Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pivnice bez piva
  • 29.07.2023. 12:00

Vinski podrumi u - pivnicama? Da, baš tako

Nije poznato da igdje u svijetu postoje sklopovi vinskih podruma koji oblikuju naselja s mrežom ulica, trgova, spomeničkih mjesta i groblja i ne može ih se usporediti ni sa čim

Foto: Goran Gazdek
  • 338
  • 25
  • 0

Mjesta se zovu Rajačke i Rogljevske pivnice, a piva nigdje ni za lijek. Tako je bilo od pamtivijeka, a tako će, sasvim je sigurno, biti i u budućnosti jer su pivnice zapravo – vinarije. Tačnije, danas je to zaštićeni spomenički kompleks kamenih vinskih podruma podignutih početkom devetnaestog stoljeća, jedinstveni svjetski fenomen kuća građenih u obliku naselja s ulicama i trgovima u kojem ljudi ne žive.

Nalaze se u istočnoj Srbiji, uz granicu s Bugarskom, 25 kilometara južno od Negotina i 300 kilometara od Beograda. Grupaa novinara iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Rusije, Čilea i Bugarske tamo je otputovala na poziv FIJET Srbije (Međunarodno udruženje turističkih novinara i pisaca u turizmu). Među njima je bio i reporter Agrokluba.

"Nije poznato da igdje u svijetu postoje sklopovi vinskih podruma koji tvore naselja s mrežom ulica, trgova, spomeničkih mjesta i groblja i ne može ih se usporediti ni sa čim“, rekao nam je uoči polaska jedan od organizatora ovog putovanja Radmilo Bumber, doajen tamošnjeg turističkog novinarstva i urednik popularne televizijske emisije "Tamo amo po Balkanu – Srbija koju volim“.

U mađarskoj vinogradarskoj regiji Tokay upisanoj u Popis svjetske baštine kao Tokai Wine Region Historic Cultural Landscape vidjeli smo skupinu vinskih podruma istog tipa, ali nisu uređene kao naselja. U dijelovima Mađarske, Slovačke i Češke postoji niz vinskih podruma duž seoskih cesta, sa specifičnim strukturama i dugim podzemnim tunelima u kojima se čuva vino, ali nisu kompleksi naselja s ulicama i okupljalištima. Zato su u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Srbije još 1983. godine upisane kao spomenici kulture prve kategorije, a od 2010. pod zajedničkim nazivom Negotinske pivnice, nalaze na preliminarnoj listi Svjetske kulturne baštine UNESCO.

Da pivnemo malo vina?

Zašto pivnice ako se u njima proizvodi, čuva, njeguje i pije vino? Odgovor na pitanje daje nam domaćin Goran Jovanović koji ovdje, zajedno sa suprugom Goricom uzgaja lozu, proizvodi vino i vodi seosko turističko domaćinstvo.

"Ranije se govorilo da pivnemo malo vina. Osim toga, pivnica na vlaškom jeziku znači mjesto gdje se nešto čuva“, objašnjava Goran.

Vinogradarska tradicija ovdje seže u doba Rimljana

Pivnice su najčešće građene od tesanog kamena, drvenih greda - brvana ili bondruka, drvenog kostura koji se pri gradnji kuće puni nepečenom opekom. Širokih su zidova, često i preko 60 centimetara. Podrumi su ukopani kako bi se postigla neophodna vlažnost i temperatura za čuvanje vina. Na spratu su prostorije u kojima borave vinari dok su krovovi pokriveni ćeramidom, vrstom žljebastog krovnog crijepa tipičnog za mediteranski tip kuća. Pivnice su povezane sistemom nepravilnih ulica koje počinju sa središnjeg platoa na kojemu se nalazi bunar.

U Rajcu se nalazi 270 pivnica, u Rogljevu 120, a sačuvane su još i u selima Štubik, Smeodvac i Bratujevac. Nekadašnji najveći kompleks bio je u selu Tamnič s malim trgovima i ulicama popločenim kamenom, ali je tamo posljednja pivnica srušena 1955. godine.

"U Negotinskoj krajini vinogradarska tradicija seže u doba Rimljana. Prema zapisima, još u trećem stoljeću mještani ovih krajeva živjeli su u malim kućama ukopanim do pola u zemlju, pa su u tom stilu sagradili i vinsko naselje na nekih 500 metara od sela, mahom od kamena iz ovog kraja. Stil gradnje, kao i kultura gajenja vinove loze, u ove je krajeve stigla s Kosova, zajedno s ljudima koji su u najvećem broju naselili Negotinsku krajinu“, objašnjava naš domaćin.

Značaj ovih kuća se ogleda i u činjenici da su podrumi često građeni monumentalnije i kvalitetnije od porodičnih kuća. Svaka je porodica imala po jedan ili više takvih podruma, koji su činili sastavni dio života svakog seljaka u kraju. U njima su domaćini priređivali razne proslave, a od tuda su kretali i sprovodi kada bi netko od vlasnika umro. Zato je u Rajačkim Pivnicama, a ne u selu, osnovano groblje.

Svaka kuća ima svoj vinograd 

Hodamo naseljem ispresijecanim uskim, neravnim stazama. Vijugave ulice idu uz podrume nepravilnog oblika, često s obje strane, pa čak i oko njih. Promatramo arhitekturu, čitamo natpise na pivnicama, na nekima je uklesana godina gradnje. Razmišljamo o bogatom kulturnom nasljeđu, povijesti i antropologiji ovog čudesnog mjesta. Ono je u isto vrijeme tajanstveno i turobno, nestvarno i poetično, nadrealno i čarobno, zavodljivo i zagonetno. Zbog tih osjećaja i nesvakidašnjeg izgleda upravo je ovdje sniman veliki broj domaćih i inozemnih filmova i serija.

U selu dominira glavni centralni trg sa bunarom i starim dudom. Tu se održavaju središnji programi vinskih svečanosti koje počinju 14. veljače proslavom Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara i vinara, a završavaju na jesen tradicionalnom manifestacijom "Krajinskom berbom grožđa“. 

Zovu se pivnice, ali toči se - vino 

Svaka kuća u Rogljevu ima svoj vinograd, a komercijalno se vinarstvom bavi petnaestak porodica. U gazdinstvu Jovanović to je porodična tradicija, njihova pivnica sagrađena je 1873. godine. Danas imaju 2,5 hektara vinograda, svo grožđe je organski certificirano. Od bijelih sorti to su rajnski rizling i chardonnay, a od crnih gamay, pinot noir i cabernet sauvignon. Uz vino porodica proizvodi rakije i likere te priprema i služi lokalne specijalitete od namirnica koje sami proizvode: domaći kruh, proja, gibanica, domaća pogača, čvarci, kačamak, grah prebranac, dimljeno meso i slanina, pečenje, gulaš i domaći kolači, a spremaju i tradicionalnu zimnicu: ajvar, papriku, džemove, marmelade, kompote i slatka.

"Trudimo se spariti mirise i okuse vina s mirisima i okusima hrane proizvedene na našem domaćinstvu“, kaže nam gospođa Gorica.

Podneblje isto kao i u Francuskoj

Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u Negotinskoj Krajini seže do vremena Starih Rimljana. Prvi pisani dokument u kojem se spominje proizvodnja vina u Negotinu datira iz 1530. godine. Od autohtonih sorti danas su tu nasadi čokota začinka, bagrine, četeraške (kadarka), vranca i crne tamjanike.

"Kada je 1850. u Francuskoj filoksera uništila vinograde otkrili su da je ovo podneblje isto kao njihovo. Tu su kupovali vino i za jedan čabar, što je oko 50 litara plaćali jedan dukat Napoleon. Tim novcem ovdašnji vinogradari kupili su velike kuće koje se i danas mogu vidjeti“, govore nam o vinskoj povijesti naši domaćini.

Skupina turističkih novinara iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Bugarske 

I današnja proizvodnja putuje u Francusku. Bračni par Cyrille i Estelle Bongiraud otvorili su "Francusku vinariju“ koja je nakon stečaja tvrtke "Krajina vino“ otvorila novo tržište.

"Otkupljuju cjelokupnu proizvodnju i voze u Francusku, a od tamo izvoze u izvoze u Kanadu i Japan“, kaže Jovanović.

Pivnice je kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja prepoznala je Evropska unija pa kroz projekt "EU za kulturno nasljeđe i turizam“ financira njihovu obnovu s pola milijuna evra. Radovi su u toku, a zahtjeve konkursa ispunilo je četrdesetak domaćinstava.


Fotoprilog


Tagovi

Rajačke i Rogljevske pivnice Vinski podrumi Piva ni za lijek Goran Jovanović Gorica Jovanović Reportaža Radmilo Bumber


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažem dugim četvrt stoljeća. Profesionalno radio u mnogim medijima. Danas je slobodnjak i urednik na portalima Sajmovi.eu i Pivnica.net.