Pretraga tekstova
Ne treba zanemariti ni kosce juniore, mlade nade i buduće nositelje titule ”najboljeg kosca svijeta" jer tako se naziva onaj koji pobjedi u košnji trave na Kupresu.
Vikend za nama protekao je u znaku kosidbe. Naime, održane su dvije tradicionalne manifestacije u kojima je fokus na takmičarima koji se nadmeću u ručnom košenju trave.
Na onoj u Mrkonjić Gradu, održanoj u subotu, 6. jula, Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca osvojio je prvo mjesto u ručnom košenju trave. Na tradicionalnoj manifestaciji "Dani kosidbe na Balkani - Memorijal Lazar Laketa" je učestvovalo 19 kosaca iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Drugo mjesto osvojio je Vuk Vučković, a trećeplasirani je Mladen Tomić.
Kosci su se, osim u takmičenju u košenju ručnom kosom "varcarkom", nadmetati u skoku u dalj, obaranju ruke, obaranju sa brvna i u bacanju kamena sa ramena. Delija je Vuk Vučković. Pobjednici ekipnog takmičenja je ekipa "Janj".
A, pobjednik s Balkane se već u nedjelju, 7. jula, okitio drugom medaljom na "Danima kosidbe na Kupresu - Strljanica 2024". Tamo je Kecman osvojio drugo mjesto dok je titulu kosbaše ponio Vinko Čičak - Vinara iz Kupresa. Treće mjesto podijelili su Stipo Šarić i Matko Kuštro, obojica iz Kupresa, a imali su jednak broj bodova.
Ne treba zanemariti ni kosce juniore, mlade nade i buduće nositelje titule ”najboljeg kosca svijeta" jer tako se naziva onaj koji pobjedi u košnji trave na Kupresu. U toj konkurenciji najuspješniji je bio Drago Šarić, rođeni Kuprešak, 2009. godište. Drugo mjesto osvojio je mjesto Ivan Čičak – Džonijev, a treće Josip Čičak – Vinarin, inače najmlađi takmičar ove godine, ima samo 11 godina.
Vinko Čičak ukupno ima 13 pobjeda na Danima kosidbe u Kupresu i 5 puta 2. mjesto.
Običaj takmičenja u košenju trave na Kupresu je četvrti element nematerijalne baštine Bosne i Hercegovine koji je upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Prva pisana svjedočanstva o ovom takmičenju stara su oko 300 godina, piše Kupreški Radio.
Tagovi
Kosidba na Balkani Kosidba na Kupresu Mirko Kecman Vinko Čičak Najbolji kosci Manifestacije
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.