Pretraga tekstova
Šparoga se trenutno proizvodi u svijetu na ukupno 210.000 hektara, a najveći proizvođač je Njemačka.
Šparoga (asparagus) se trenutno proizvodi na ukupno 210.000 hektara diljem svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Njemačka (19.000 hektara), a zatim Španjolska (14.000 hektara) i Italija (8.000 do 9.000 hektara). Šparoga je kultura koja ima veliki potencijal u pogledu razvoja i profitabilnosti, pa se procjenjuje da trenutno postoji prostor za novih, najmanje 50.000 hektara pod njom.
Dokaz njene popularnosti su i Međunarodni dani šparoge u Ceseni u Italiji. Ovo je specijalizirani sajam, koji će se ove godine održati od 16. do 18. oktobra. Na njemu će sudjelovati stručnjaci iz čitavog lanca opskrbe. Ponudu će predstaviti sjemenske kompanije i rasadnici, a bit će izloženi i strojevi za njegu i berbu, pakiranje, kao i proizvodna i tehnička oprema.
Polovica sudionika će biti iz Italije, a očekuje se veliki odaziv iz cijelog svijeta. Već je registrirano 300 međunarodnih stručnjaka. Sajam će se sastojati od četiri različita deijla: izložbi, konferencija, polja za testiranje (na 5.000 m2) i posjeta velikim kompanijama sa sjedištima u regijama Emilia - Romanga i Veneto.
Događaj je otvoren za ograničeni broj sudionika, a kotizacija je 45€.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Šparoga Asparagus Sajam Italija Međunarodni dan šparoge
Autor
Više [+]
Agrarni novinar 15 godina. Objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regiji. Nositelj više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.