Blitva lisnata

Blitva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvije dubok i razgranat korijen, koji je u gornjem dijelu zadebljan, skraćenu stabljiku i rozetu lišća. U drugoj godini razvije se razganata cvjetna stabljika visine do 1,2 m. Blitva se uzgaja radi lišća, a koristi se i plojka i peteljka.

Najčešće se koristi kuhana u malo vode i začinjena maslinovim uljem i češnjakom, ali može se i pirjati i pripremati na druge načine zajedno s drugim vrstama povrća. Može nadomjestiti zelje za one koji ga ne vole. Blitva se može zamrzavati na isti način kao zelje. Naročito se cijeni za reguliranje probave, dobar je diuretik, a preporučuje se protiv slabokrvnosti. Blitva je vrlo korisna biljka u ishrani dijabetičara jer smanjuje glukozu u krvi, a ujedno ekstrakt blitve ima zaštitni učinak na jetru kod dijabetesa.

Agroekološki uvjeti uzgoja blitve

Temperatura

Blitva ima veliku mogućnost prilagodbe tlu i klimi. Minimalna je temperatura klijanja 5 °C, a optimalna 16 - 24 °C. Pri nižim temperaturama 5 - 10 °C biljka sporo raste, a optimalna temperatura rasta je 16 - 20 °C. Pojedini kultivari dobro podnose i temperature više od 30 °C. I mlada i potpuno razvijena biljka može podnijeti blage mrazeve, što omogućuje prezimljenje u priobalnom području.

Voda

Tokom uzgoja potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode, posebno u područjima gdje se javlja manjak vode ili je ona neravnomjerno raspoređena. Smatra se da je tokom uzgoja potrebno 4 - 6 navodnjavanja da bi se postigli optimalni prinosi. Tokomsušnih perioda biljkama treba 9 - 13 l vode sedmično, ali su i iznenađujuće otporne na sušu. S obzirom na kvalitet vode blitva pripada jednoj od rijetkih kultura koje su tolerantne na slanu vodu.

Tlo

Blitva nema velike zahtjeve prema tlu, ali najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima dobre propusnosti za vodu i dobrog kapaciteta za zrak uz pH 6 do 8. Podnosi blago zaslanjena tla. U vegetativnoj fazi dobro uspijeva pri različitim klimatskim uvjetima, od mediteranskih, kontinentalnih do planinskih, pri različitim rokovima sjetve. U priobalnom području može prezimiti.

Agrotehničke mjere uzgoja blitve

Plodored

Blitva ne podnosi monokulturu. Na istom tlu ne smije se uzgajati najmanje 3 godine, a isto tako niti jedna kultura iz roda Beta. Preporučuje se uzgoj nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Dobro uspijeva uz sve vrste graha, osim graha trešnjevca iuz kupusnjače, crveni luk i salatu. Godi joj i začinsko bilje poput žalfije, majčine dušice, metvice, kopra i sipana.

Obrada tla

Budući da blitva ima dubok korijen i može koristiti vodu iz dubljih slojeva, duboka obrada tla obavlja se na 30 - 40 cm, a predsjetvena priprema mora omogućiti jednoličnu dubinu sjetve. Za ranu proljetnu sjetvu prikladne su uzdignute gredice.

Gnojidba

Ako pretkultura nije gnojena organskim gnojem, na težim i jako pjeskovitim tlima 20 - 40 t/ha dobro kompostiranog organskog gnoja osigurava dobre uvjete za početni rast blitve. Prije sjetve ili sadnje u mineralnoj gnojidbi dodaje se 80 - 100 kg/ha fosfora i 50 do 100 kg kalija. Azotna prihrana sa 100 - 150 kg/ha KAN-a provodi se u 3 - 4 navrata nakon berbe listova.

Sorte blitve

Dva su osnovna tipa kultivara: kultivari s dugim i širokim, mesnatim, bijelim lisnim peteljkama i valovitim ili mjehurastim plojkama. Postoje i kultivari kraćih i tanjih, zelenih peteljki, glatkih ili malo valovitih plojki. Boja plojke može biti žutozelena, srednjezelena ili tamnozelena. Kultivare crvenih peteljki nazivaju i rabarbarasta blitva. Većina kultivara selekcionisana je na uspravan rast, otpornost na niske (za zimski uzgoj), ili visoke temperature (za ljetni uzgoj), otpornost na brzo prerastanje i otpornost na bolesti.

Sjetva / sadnja blitve

Blitva se obično sije direktno, ali za ranu proizvodnju može se uzgojiti i iz presadnica proizvedenih u grijanim zaštićenim prostorima. U kontinentalnim područjima sije se na otvorenom od kraja marta do kraja maja. Za presadnice iz zaštićenih prostora uz zagrijavanje na temperaturu višu od 15 °C potrebno je oko 5 sedmica. Presadnice sa 3 - 5 pravih listova presađuju se u prvoj polovici aprila.

Na otvorenom se sije 30 - 50 cm red od reda, a prorjeđuje se na razmak 20 - 30 cm u redu. Presadnice se obično sade na razmak u redu 30 - 40 cm, odnosno 5 - 9 biljaka po četvornom metru. Za 1 ha potrebno je 15 - 20 kg sjemena, a za proizvodnju presadnica golog korijena na gredici 5 - 10 g po metru četvornom. U mediteranskom području može se sijati na isti način od februara do kraja aprila, a za jesensku i zimsku berbu od augusta do početka septembra.

Njega nasada

Ako se sije naturalno sjeme prorjeđivanje je svakako potrebno jer iz jednog klupka obično niče više biljaka. Proizvođaći u priobalnom području i u južnim krajevima sa toplijom klimom obično je ostave dok ne razvije 5 – 6 mladih biljčica pa je prodaju kao mladu blitvu. Tako se razlikuje od blitve iz jesensko-zimskog uzgoja, od koje se prodaje samo lišće. Pri uzgoju na većim površinama za blitvu se mogu koristiti odgovarajući herbicidi nakon sjetve, a prije nicanja ili nakon nicanja, kada je blitva u fazi 2 prava lista. Budući da se obično ne uzgaja na velikim površinama, međurednom obradom kontroliše se korov, održava površinska struktura tla i čuva vlaga.

Berba i skladištenje

Blitva se može početi brati oko 60 dana nakon sjetve ili oko 30 dana nakon presađivanja. Mlada se blitva čupa s korijenom paralelno s prorjeđivanjem. Od razvijenijih biljaka obiru se vanjski potpuno razvijeni zdravi i neoštećeni listovi, što omogućuje dalji rast rozete i ukupno 3 - 5 berbi istog usjeva. To u proljetnom uzgoju traje 2 - 3 mjeseca, a u jesensko-zimskom u priobalnom području do 6 mjeseci. Pri uzgoju na većim površinama za preradu blitva se može kositi kombajnima kao za zelje. U tom se slučaju ostavlja gušći sklop (15 - 20 biljaka po metru četvornom), a uz navodnjavanje moguća su 2 - 3 otkosa. Ovisno o uvjetima uzgoja, dobar usjev blitve može dati prinos 30 - 60 t/ha.

Nakon berbe blitva se prema potrebi pere u hladnoj vodi i pakira u letvarice ili kutije u vezicama ili u rasutom stanju (rinfuza) po 10 - 15 kg u jedinici pakiranja. Blitva brzo gubi vlagu i svježinu i zato mora što prije stići do tržišta. Pakiranje u obložene jedinice PE folijom korisno je za bolju održivost na prodajnom mjestu. Ako je potrebno može se skladištiti u hladnjači na 0°C i pri 90 – 95% relativne vlage zraka 7 - 12 dana.

Izvor:

• prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
• Burza voća i povrća