Maslačak

Maslačak je višegodišnja biljka visine 15 – 20 (25) cm. Korijen je vretenast i skraćuje se na kraju vegetacijske sezone. Stabljika je uspravna, šuplja i s bijelim mliječnim sokom. Listovi su prizemni, u rozeti, duguljasti, nazubljeni ili duboko perasto urezani. Glavice su široke 3 – 5 cm, pojedinačne, s brojnim, žutim, jezičastim cvjetovima. Sjemenke su dugovječne. Biljka proizvede 3 000 – 8 000 roški. Masa 1 000 roški iznosi 0,50 – 0,75 grama. Cvjeta od januara do oktobra. Može se naći na umjereno vlažnim do suhim livadama i pašnjacima, vrtovima, oranicama i ruderalnim staništima. Mlade su biljke dobra krma. Mladi listovi bogati su bjelančevinama, željezom, vitaminom C i provitaminom A.

Agroekološki uvjeti

Raste po vrtovima uglavnom kao korov po livadama i po zapuštenim oranicama, dakle, voli otvoren i sunčan položaj pa mu odgovaraju razni tipovi tala. Razmnožava se sjemenom od proljeća do jeseni i dijeljenjem korjena u proljeće. Sije se u junu i pognoji kompostom. Prvi nježni listovi ranih izbojaka daju blago gorku, ali vrlo zdravu salatu koja potiče izmjenu tvari. Listovi kasnije postaju gorki i nejestivi.

Cvjetove beremo u razdoblju cvjetanja (od marta do maja, ovisno o području), listove beremo prije nego maslačak počne cvjetati, dok se korijenje vadi u rano proljeće ili kasno ljeto (ranu jesen). Tada sadrži veliku količinu inulina, koji povoljno djeluje na probavu. Listovi i korijenje suše se na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici na 40 °C.