Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Lavanda

Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)

Lavanda

Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvaliteta tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao dobra ispaša za pčele. U BiH pojedini grmovi lavande i lavandina nalaze se po hercegovačkim baščama za vlastite potrebe i nisu bili dovoljni za spominjanje da lavanda raste i na našem tlu. Tek prije pet godine posađene su eksperimentalno u Stocu prve sadnice lavande nakon čega je zasađena i značajnija površina, a do danas obavljena i destilacija prvog eteričnog ulja lavande iz BiH.

Ime lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se, a objašnjava osnovnu namjenu suhog cvijeta i lavandinog, eteričnog ulja. Eterično ulje prave lavande upotrebljava se za proizvodnju parfema i kolonjske vode. Za proizvodnju sapuna upotrebljava se jeftinije eterično ulje hibridne lavande. Ljekovito svojstvo lavande sastoji se u smanjenju živčane napetosti pri migreni i neuralgiji. Ublažava grčeve i pomaže u zacjeljivanju rana.

Morfološke karakteristike lavande

Prava lavanda uspijeva sve do nadmorske visine 1700 m, širokolisna do 700, a hibridna od 700-1000 m. Lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Životni vijek samonikle i uzgojene lavande je do 30 godina. Korijen je drvenast, vrlo račvast i prodire duboko u tlo. Stabljika je kratka, debela, drvenasta i od samog vrata korijena vrlo razgranata.

Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.

Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80-100 cm, promjera više od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90cm, listovi nasuprotni, zeleni, slabo dlakavi, a cvijet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Sve vrste lavande karakteriše jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja. Eterično ulje se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadrži od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5 %. Eterično ulje uglavnom se nakuplja u žlijezdama smještenim do same cvjetne čaške. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Pojedinu vrstu karakterizira sastav eteričnog ulja, pa tako prava lavanda sadrži linalilacetata 35 do 60 %, a hibridna lavanda samo 7-16 %.

Sjeme lavande klijavo je 3-4 godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje cvjetati u junu, a hibridna nešto kasnije. Kada je hladno vrijeme, cvjetanje kasni i po dvije sedmice, a kada je toplo počne cvjetati mnogo prije. Puni cvat traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje najboljeg kvalaiteta. Plod sazrijeva postepeno tokom augusta, a sklon je osipanju.

Agroekološki uvjeti za uzgoj lavande

Temperatura

Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eteričnog ulja zahtijeva visoke temperature i mnogo sunca i svijetlosti tokom cijele vegetacije. Topli, od vjetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna tla uz mrazeve nanose velike štete usjevu, iako biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20 ºC. Ako vegetacija počne rano, hibridna lavanda može stradati zbog kasnih proljetnih mrazeva. Ako tokom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50 %, kao i udio etera u njemu (do 30 %). Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.

Tlo

Prava lavanda nema velikih zahtijeva u pogledu tla, i uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu, pa i na kršu. Hibridna je lavanda nešto zahtjevnija i najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom, ali uspijeva i na tlima na kojima se uzgaja prava lavanda. Hladni, nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda.

Priprema tla za uzgoj lavande

Prije osnivanja plantaže lavande, godinu dana ranije mora se obaviti što je moguće dublje jesensko oranje. Ako postoji mogućnost nastanka nepropusnog sloja, izabrana površina se mora poorati. Posljednji predusjev moraju biti leguminoze, koje do septembra nestanu s tla. Odmah nakon žetve predusjeva zemljište se preore na dubinu 18-20 cm, provede se osnovna gnojidba i za sadnju pripremi rahli površinski sloj tla debljine do 15 cm, koji se do sadnje mora slegnuti.

Plodored

Lavanda na istom mjestu ostaje 15 do 20 godina. Pretkultura mora ostaviti tlo bez korova. Mlada biljka je izuzetno osjetljiva na sporo topljive herbicide, pa se može saditi na mjestu gdje je bio kukuruz tek nakon dvije do tri godine.

Proizvodnja klonova lavande

Klonovima se sve češće razmnožavaju obje vrste lavande. Šibe se ukorjenjuju u negrijanim lijehama pokrivenim folijom. Za uzimanje klonova najbolji su 3-4 godine stari grmovi, a režu se tokom augusta ili u aprilu. Pripremljeni klonovi stave se u pijesak, na dubini 4-5 cm, međuredni razmak 6-10 cm, na razmaku u redu 2-3 cm. Zalijevanje mora biti obilno. Zakorjenjeni se klonovi krajem maja presađuju u otvorene lijehe. Po četvornom metru može se uzgojiti 600-800 klonova. Klonovi hibridne lavande mogu se uzgojiti na otvorenom prostoru, na rahlim tlima bogatim humusom, uz obilno otapanje. Šibe duge 12–20 cm režu se tokom oktobra ili marta i polažu u pripremljeno tlo, u jarke duboke 18-20 cm koji se prethodno dobro zaliju. Međuredni razmak mora biti 35-40 cm, a razmak u redu 3-5 cm. Budući da se jarci zaspu zemljom, iznad tla smije ostati klon visok samo do 7 cm. Slijedećih dana je obavezno još 3-5 puta zaliti. Kada izdanci dosegnu visinu 15-20 cm, treba ih porezati na visinu 8-10 cm da se pojača rast bočnih izbojaka. Na hektaru se može proizvesti 700 000 do 900 000 klonova.

Razmnožavanje lavande

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.

Uzgoj sadnica od sjemena lavande

Za sjetvu potrebno je pripremiti klijališta na zaklonjenom mjestu i dezinficirati tlo metil-bromidom. Sjetva se obavlja prije zime, u novembru ili rano u proljeće, u martu. Za proljetnu sjetvu sjeme mora proći proces jarovizacije, 36 sati pri -16 ºC. Sjetva se obavlja ručno ili uz pomoć mehanizacije, na razmaku između redova 20-40 cm, na dubini 0,5-1,5 cm, početkom maja. Kada biljke oblikuju 4-5 pravih listova, pikiraju se u otvorene lijehe na razmaku 35x5 cm i ostave se do jeseni uz redovno zalijevanje. Sadnice visoke 18-20 cm obrežu se na visinu 8-10 cm da bi se razvilo granje. Na jednom hektaru može se od 7-9 kg sjemena tako uzgojiti 600 000 do 800 000 sadnica.

Postavljanje položnica lavande

To je čest i jeftin način razmnožavanja hibridne lavande. Položnice se pripremaju u proljeće, kada prestanu mrazevi. Biljke stare 3-4 godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice odrežu se vinogradarskim makazama i posade. Od srednje razvijenog grma može se dobiti 100 do 150 položnica. Sve se sadnice sade u jesen, u toku mjeseca oktobra. Sadnja u proljeće nije preporučljiva, a posljednji je rok uspješne sadnje mart. Sade se samo dobro razvijene sadnice, kojima treba odrezati korijen duži od 15 cm. Lavanda se sadi ručno ili uz pomoć mehanizacije. Prava se lavanda najčešće sadi u redove razmaka 150 cm i razmaka unutar reda 40 cm, sa sklopom 16 700 sadnica po hektaru. Hibridna lavanda se sadi na razmak među redovima 180 ili 200 cm, a unutar reda 50-60 cm, uz sklop 9200-10000 sadnica po hektaru.

Njega usjeva lavande

Osnovna njega usjeva sastoji se u obrezivanju biljaka krajem maja na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Ponovo se biljka obrezuje u drugoj godini na visinu 15-18 cm. Nakon toga više nema potrebe oblikovati krošnju. Na kraju prve godine sklop se nadopunjuje jačim sadnicama, jer se samo izjednačen usjev može zadovoljavajuće rezati uz pomoć mehanizovanih pomagala. Važno je redovno kultivirati tlo radi prozračivanja, a usjev u redu okopati. Korov treba suzbiti prije početka vegetacije. Nasad prave lavande počne starjeti nakon 6-8 godina, grmovi se prorjeđuju, smanjuje se broj cvjetnih izbojaka, a cvjetne stabljike se skraćuju.

Izvor:

  • BIOPA; Ljekovito bilje
  • Dr. I. Šilješ, ing. Đ. Grozdanić, mr. I. Grgesina; Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja; Osijek, 1992.
  • Dr. Z. Devetak; Ljekovito bilje;  Sarajevo, 2013.

Lavanda - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Lavanda

Lavanda @ KLUB

Prizori Hvarskog selca: U dvorištima limun, lavanda i maslina. Jutro najviše miriše na ribu i vrijedne ruke barba Jure. Iz svakog kamena raste biljka. Svi se bude u zoru i neko će uvijek da vam poželi srećan rad ili dan. Kad misliš da je kuća napuštena, ugledaćeš malu svjetiljku i shvatićeš da je on...

Berba lavande na gazdinstvu Gorana Tasića iz Korbevca kod Vranja.

#RuralFoto #selo Selo Stanišić i nezaboravni miris lavande.

Ljubav lavande i smilja #RuralFoto #priroda

Ljiljana Petrović vlasnica je najveće plantaže lekovitog bilja sa destilerijom u Evropi, koja je smeštena na 30 kilometara od Niša, u ataru Bele Palanke u selu Tamjanica. Na plantaži površine 200 hektara Petrovićeva već 13 godina uzgaja lavandu, smilje, ružu i matičnjak od kojih pravi eterična ulja...

Kaže on, raste ti korov u bašči. Nije to korov nego živi malč, a u njemu rikola, blitva, kadulja, lavanda, ružmarin... Da ne rastu i puževi, bilo bi i salate. A imamo i prirodnu gnojidbu ;)

+4

Ako Vas ovaj prizor podsjeća na Hvar, u krivu ste. Ovo vrijedna ekipa bere svoju lavandu u selu Luščani na Banovini! #RuralFoto #proizvodnja

OŠ „Milan Rakić iz Mionice osvojila je prvo mesto na konkursu pod nazivom Škola prijateljica prirode sa svojom akcijom Zaštita pčela i ptica. Akcija zaštita životinja u OŠ „Milan Rakić“ Mionica, sprovedena je kroz ekološku sekciju, tokom meseca oktobra, a učestvovalo je ukupno 22 učenika sa nastavni...

Lastin rep (Papilio machaon) jedan je od naših najvećih i najljepših, ali i najrjeđih leptira zbog čega je i zaštićen. Ovaj je posjetio lavandu u našem malom vrtu 🥰

#RuralFoto #Proizvodnja Tradicionalna berba na poljima lavande, otok Hvar

Prvi hektar lavande u šabačkom kraju zasađen je u selu Metkoviću. Zbog te ukrasne i lekovite biljke, vlasnik parcele Mile Danojlić svoje imanje nazvao je Pocerska Provansa. Osim pčela koje dolaze na pašu, vredne su i ruke porodice Danojlić. Zasadili su i okopali oko 8.000 biljaka. Proizvodnja lavand...

Ljepota kontinentalne prirode (Kuče) u dvorištu - kombinacija lavande i leptira 🦋 #RuralFoto #životinje