Sinonim: - | Engleski naziv: Caraway | Latinski naziv: Carum carvi L.
Kim se upotrebljava kao začin u kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Može biti jednogodišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka. U pučkoj medicini upotrebljava se protiv bolova u želucu, smetnji zbog nadutosti i ublažavanja grčeva, a eterično ulje kima (Carvi aetheroleum) sprečava razvoj bakterija Esherichia coli. Najveći svjetski proizvođač kima je Nizozemska, zatim Poljska, Njemačka, SAD, Egipat i neke zemlje Azije.
Koren je promjera 1,5 – 2 cm, prodire duboko u zemljište, crvenosmeđe boje, a na presjeku bijel. U prvoj godini razvije se lisna rozeta, a u drugoj stabljika visoka 1 – 1,5 m. Listovi su žutozeleni, a cvetovi su u štitastim cvatovima i bijele su do blijedoružičaste boje. Plod je kalavac s dvije blago savijene tamnocrvene do sivosmeđe sjemenke. Masa 1 000 sjemenki iznosi 2 – 3,5 g. Plod dvogodišnjeg kima sadrži 3 – 7 % eteričnog ulja, a plod jednogodišnjeg kima samo 2 – 3 %. Cvate 25 – 30 dana tokom svibnja, a plodovi dozru krajem kolovoza, početkom rujna i lako se osipaju.
Kim nije osjetljiv na temperaturu ni u kojem stadiju razvoja, pa niče već pri temperaturi od 7 – 8 °C, a za oplodnju mu je dovoljna temperatura od 16 – 20 °C. Mnogo je osetljiviji na svjezemljištest. Ako u prvoj godini nema dovoljno svjezemljištesti, u drugoj godini neće oblikovati cvjetne stabljike. U drugoj godini najviše mu je padalina potrebno pri stvaranju cvjetnih stabljika i pri oplodnji. Godišnja količina padalina mora biti 600 – 650 mm. Najbolji prinos daje na vlažnim aluvijalnim zemljištima i toplim zemljištima s dovoljno vlage.
Kim je dobar kao predusjev jer rano dozrijeva, a nakon berbe nema korova. Pretkulture mu mogu biti kulture koje također rano dozrevaju i nakon kojih nema korova (ozime žitarice). Na istu površinu može se sijati nakon 4 godine.
U jesen se provede đubrenje s 50 – 70 kg/ha fosfora i 40 kg/ha kalija. Ako se kim sije krajem leta, aplicira se 50 – 60 kg/ha dušika, a u drugoj godini nije potrebna dodatna đubrenje.
Kim ima sitno sjeme koje sporo niče, pa ga treba sijati u temeljito usitnjeno i vlažno zemljište. Za proletnju sjetvu obavezno je jesensko dubinsko oranje, da bi se pre sjetve površina pripremila sa što manje prohoda i održala vlaga zemljišta. Nakon sjetve u kolovozu površinu treba povaljati.
Veći prinosi postižu se krajem leta (kolovoz-rujan) ili ako se sije u proljeće (ožujak-travanj). Sije se sijačicom u redove na razmaku 36 – 40 cm. Na dužnom metru zemljišta treba posijati 80 – 100 klijavih zrna, za što će biti potrebno 10 – 12 kg sjemena/ha.
Jednogodišnji se kim sije u redove na razmaku 20 – 24 cm, i to na isti broj zrna po dužnom metru u redu, što zahtijeva od 12 – 15 kg sjemena/ha. Da bi jednolično nicao, ne smije se sijati dublje od 2 cm.
Dvogodišnji kim se sije na veći razmak, kako bi mogao razviti veću stabljiku, čime se poboljšava kvaliteta i povećava prinos ploda.
Poslije sjetve, a pre nego što kim nikne, valja suzbiti korov i razbiti pokoricu (ako se razvije).
Zbog osipanja plodova žetva se obavlja rano ujutro ili predvečer, kada se zbog vlage u zraku sjeme manje osipa. Obavlja se kada je 65 – 75 % plodova u voštanoj zriobi, a žanje se žitnim kombajnom. U našem podneblju (kontinentalni istočni dio RH) prosječan prinos ploda iznosi 1,1 – 1,3 t/ha ili 10 – 12 kg eteričnog ulja.
Izvor:
ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3
DOMAĆI RANI
KUMINA K 1082
NIEDERDEUTSCHER
Savršen odnos cene i kvaliteta uz akcijske cene - samo do 30. septembra. Setvospremači SIPTEC VibroPro 400 i VibroPro 600: - Radne širine: 4m i 6m: - Hidraulično sklopive - S motičice postavljene u 4 reda - Ojačani i podesivi dupli zadnje paker valjci prečnika 310 mm Uslovi važe samo za kupovinu pre...
NEKE MORFOLOŠKE OSOBINE LOZNIH PODLOGA. Adventivni koren obrazuje se razvijanjem žila iz vegetativnih delova loze, a prvenstveno iz zrelih ili zelenih reznica. Deo reznice koji se stavlja u zemlju radi ožiljavanja naziva se korenovo stablo, iz koga se razvijaju 3 grupe žila i to: • površinske (brand...
Sezona je išla na ruku proizvođačima bundeva u severnom Banatu – sunčani dani i jutarnje temperature oko 20 stepeni pokazali su se kao idealni uslovi za razvoj ove kulture. Uz sistem navodnjavanja ”kap po kap“ rod je obećavajući, pa poljoprivrednici očekuju dobar plasman do jeseni. Proizvođač Nikola...
Od avgusta 2023. do maja 2024. Srbija je izvezla 135.000 tona jabuka, po prosečnoj ceni od 0,75 evra po kilogramu. Najviše je jabuka izvezeno na Bliski istok − 34,7 odsto, zatim u Rusiju 28,4 odsto, EU 28,3 odsto, Indiju 5,7 odsto. ”Ova sezona je bila izazovna kada je u pitanju transport jabuka u st...
Voćari na severu Banata ni ove godine nisu imali sreće – nakon lošeg roda višanja, trešanja, šljiva i kajsija, podbacila je i dunja, koja se godinama smatrala najsigurnijom voćnom vrstom. Kako navodi Jelena Kljajić iz Poljoprivredne savetodavne službe Kikinda, glavni uzrok je mraz od minus osam step...
Pčelinji otrov 🐝 Poznat je i kao apitoksin, prirodni je toksin i ima brojne potencijalne koristi za čovjeka, posebno u medicini i alternativnim terapijama. Zahvaljujući svojem složenom kemijskom sastavu, otrov se koristi za liječenje raznih bolesti i stanja. 🐝 Melitin, glavni sastojak pčelinjeg ot...
Za zemljišta sa kiselom reakcijom JEDINO rešenje za ishranu biljaka fosforom je preparat BioP 🎯 #BioP
Zalazak sunca na Matokitu poslije ljetne kiše. Pogled ka Vrgorcu iz Ljubuškog. Ne postoje granice u prirodi. #ruralFoto #priroda
Ukupne štete u državnim šumama Srbije u 2025. godini iznosile su 140.753 metra kubna drveta, objavio je Republički zavod za statistiku. Od toga se na štete koje je izazvao čovek odnosi oko 30 odsto, odnosno 42.241 metar kubni drveta. Elementarne nepogode, poput vetra, kiše, grada i snega, prouzrokov...
U susret predstojećoj sezoni, druga po redu "KITE DOO Zimska brazda znanja" je održana u Adi, pri čemu smo predstavili proizvođačima ne samo prodajni portolio kompanije KITE DOO, nego i inovacije i rešenja koja možemo da ponudimo u sve izazovnijim uslovima proizvodnje. U okviru sektora "Mehanizacija...
Sezona berbe malina u pojedinim krajevima zapadne Srbije počeće kroz desetak dana, a zbog nepovoljnih vremenskih uslova, ovogodišnji rod biće znatno umanjen u odnosu na prethodnu godinu. Predsednik Asocijacije malinara Srbije Dobrivoje Radović kaže da će malina biti od 50 do 70 odsto manje. "Biljka...
