Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smaragdna Drina
  • 24.08.2019. 18:30

Krstarenje kroz kanjon rijeke Drine

Litice koje se na pojedinim mjestima dižu i preko 1.000 metara nadmorske visine svrstavaju kanjon rijeke Drine među najdubljim u svijetu. Na krstarenje Drinom kroz ovaj kanjon može se ići sa nekoliko manjih brodova od hidrocentrale Perućac do hidrocentrale u Višegradu i obrnuto.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 558
  • 36
  • 0

Svako ko voli prirodu trebao bi proći kroz kanjon rijeke Drine. Litice koje se na pojedinim mjestima dižu i preko 1.000 metara nadmorske visine svrstavaju ovaj kanjon među najdubljim u svijetu. Smaragdno zelena boja rijeke i visoke stijene, koje su na pojedinim mjestima gole, a većim dijelom obrasle drvećem, stvaraju utisak da uplovljavate u neki drugi, bajkoviti svijet.

Na krstarenje Drinom kroz ovaj kanjon može se ići sa nekoliko manjih brodova od hidrocentrale Perućac do hidrocentrale u Višegradu i obrnuto. Prema riječima vozača (koga ćemo zvati kapetan) broda "Lotika", Željka Mirkovića iz Višegrada, putovanje tom rutom u jednom pravcu traje od tri i po, do četiri sata. 

Perućačko jezero je čitavom dužinom plovno

U lokalu putovanje traje od jedan do dva sata, a od Perućca do Višegrada skoro četiri. "Dužina plovnog puta od HE Perućac do HE Višegrad je 54 km. Ovo Perućačko jezero je čitavom dužinom plovno. Dubina se kreće od 2 do 50, a najdublje je kod HE Perućac, oko 50 metara. Dužina samog kanjona je oko 20 km. Širina na najužem mjestu je oko 30 metara, a najšira je u Starom Brodu oko 1.800 metara," kaže Željko.

Od Perućca do početka kanjona treba oko pola sata vožnje brodom. U tom dijelu uz obalu Drine, koja pripada NP "Tara", postavljeni su splav do splava, dok one vikendice koje su bile na obali, više ne postoje.

Obe obale su šumovite, prošarane raznobojnim drvećem. A tamo gdje su visoke stijene, iznenađujuće je kako iz njih raste bijeli bor.

Krstarenje kanjonom koji je među najdubljim u svijetu

Obilježen svaki kamen mosta premještenog uzvodno uz rijeku Žepu

Željko je iz Višegrada i cijeli život je vezao za Drinu. Ljubav prema ovoj rijeci učinila je da svakodnevno sate provodi na njoj.

"Od djetinjstva sam vozio kajak, pa, kako sam rastao, tako je rasla i veličina čamaca. Vozio sam sve veće i veće čamce, pa jedrilice i evo posljednjih deset godina vozim turističke brodove. Volim Drinu. Drina se nekada zvala Zelenika zbog boje. U nekim zapisima iz turskog doba piše da je tada promijenjeno ime u Drinu. Osobno mislim da je prirodnije da se zove Zelenika, baš zbog ove boje smaragda", kaže Željko.

U najužem dijelu Drine dugom nekoliko desetine metara litice su pružaju visoko, tako da se samo vidi djelić neba. A zatim Drina se polako širi. Pojavljuju se u prvi tragovi civilizacije - dalekovodi, visoko u stijenama.

"Još malo naićemo na uliv Žepe u Drinu. Tu je nekada postajao most, sjetite se "Most na Žepi" od Ive Andrića. Kada je pravljeno jezero Perućac, taj most je trebao biti potopljen. Međutim, rasklopili su most, obilježili svaki kamen i premjestili ga četiri kilometra uzvodno uz rijeku Žepu. Našli su dvije prigodne stijene, pa ga ponovo sklopili," kaže Željko.

Pristanište broda u Andrićgradu

Na obalama pojavljuju se kuće, ali i dalje su više šumovite. Slijedi i najširi dio Drine - Stari brod. Vožnja se nastavlja, a ljepota Drine ne jenjava. Više je i drugih manjih brodova i čamaca koji prevoze putnike.  

Na obalama pojavljuju se kuće, ali i dalje su više šumovite

I pred sam kraj vožnje, pojavljuje se Andrićgrad, gdje je pristanište "Lotike", a preko puta se vidi čuvena ćuprija. 


Tagovi

Kanjon Rijeka Drina Brod Lotika Željko Mirković Perućac Višegrad Žepa Stari brod Zelenika Krstarenje


Autorica

Zvezdana Gligorijević

Više [+]

Novinarka više od 20 godina. Kao dopisnik pokriva veliki dio Zlatiborskog okruga - Užice, Zlatibor, Bajinu Baštu, Arilje, Požegu, Kosjerić, a ponekad i ostale opštine Zapadne Srbije.