Vlasnjača livadna

Vlasnjača livadna rasprostranjena je općenito na svim kontinentima (ubiquist). Odlikuje se dobrim prinosima i odličnom kvalitetom zelene mase i sijena na livadama i pašnjacima na lakšim tlima i sušnim staništima. Sije se najčešće u smjesama s djetelinama i drugim travama za korištenje ispašom i košnjom. Pojedini varijeteti i kultivari koriste se za sjetvu ukrasnih travnjaka i sportskih igrališta.

Morfološka svojstva

Korijenov sistem je snažan i u povoljnim uvjetima naraste do 1 m dubine. Razvija rahli i dugi busen. Stabljika je visine 30 – 60 cm, tanka, sklona polijeganju. List je tamnozelene boje, ravan i na vrhu se sužava. Cvat je metlica, prije i poslije cvjetanja skupljena, a u vrijeme cvatnje raširena. Klasići imaju 2 – 5 cvjetova zelenkaste boje s ljubičastom nijansom. Cvatnja traje 12 – 17 dana. Sjeme je sitno, trostrano, dužine do 3 mm i širine 0,5 mm, smeđe boje. Masa 1 000 zrna je 0,3 grama.

Biološka svojstva

Razlikuju se dva varijeteta:

Vlasnjača livadna je trava koja traje 10 i više godina. Nakon košnje dobro se obnavlja i daje vrlo kvalitetnu voluminoznu krmu. Najbolje joj odgovaraju umjereno vlažna, plodna, subglinasta tla, slabo kisele ili neutralne reakcije, ali može se uzgajati i na kiselim tlima s pH vrijednosti 4 – 4,5. Voli vlagu (izdrži plavljenje do 30 dana) i podnosi sušu. Otporna je na gaženje, niske temperature i na kasne jesenske i rane proljetne mrazeve.

Agrotehnika proizvodnje

Osnovna obrada tla je kao i za ozimne kulture. Predsjetvena obrada tla mora biti kvalitetna jer je sjeme sitno. Sije se od 8 – 12 kg/ha sjemena u čistoj kulturi.

Proizvodnja sjemena

Sjetva za proizvodnju sjemena može biti u čistoj kulturi ili kao predusjev. U čistoj kulturi sije se u junu, ali zbog mogućnosti suše može se sijati i julu i augustu. Za postizanje visokih prinosa sjemena, vlasnjača livadna treba ući u zimu sa što više vegetativnih izboja. Zato je nakon skidanja predusjeva potrebno obaviti gnojidbu azotnim gnojivima u kasno ljeto da se pospješi busanje. Ako se sije dublje od 1 cm, smanjuje se broj izniklih biljaka jer se klijanje odvija uglavnom u prisustvu svjetla.

Gnojidba

Za proizvodnju voluminozne krme podnosi gnojidbu azotom i preko 200 kg/ha. Potrebna količina azota za proizvodnju sjemena varira od 60 – 80 kg/ha. Najveću količinu tih gnojiva treba dati u jesen, u oktobru (70%), a ostatak u martu. Dodavanje fosforovih i kalijevih hraniva u manjoj mjeri utječe na povećanje prinosa.

Žetva sjemena

Osipanje sjemena u vrijeme žetve je manje nego kod nekih drugih trava. Sjeme treba biti zrelo i suho kod vršidbe. Žetva se obavlja kombajnom. Žetveni ostaci odstranjuju se košnjom i odvozom odmah nakon žetve ili ispašom ovaca (ima isti učinak kao i košnja). 

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; 2008.

Vlasnjača obična

Vlasnjača šumska