Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj bamije
  • 07.08.2021. 14:00
  • Brčko distrikt, Brčko

Održan prvi "Bamija fest" - tradicionalno povrće koje ima perspektivu u BiH

U cilju očuvanja tradicije, a na inicijativu i prijedlog "Voćnog kluba" proizvođači Distrikta zadnjih par godina imaju i podsticaj na taj poljoprivredni usjev. 

Foto: Danijela Plavšić
  • 214
  • 240
  • 0

U večernjim satima 30. jula održan je prvi "Bamija fest", u Brčkom, u organizaciji "Voćnog kluba" koji sa ovom manifestacijom izlazi i iz okvira i sfere svoga interesovanja, imajući u vidu da su se do sad bavili samo promocijom voćnih kultura i voćarstva uopšte. Fest je posvećen istoimenom povrću, a cilj je promocija bamije kao autohtone, zdrave i ukusne povrtarske vrste.

Njen uzgoj, što se tiče naše zemlje, najviše se zadržao u selima oko Brčkog, te organozator sa ponosom ističe da je ovaj kraj najveći proizvođač na Balkanu, na oko deset hektara ukupno. Bio je to jedan od razloga zašto su se odlučili predstaviti tu kulturu, što je rjedak i autentičan slučaj - festival ovog tipa.

Bamija ili okra je tradicionalna povrtnica čija se proizvodnja zadržala u Bosni i Hercegovini i Makedoniji i više je dio kulture bošnjačkog naroda. Spada u najljekovitije povrće jedinstvenog ukusa i široke primjene u kulinarstvu, medicini i kozmetici. Što se tiče nutritivnih osobina i vrijednosti obiluje vitaminima C, A, B6 te željezom i kalcijumom. U kulinarstvu se koristi u svježem i suvom stanju, kao dodatak jelima pri čemu im daje gustoću i specifičan ukus.

Od ove godine i podsticaji za proizvođače

Vlada Brčko distrikta prepoznala je njen značaj. U cilju očuvanja tradicije, a na inicijativu i prijedlog "Voćnog kluba" proizvođači Distrikta zadnjih par godina imaju i podsticaj na taj poljoprivredni usjev. 

"Željeli smo ukazati da je bamija veoma ukusno i ljekovito povrće te podstaknuti ovu vrstu proizvodnje ne samo u Južnom dijelu Distrikta veći i na cjelokupnoj njegovoj teritoriji", rekao je u ime organitatora Savo Lukić. Takođe je dodao da je to bitno s obzirom da njen uzgoj nije dobro plaćen posao, a zahtjeva i mnogo rada.

Cilj je očuvati tradiciju proizvodnje bamije na ovim prostorima

Na festivalu je bilo prisutno oko dvadesetak domaćih prizvođača kojma je to bila odlična prilika da predstave svoje proizvode od bamije u različitim oblicima, te više Udruženja žena koje su pripremale tradicionalna jela od nje, grnčarska radnja iz Gračanice, proizvođači kozmetike i brojni drugi.

Suša joj nije puno smanjila prinose

"Posljednje dvije do tri godine sadim bamiju na tri duluma, a i ranije sam je imao na manjoj površini. Ove sezone još nije rodila, a njena cijena se inače kreće od 2,50 do 3 KM i to je tako godinama, tako da se od prodaje može zaraditi neki pristojan iznos", rekao je Mehić za medije. Napominje da oni obično svoju bamiju prodaju nakupcima koji kupuju od njih određene količine, nakon čega je dalje plasiraju na veća tržišta kao što je Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Zenica i u druge gradove naše zemlje.

Mehić i njegova porodica ovim poslom bave se skoro deset godina, a prema riječima ovog poljoprivrednika, da bi u 2021. rod trebao biti dobar, ukoliko suša ne potraje i ne prouzrokuje veće probleme. Proizvodnju neće širiti s obzirom na to da se radi o porodičnom poslu koji zahtjeva mnogo fizičkog rada.

Posjetioci uživali i u kulinarskom dijelu programa

Ovi proizvođači učestvovali su na Festivalu izloživši svježu i suvu bamiju te su se predstavili i u gastronomskom dijelu manifestacije.

Svi posjetioci uživali su u ukusu i mirisu navedenog povrća koji se širio to veče trgom.


Fotoprilog


Tagovi

Bamija fest Uzgoj bamije Savo Lukić Podsticaji za proizvođače Tradicionalno povrće Ljekovito povrće


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.