Batat

Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura. Zbog lošeg naziva koji dolazi iz engleskog jezika (sweet potato) pogrešno se povezuje s krompirom, s kojim ne dijeli porodicu. U prehrani se upotrebljava kuhan ili pečen, a sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (Cu, Mn, K, Fe). Budući da sadržava vrlo malo masti, idealna je prehrana sportašima. Koriste se mladi listovi i vršci biljke pa sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima. Ubraja se među najvažnije poljoprivredne kulture u svijetu.

Morfološke osobine batatata

Batat je zeljasta dugotrajna biljka. Lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen pa može biti žute, narančaste, crvene, smeđe pa i ljubičaste boje. Budući da pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom na bazi cvijeta uz stabljiku.

Agroekološki uvjeti uzgoja batata

Temperatura

Uzgoj batata u zavisnosti od temperaturnih varijacija tokom ljeta i zime moguć je u BiH.

Voda

Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati ukoliko im nije prirodno osigurana dovoljna količina vode. U toku uzgoja potrebno je paziti na količinu vode i navodnjavati samo u slučaju suše, budući da će prevelika količina vode u zoni korijena uzrokovati smanjenje prinosa. Optimalna je količina oborina od 750 do 1.000 mm godišnje.

Tlo

Najbolji se rezultati postižu na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim tlima. Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6).

Tehnologija uzgoja batata

Plodored

Ukoliko se batat sadi na istoj parceli, preporučuje se vratiti na zemljište nakon četiri godine.

Priprema tla

Za uzgoj je batata važna jesenska obrada tla, koja se obavlja na 40 cm dubine i ostavlja u otvorenoj brazdi. U proljeće se brazda zatvara i formiraju gredice. Slijedi postavljanje PE filma i sistemaa za navodnjavanje kapanjem. Preproručuje se koristiti niske gredice i PE film širine 120 cm na blago nagnutim terenima, a na ravnim terenima visoke gredice i PE film širine 140 do150 cm. Batat je izuzetno osjetljiv na primjenu zemljišnih herbicida pa se preporučuje njihovo uklanjanje ručno.

Ishrana

Batat ima manje zahtjeve prema gnojidbi od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom - i to s 50 kg azota, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.

Sadnja batata

Uzgoj batata obavlja se iz presadnica, koje se oko 15. marta sade u mediteranskom prostoru (ukoliko je temperatura tla iznad 10 °C), a oko 15. maja u središnjim kontinentalnim i istočnim dijelovima BiH. Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati i nastaviti s navodnjavanjem idućih 7 do 10 dana. Tokom uzgoja vodu treba pažljivo dodavati i to samo u slučaju suše, budući da se prevelika količina vode u zoni korijena ogleda u smanjenju prinosa.

Berba i prinos batata

Batat se vadi kada većina korijena dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od augusta do oktobra i treba se obaviti prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.

Upotreba batata

Batat se u prehrani može koristiti kao samostalno jelo ili kao prilog. Korijen se često upotrebljava za pripremu pekmeza, štrudli i pita, a može se jesti i svjež. Listovi se mogu upotrijebiti kao i zelje. Česta je njegova upotreba u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda, a koristi se i kao stočna hrana.

Izvor:

• PSS – Uzgoj batata (pristupljeno 12. marta 2014.)