Plodovi sela malih proizvođača predstavljeni u velikom tržnom centru

Banjaluka sve više postaje grad sa prepoznatljivim proizvođačima i sajmovima na kojima se kupcima izlažu organski i tradicionalno pripremljeni, zdravi proizvodi. Organska proizvodnja je u zamahu, više od šezdeset proizvođača posjeduje sertifikat ili je u procesu sertifikacije.  

Tržni centar "Delta planet" u Banjaluci ponovo je bio domaćin proizvođačima. Među njima je i Snježana Gajić iz Verića koja je prvo krenula sa uzgojem kamilice, a u posljednje vrijeme je proširila asortiman svojih proizvoda.

"Počela sam da sušim i cvijet nevena, list koprive, nane, zatim šipak, pakujem i bundevu, pravim i razne likere. Posao nije lak, obrađujem onoliko koliko mogu da stignem da uradim jer kopanje i čupanje korova nije lak posao", kaže Snježana.

Čaj od lista nane, tj. mente, kojega suši, dobar je kao repelent pa svi koji imaju problem u borbi protiv stjenica, tj. smrdljivog martina, mogu da ga koriste u tu namjenu.

Hit – rakija od budimke

Mira i Siniša Jalić, iz Laktaša, takođe imaju širok asortiman proizvoda, od krema, džemova, pekmeza, sirćeta, likera, pa do rakija.

"Rakija budimka jedan je od naših specijaliteta kojeg malo ko ima i očekujem da će biti sve popularnija. Radimo mnogo, ali to je normalno u ovom poslu, a imamo i sve više kupaca", ističe Siniša Jalić.

Domaće proizvode i rakije Mire Jalić probao i Novak Đoković

Iako su posljednje tri godine bile slabe po pitanju prinosa meda, uz mukotrpan rad mogu se ostvariti dobri prinosi. To najbolje znaju u gazdinstvu Slobodana i Maje Rajčević koji proizvode nekoliko vrsta meda, a porodična tradicija seže 120 godina u prošlost.

"Osvajamo mnogo nagrada na prestižnim sajmovima. U junu ove godine, na takmičenju u Londonu, osvojili smo srebrnu medalju za kvalitet meda, na šta smo baš ponosni", rekla nam je Maja Rajčević.

Prerada aronije izvor zarade

Neizbježni izlagači na svakom sajmu su i prerađivači aronije. Istina je da je ona jedna od najzdravijih biljaka, ali je takođe istina da, zbog niskih otkupnih cijena, prodaja plodova nije isplativa već je poželjno da se prerađuje u sokove, džemove i pekmeze. Takvom preradom može da se postigne cijena koja može da bude isplativa za proizvođače. Jedan od prvih takvih u banjalučkoj opštini je Milan Runjo koji je sada poznat po hladno cijeđenim sokovima, ali ne samo od aronije.

"Cijedimo i jabuku, zatim pravimo miks od jabuke, aronije i mrkve. Ustvari radimo i cijedimo po željama kupaca kada nam dovezu voće. Među prvim sam krenuo sa preradom sokova, evo ovih dana završavam cijeđenje za nekoliko kupaca pa ću spustiti zavjesu na ovu godinu. Iako nije lak posao, može se od njega ostvariti solidna zarada", ističe Milan.

Sajam su organizovali poljoprivredni klasteri Krajina, GLS, Una-Sana, Poljoklast, SMB, SRP i Stara Hercegovina, a glavni partneri sajma bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Poljoprivredni kao i Tehnološki fakultet u Banjoj Luci