Pandemija nas je naučila da se bar malo vratimo prirodi, zdravoj ishrani i zdravom načinu življenja. Pravo vrijeme je za pokretanje seoskog turizma. Ovakav vid turizma utiče na razvoj i očuvanje ruralnog područja i sela u opšte sa svim svojim vrijednostima, a zar nam to nije cilj - očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja.
Krajem proljeća, na kratko smo osjetili olakšanje i pomislili da se situacija korona virusom stišava. Počeli smo planirati ljetovanja na moru, međutim nagli zaokret na gore mijenja mnogima planove, a ipak bi da negdje ljetujemo, da otputujemo.
Evo prilike za seoski turizam. Ako se neko dvoumi ili je nekad planirao ulagati u ovu vrstu turizma, sad bez dvojbe može da investira u nju. Svakodnevno nam pristižu raznorazne informacije, ne znamo više šta je laž, a šta istina, ali jedno znamo sigurno stanovništvo u vrijeme pandemije posvećuje više pažnje zdravoj ishrani, više boravi u prirodi i posjećuje izletišta. Izuzetna je prilika ako imate uslove pokrenuti ili preurediti svoje imanje za seoski turizam.
U početku se može krenuti sa manjom površinom, sa ili bez par kreveta za noćenje, sa ponudom domaće hrane. Mnoge zanima život i rad na selu. Pojedine goste ne zanima samo razgledanje prirode i imanja, neki bi se željeli uključiti u sam rad pojedinih radnji npr. mnogi žele probati voziti traktor, kositi ručno kosom, kupiti sijeno, musti kravu, plesti, tkati itd. Sve se to može predstaviti i markentinški uobličiti na obostranu korist i zadovoljstvo. Sve je više ljudi koji žele proizvoditi hranu za sebe, a ne znaju kako bi to počeli. Možete održati čak i neke kurseve o proizvodnji zdrave hrane, te kurseve iz kućne radinosti (vezenje, pletenje, heklanje, tkanje itd.) u sklopu turističkog aranžmana. Mnogo je pozitivnih primjera seoskog turizma i kod nas i u okruženju, treba samo malo biti kreativan i dosjetljiv. Brojni su primjeri veoma uspješnih ljudi i domaćinstava u seoskom turizmu.
Možete čak jedan dio postaviti kao izložbeni za satro posuđe, posteljinu, ručne radove, narodnu nošnju, oruđa da bude autentično kako bi bili što primamljiviji.
Pored smještaja, hrane, okoline, treba osmisliti i mogućnosti za izlete i rekreaciju, da bi se gost dobro osjećao i uživao.
Evo par savjeta za ona poljoprivredna gazdinstva koja dakle imaju već zasnovanu poljoprivrednu proizvodnju, a žele da se posvete i u ruralnom turizmu izdavanjem soba i primanjem gostiju.
Kao prvo mora da se razdvoji ekonomsko dvorište od kuće i dvorišta koje će koristiti gosti, jer ako domaćin posjeduje neku farmu da se neugodan miris ne širi do soba gdje će biti smješteni gosti. Postoje i sredstva koja nakon tretiranja stajnjaka djelimično neutrališu miris. Ekonomsko dvorište možete odvojiti nekim zidovima građenim od starinskog materijala (pečene cigle i slično) te uz njega posaditi neke puzavice da sve bude podređeno uživanju i da sva čula uživaju. Za svaku gradnju ograde ili sličnog koristiti prirodne materijale npr. ograde drvene od oblica, pruća i sl.
Ukrasno bilje i grmove treba saditi u skladu sa prostorom, uvijek je bolje saditi i ekonomski isplative ukrasne grmove npr. lješnjak jer njegova krošnja pravi hlad, plodove konzumiramo, a ujedno je i dekorativan, zatim jorgovan, jasmin osim što su dekorativni šire opojni miris.
Travnjak je osnova svih uređenih dvorišta pa se njemu treba posvetiti posebna pažnja. Takođe se o otpadu treba voditi posebna briga. Poželjno bi bilo razvrstavati organski od neorganskog otpada da domaćin ima razvijenu ekološku svijet koju će prenositi na goste. U određenom uglu svog imanja bilo bi dobro da sakuplja organski otpad i da na taj način pravi kompost - organsko đubrivo.
Uvođenjem seoskog ili ruralnog turizma poljoprivredna gazdinstva bi sebi obezbijedila dodatni izvor prihoda. Ovakav vid turizma utiče na razvoj i očuvanje ruralnog područja i sela u opšte sa svim svojim vrijednostima, a zar nam to nije cilj - očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja?
Fotoprilog
Tagovi
Autorica