lišća pere i pakira u perforirane PE vrećice za jediničnu prodaju. Rana rotkva s lišćem može se skladištiti do 2 sedmice pri temperaturi od 0 ºC i relativnoj vlazi zraka 95 %, a bez lišća do mjesec dana. Jesenska rotkva najčešće se skladišti u podrumima i trapovima, gdje se može održati 4 – 6 mjeseci.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Rotkva - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3

BIJELA PROLJETNA

MÜNCHNER BIER

RUNDER SCHWARZER WINTER

Rotkva - Tekstovi

Rotkva @ KLUB