Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežno koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima specifičnu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič i radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi.
Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali toleriše i malo sjene.
Ravnomjerna opskrba vodom bitna je za uspješan uzgoj. Na laganim peskovitim zemljištima, uspješno se uzgaja uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz pH 6 do 7.
Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (paradajz, krompir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.
Tlo se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski sjetveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog gnoja, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalija. Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, prorjeđuje se na razmak 15 – 30 cm, ovisno o kultivaru. Tokom vegetacije redovno se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovno direktno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom) s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizovano, sijačicama, tada se sije u junu ili julu u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u februaru ili martu. Presađuje se u martu ili aprilu, a berba počinje krajem maja ili početkom juna.
Ako se sije rano u proljeće, u februaru ili martu, do nicanja treba 2 do 3 sedmice, a nakon nicanja za 4 do 6 sedmica listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti azotnim ili kombiniranim gnojivom. Tokom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocijede i tako dolaze na lokalno tržište pakirani u plitke letvarice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakira se također u letvarice. Prosječna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič u pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do jednu sedmicu na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi zraka. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Udruženje odgajivača goveda centralne Srbije pozivalo je ”proizvođače, građane i one kojima je dosta uništavanja domaće proizvodnje“ na protest koji će se 12. maja u 13 časova održati u Beogradu, ispred zgrade Predsedništva Srbije. ”Iz dana u dan vidimo da se otkazuju otkupi mleka pod izgovorom afla...
Svjetski centar pušipela U Štrigovi otvoren je Svjetski centar pušipela koji je posvećen vinima, ljudima i krajoliku gornjeg Međimurja. Štrigova, dom vina i svetog Jeronima, spoj je tradicije. Nakon vidikovca na Mađerkinom bregu, Štrigova sada ima i Svjetski centar pušipela, Vinari i vinogradari, ok...
Lovol 904 serije III je odličan izbor za srednja gazdinstva. Dovoljno je snažan 💪 da može da savlada i teže zadatke i da vuče veliki dijapazon priključne opreme, a sa druge strane prilično ekonomičan. ⚙ Koliko vas poseduje Lovol 904 III i šta sve sa njim radite?
Kabola na VinoComu Malvazije 2009. i 2007. Unica i Amfora? Žive, živahne i još mlade! Radionica "Kabola: Marino Markežić, pionir dugih maceracija" održana je 28. studenog, prvog dana 17. Međunarodnog festivala vina i kulinarstva VINOcom koji je u hotelu Esplanade u Zagrebu i trajem do 1. 12. 2024. K...
AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...
Kažu da ako želite da prikažete kako priključna mašina radi, uradite to na zemljištu u Banatu. Zahvaljujući Goranu Petriću imali smo prilike da vidimo kako tanjirača Tupanjac radi u Botošu. Goran je okupio svoje prijatelje poljoprivrednike želeći da ih upozna sa novom mašinom. U pitanju je tanjirača...
Ljudi zamišljaju da je poljoprivreda i dalje IMT-ov traktor na sred njive. Međutim, u poljoprivredi je možda i najizraženija upotreba novih tehnologija. ”Jedan odsto svetske zemlje nije za obrađivanje. Do 2030. godine ćemo izgubiti 2 odsto obradive zemlje. Poljoprivreda doprinosi emisiji štetnih gas...
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić učestvovao je u radu Agro.Rocks – regionalne konferencije posvećene novim tehnologijama u agraru koja je danas održana u Osijeku u Hrvatskoj. U izlaganju na panelu posvećenom proizvodnji mlijeka i mesa, ministar je istakao je p...
Bezalkoholno pivo poslednjih godina postaje sve popularnije kako se potrošnja piva smanjuje. Tobijas Zolo, glavni pivar Vajhenstefana, najstarije pivare na svetu, ima tajnu: on zaista voli pivo bez alkohola, preneo je AP. On kaže da uživa u pivu bez alkohola kada radi ili je na pauzi za ručak. Kako...
Valentinovo – šampion Cuvée Jakob U zagrebačkom restoranu Vinodol u srijedu, 12.2.2024., Vinske zvijezde proslavile su 11. rođendan uz prvo ovogodišnje ocjenjivanje vina prigodne tematike uz Valentinovo - Ljubavna vina! Prema istraživanjima u opise ljubavnih vina s afrodizijačkim svojstvima, najčešć...
Festival graševine Kutjevo slavi najvažniju vinsku sortu Hrvatske 18. Festival graševine donio vrhunska vina i šampionska priznanja Grad Kutjevo je i ovoga lipnja postao središte vinskoga svijeta kao domaćin 18. izdanja Festivala graševine. U organizaciji Udruge Kutjevački vinari tradicionalno mjest...
