Pretraga tekstova
Bit će ovo izuzetna prilika da se čuju iskustva iz drugih zemalja, budući da je većina bh. pasmina ugrožena.
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo najavio je Međunarodni simpozij o stanju i zaštiti autohtonih pasmina, koji će se po prvi put održati u njihovoj organizaciji. Događaj je najavljen za 9. i 10. oktobra ove godine, a okupit će stručnjake, istraživače, uzgajivače i predstavnike nadležnih institucija kako bi zajednički razmijenili znanja i iskustva te doprinijeli očuvanju i zaštiti autohtonih pasmina.
Prema navedenim ciljevima, na simpoziju će biti riječi o modelima zaštite, promociji važnosti očuvanja genetskog biodiverziteta, a najavljena je i prezentacija najnovijih istraživanja o autohtonim pasminama te razmjena iskustava između uzgajivača i stručnjaka.
Autori su pozvani da prijave i dostave naslove svojih radova do kraja maja.
"Mogu prijaviti stručne ili naučne radove, istraživanje ili neke pregledne radove o autohtonim pasminama. One koji nisu objavljeni. Pozive upućujemo svima, institutima, zavodima, fakultetima, pa i udruženjima ako su nešto radili na ovu temu", rekao je za Agroklub mr.sc. Sabahudin Tahmaz, predsjednik organizacionog odbora Simpozija.
S obzirom na to da događaj nosi predznak međunarodni, radovi nisu ograničeni na bh. autohtone pasmine, te će ovo biti izuzetna prilika da se čuju iskustva iz drugih zemalja, budući da je većina bh. pasmina ugrožena poput buše, hercegovačkog magarca, koke živičarke, gatačkog govečeta...
U pripremi strateški dokumenti za zaštitu buše - otpornog domaćeg govečeta
"Mi za većinu ne možemo govoriti u pravom smislu riječi da su autohtone pasmine, osim za konje jer su došli s Borik. Za buše moramo govoriti u tipu, dok selekcijom i dugogodišnjim radom ne dođemo u poziciju da možemo reći ovo je izvorna buša. I to je jedan od razloga zašto želimo vidjeti koji su to modeli u drugim državama, da saznamo više o mogućnostima zaštite autohtonih pasmina, jer jedina naša koja nije ugrožena je pramenka", pojasnio je Tahmaz.
Konačan program simpozija bit će definiran 20. septembra, a učešće na ovom događaju je besplatno. Registrirati se možete ovdje.
Dokumenti
Tagovi
Federalni zavod za poljoprivredu Međunarodni simpozij Zaštita autohtonih pasmina Sabahudin Tahmaz
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.