Kadulja

Kadulja ima raznoliku namjenu, ali najčešće se upotrebljava za dobivanje eteričnog ulja. Čaj od kadulje služi za obloge za rane i za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije. Upotrebljava se u kozmetičkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Ima jaki fiziološki utjecaj na vitalne organe čovjeka. Potražnja za eteričnim uljem kadulje u svijetu je sve veća, pa se obnavljaju stari nasadi i stvaraju novi.

Morfološke karakteristike kadulje

Kadulja je višegodišnja biljka, račvastog, drvenastog korijena koji duboko prodire u tlo. Vrlo je otporna na sušu. Mlada kadulja ima zeljastu stabljiku, a kasnije pri dnu odrveni. Mladi izdanci su svijetlozeleni do ljubičasti, prekriveni rjeđim ili gušćim dlačicama sivobijele boje. Listovi su svijetli, s obje strane obrasli dlačicama, jajasti do izduženo kopljasti. Cvat ja klasast, sastoji se od 2-8 cvjetova, plave, ružičaste ili bijele boje, vrlo ugodnog mirisa koji privlači pčele. Plodić je kalavac, okruglast, malo izdužen, širok 2 mm, a dug 2-2,5 mm. Kada sjeme sazrije opna postane tvrda, kestenjaste do tamnosmeđe boje. Masa 1000 sjemenki je 7,6 do 7,8 g. Sjeme je klijavo 3-4 godine.

Eterično ulje se nalazi u cijelom nadzemnom dijelu biljke, a najviše u listovima. U osušenoj biljci ga ima od 1,6 do 2,7 %. Životni vijek kadulje je 5-7 godina, a ukoliko je loša tehnologija uzgoja, urod se može početi smanjivati već nakon četiri godine. Kadulja je biljka toplog podneblja, klija pri temperaturi od 12 do 15 ºC, može i pri temperaturi 6-8 ºC, ali nešto sporije. Početni razvoj je vrlo spor, rijetko cvate u prvoj godini, a u drugoj procvate vrlo rano. U uvjetima nešto hladnije klime u središnjim i istočnim krajevima cvjetanje započinje početkom maja, a traje do kraja juna. Plodovi vrlo sporo sazrijevaju, tek u augustu, a berba je otežana zbog osipanja sjemena.

Agroekološki uvjeti uzgoja kadulje

Visoke dnevne temperature pogoduju rastu i nagomilavanju eteričnog ulja. Zime bez snijega, uz jače golomrazice, mogu u kontinentalnim središnjim i istočnim krajevima zemlje nanijeti veće štete mladom usjevu, pa se zato kadulja može preventivno zagrnuti nakon druge košnje. Dobro podnosi sušu, ali mlade biljke iz direktne sjetve za početni rast zahtijevaju prilično vlage. Nije osjetljiva na kvalitet tla, a najbolje rezultate daje na toplim humusnim tlima s dobrim vodozračnim režimom.

Tehnologija uzgoja kadulje  

Plodored

Kao višegodišnja biljka, kadulja se lahko uklapa u smjenu sa svim biljnim vrstama bez obzira na to kada se one vade iz tla.

Priprema tla

Tlo je važno pravovremeno i kvalitetno obraditi s obzirom na dugi vijek usjeva. Kadulja se sije samo u tlo koje je u jesen duboko preorano. Površina tla se u proljeće treba izravnati, a sve potrebne operacije treba sprovesti sa što manje prohoda da bi se u tlu očuvala vlaga akumulirana tokom zime. Tako dobijemo mrvičasti sjetveni sloj potreban za sjetvu sitnog sjemena kadulje.

Ishrana biljke

Za postizanje dobrog uroda droge i eteričnog ulja potrebno je, prije nego što se oblikuje usjev, jesenskom osnovnom gnojidbom u tlo unijeti 30-40 kg/ha azota i 80-100 kg/ha fosfora i kalija. Na proljeće, prije početka rasta, treba unijeti 30-40 kg/ha azota, koji će ubrzati nicanje i početni rast biljaka, a ostatak od 25-30 kg/ha azota odmah poslije prve košnje. U sljedećim godinama obavezno treba rano u proljeće kultivacijom unijeti u tlo kombinaciju čistih hraniva NPK (po 40-50 kg/ha od svakoga) i poslije prvog otkosa prihraniti s 25-30 kg/ha azota.

Njega usjeva

Nicanje kadulje počinje za 20-25 dana i za to vrijeme niknu brojni širokolisni korovi koje treba uništiti neposredno prije nicanja. Usjev oblikuje redove i potrebno ga je više puta okopati i oplijeviti. Višegodišnje biljke brzo rastu pa rano zatvaraju redove, čime se smanjuje mogućnost nicanja korova, ali je obavezna njega kultivacijom radi prozračivanja tla.

Sjetva kadulje

Kadulja se direktno sije ili se sadi proizvedeni nasad. U rano proljeće, najkasnije do 15. marta obavlja se direktna sjetva, jer dugo niče i za početni rast treba prilično vode. Dubina sjetve je 1,5-2 cm, a razmak među redovima 50 cm. Po metru dužine reda treba biti 70-80 biljaka, a za to je potrebno 10-12 kg sjemena po hektaru, s tim da je klijavost sjemena veća od 80 %. Ukoliko je sjetva obavljena u optimalnom roku, već u prvoj godini usjev se može kositi dva puta. Ako se posadi rasad, u prvoj se godini sadnje usjev kosi jedanput ili se uopće ne kosi. U aprilu se u lijehe sije sjeme za proizvodnju rasada i potrebno ga je stalno zalijevati da se može presaditi u julu ili u jesen. Presađuje se na razmak među redovima 70 cm, a u redu 40-50 cm. Zalijevanje usjeva je obavezno, a za proizvodnju sadnica po 1 ha potrebno je 250-300 m2 lijeha i 0,5-1 kg sjemena.

Košenje herbe kadulje

Herba kadulje služi za dobivanje droge i eteričnog ulja. Pokošena herba se osuši, listovi se izdvoje trljanjem i ventiliranjem, a otpad se upotrebljava za destilaciju eteričnog ulja. Vučenim samoutovarnim mehanizovanim pomagalom se kosi u visini 8-10 cm, jer se niže košene biljke mogu smrznuti u toku zime. U prvoj godini kadulja se prvi puta kosi tek u julu, a početkom oktobra drugi puta. Od dva otkosa dobiva se 6-8 t svježe kadulje po hektaru, a od nje se doradom dobije 1,7-2 t suhog lista ili 10-12 kg eteričnog ulja.

Višegodišnja kadulja prvi se put kosi već u maju, drugi put ktajem septembra. Prinos svježe kadulje u oba otkosa može biti 14-16 t/ha, od čega se doradom dobiva 1,7-2 t suhog lista ili 10-12 kg eteričnog ulja. Želi li se kadulja upotrijebiti samo za destilaciju eteričnog ulja, kosi se u punom cvatu, početkom jula. Ako je prinos po hektaru pri jendnom otkosu 12 t kadulje i ako je sadržaj eteričnog ulja 1,7 % u suhoj tvari, dobiva se 20 kg eteričnog ulja.