Krave ovdje čiste drvenom vunom, a posjetitelji farme spavaju na slami

Na biciklističkoj ruti koja prati jedan od najpoznatijih hodočasničkih puteva u Evropi - Put Svetog Jakova, u švicarskom Eichholzu, nalazi se farma Andree i Ursa Tschumperlin. 

S dvoje djece nastavljaju porodičnu tradiciju stočarstva, grane poljoprivrede koja u kantonu st. Gallen seže iz 15. stoljeća kada su franjevci započeli s uzgojem. Njihova je farma dio poljoprivredne zadruge Braunvieh koja okuplja devet hiljade uzgajivača smeđe krave (Brown Swiss).

Tamo je trenutno 26 grla ove cijenjene pasmine, koju ovdje uzgajaju za proizvodnju mlijeka. I to vrlo uspješno, budući da su za svoj posao dobili brojna priznanja i nagrade.

Prosječni prinos mlijeka po kravi je osam hiljada litara godišnje, a otkupna cijenu koju ovi farmeri dobiju za litar mlijeka gotovo je duplo veća nego u BiH. Po litri mlijeka ovdje farmeri dobiju 0,77 CHF (švicarskih franaka), što je 0,81 EUR. Tako dobru otkupnu cijenu postižu zbog visokog udjela beta kazein proteina.

Andrea i Urs svoje krave hrane sijenom, travom i kukuruzom. Silaža nije dozvoljena jer se mlijeko koristi za izradu sira.

Isporučuju ga obližnjoj mljekari Keller, čija tradicija seže u 1888. godinu. Oni otkupljuju mlijeko od oko 30-tak stočara iz okoline koji im isporuče četiri miliona litara godišnje. Od njega nastane 400 tona različitih sireva.

Turisti plaćaju da bi spavali na slami 

Na farmi nemaju zaposlenih izvan porodice, a veliku pomoć im priža Ursov otac Franz Tschumperlin . Okružuje ih 17 hektara poljoprivrednog zemljišta i četiri hektara šume, na kojima smeđe kravice rado pasu.

Urs im vrlo često stavlja ogrlicu sa zvonom, više zbog tradicije nego izravne koristi.

"Pomoću zvona možemo otkriti ako nešto nije u redu s životinjom, pomažu nam da ih nađemo i u najgušćoj magli, a sam zvuk ispunjava naša srca ponosom“, rekao nam je Urs Tschumperlin.

Ispaša na otvorenom stimulirana je od strane države, ističe ovaj stočar.

"Dobijemo oko tri hiljade eura godišnje da u razdoblju između maja i oktobra pustimo krave na ispašu“, kazao je Urs i dodao da otprilike 30 posto prihoda njihove farme dolazi od državne podrške.

Prihodi im dolaze uglavnom od proizvodnje mlijeka, ali sve češće i od agroturizma.

Naime, farma Tschumperlinovih nudi nesvakidašnju uslugu, koje su se dosjetili zbog lokacije na kojoj se farma nalazi. Hodočasnički Put Svetog Jakova, preko Švicarske vodi u Španiju, gdje se vjeruje da je pokopan Sveti Jakov.

Taj su put tradicionalno prelazili pješaci, no sve je popularniji i među biciklistima koji traže duhovno, ali i fizičko iskustvo.

Na gazdinstvu Andree i Ursa posjetitelji farme tako mogu odmoriti i prenoćiti na slami.

Naime, iznad štale ovi su poljoprivrednici napravili prostoriju sa slamnatim krevetima, koja može primiti deset spavača. Od proljeća do jeseni svake godine ovdje prenoći 100-njak osoba, ispričali su nam ovi simpatični stočari.

Milion krava dnevno se čisti drvenom vunom

Otkrili smo još jednu zanimljivost na ovoj farmi, a koja se odnosi na higijenu životinja.

Naime, vimena krava ovdje čiste drvenom vunom. Mnogli su čuli da se taj proizvod koristi za pakiranje, izolaciju ili za izradu briketa za potpalu, ali rijetki znaju da se može primjeniti i u poljoprivredi.

Drvena vuna je prirodni materijal izrađen od tankih, dugih strugotina drveta. Dobiva se rezanjem ili struganjem drvenih blokova, pri čemu nastaju vlaknaste trake slične vunenim nitima.

Tokom našeg obilaska farme tamo je bio i proizvođač drvene vune za krave, Thomas Wildberger iz kompanije Lindner Suisse.

Kazao nam je da drvo ima antibakterijski efekt i sadržava antiseptička svojstva, a milion švicarskih krava svaki dan svaki dan tretira se proizvodom Agroclean.

"Našu drvenu vunu Urs koristi za čišćenje i masažu svojih krava, 15-tak minuta svaki dan dovoljno je da se stimulira laktacija", rekao je Thomas naglasivši da je riječ o ekološki prihvatljivom materijalu jer se dobiva iz obnovljivih izvora i biorazgradiv je.

"Riječ je o potpuno prirodnom proizvodu bez hemikalija koji se koristi u uzgoju krava, ovaca, koza i deva. Mekan je, nema iverja, ima niski udio prašine i potpuno je suh", istaknuo je Wildberger, koji ga proizvodi od 1953. godine i izvozi u 28 zemalja.

Zanimalo nas je o kojem je drvu riječ, ali Thomas nam to nije htio otkriti, jer se radi o poslovnoj tajni. Samo je naglasio da konvencionalno drvo nije dobro za higijenu i moglo bi oštetiti vime.

Jednoj kravi potrebno je 3,5 kilograma drvene vune godišnje, a pakiranje od 12 kilograma njihovog proizvoda košta oko 60 eura.