• Petrovački sirac
  • 30.12.2017. 09:00

Drago Mandić: Nesporazum je kriv što se bavim sirom

Skoro dvije decenije, Mandići drže restoran na jezeru Bočac, a sirom se opskrbljuju od domaćina iz petrovačkih sela u kojima trenutno živi mali broj ljudi i to pretežno stanovništvo starije životne dobi.

Foto: Tatjana Suhajček
  • 2.086
  • 271
  • 0

Obronci planina Osječenice, Klekovače i Grmeča čuvaju tradiciju proizvodnje autohtonih petrovačkih sireva. Da ovi kvalitetni sirevi ne bi otišli u zaborav, brinu se pojedinci koji vide veliki potencijal i šanse za razvoj ruralnih područja. Takav je i Drago Mandić, koji je za petrovački kraj vezan porodicom supruge Mileve.

Na selima sve manje ljudi, a potencijali za razvoj veliki

Skoro dvije decenije, Mandići drže restoran na jezeru Bočac, a sirom se opskrbljuju od domaćina iz petrovačkih sela u kojima trenutno živi mali broj ljudi i to pretežno stanovništvo starije životne dobi. Sa plasiranjem petrovačkog sira malo široj javnosti, porodica Mandić je krenula sasvim slučajno prije 3 godine, a sve je pokrenuo jedan mali nesporazum.

Naručili smo 2-4 sirca, ali smo dobili 24 komada sira. U tom momentu nismo znali šta ćemo sa tolikim sirom, ali smo ponijeli sve sa sobom. Sutradan se pred restoran zaustavio autobus i putnici su kupili 18 komada sirca. S obzirom da domaćini iz sela u okolini Petrovca polako napuštaju proizvodnju sira, odlučio sam da s ovim ljudima uđem u partnerstvo tako što ću od njih otkupljivati sir i raditi na promociji petrovačkog sira. Nadam se da ćemo uskoro moći otvoriti i malu mljekaru te time ojačati lokalnu zajednicu”, govori Drago Mandić i dodaje:

“Iako ima potencijala za razvoj stočarstva i mliječne industrije, te proizvodnju ljekovitog bilja, mlade osobe odlaze iz ovog kraja, što je na žalost specifično za gotova sva ruralna područja u zemlji".

Sir od kojeg se kratko živi, samo 100 godina

Sir sa začinima

Trenutno Mandići sarađuju sa oko 50 kooperanata iz sela Prkosi, Vrtoče, Bjelaj, Klenovac, Kolunić, Krnja Jela, Smoljana, i drugim iz petrovačke visoravni, a svi sirevi su kućne radinosti i proizvode se od kravljeg mlijeka. Najčešće se proizvodi klasični sušeni tvrdi sir, kajmak, te autohtona petrovačka basa i sirac, a eksperimentiše se i sa sirom sa začinima.

Kapacitet proizvodnje varira, te se u 5 - 10 dana proizvede oko 50 kg sira, a sav sir se proda na raznim manifestacijama i sajmovima. Za kvalitet sira Drago Mandić se voli našaliti pa za sireve iz petrovačkog kraja kaže:

“To je sir od kojeg se kratko živi. Suprugini baka i deda su imali samo 86 godina braka”. U posao oko plasmana sira, pored Drage, uključeni su njegova supruga Mileva i sin Marko.

“Trava iva od mrtva pravi živa“

Specifičnost mlijeku krava sa područja sela Vrtoča i Prkosi, a time i mliječnim proizvodima, daju geografske, klimatske te odlike biološke raznolikosti terena.

Petrovački sirac

"Ovo područje je na nadomorskim visinama koje se kreću oko 1000 metara, a kraški, suvi i sunčani teren karakteriše brojnost ljekovitog bilja. Zastupljena je trava iva (Teucrium montanum) koja je visoko cijenjena kod gorštaka, te je zbog njene izuzetne ljekovitosti i dobila izreku "Trava iva od mrtva pravi živa". Upravo zbog ovih uslova, mlijeko krava koje su na ispašama, a u toku zime se hrane sijenom ljekovitih livada, je dosta blisko kozjem mlijeku i mliječna masnoća mu se kreće od 3,8 - 4,2%" naglašava Marko i dodaje kako tvrdi sir ovog kraja ima jednu vrlo rijetku osobinu, jer je to jedini sir na Balkanu koji već nakon 2-3 dana počinje da dobija jaku žutu boju.

Autohtona petrovačka basa, hrana naših predaka

Basa je meki svježi kremasti sir, koji se najviše koristi kao namaz. Spada u autohtone bosanskohercegovačke sireve i karakteristična je za područje Bosanskog Petrovca. Ovaj sir se, pored ovog kraja, jedino još proizvodi u domaćinstvima u Lici (Republika Hrvatska), te u nekim selima na Kavkazu. Poznata su mnoga ljekovita svojstva base i njen pozitivan uticaj na rad probavnog sistema i funkciju jetre.

Foto: Tatjana Suhajček


Tagovi

Petrovačka visoravan Petrovačka basa Sirac Sir Bosanski Petrovac Mandić Prkosi Vrtoče Bjelaj Kolunić Klenovac Krnja Jela Smoljana Teucrium montanum Ljekovito bilje


Autorica

Tatjana Suhajček

Tatjana Suhajček

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtlarskoj proizvodnji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi