Dobojlije kažu voljele bi da se slične manifestacije organizuju i češće. A, da bi lakše došli do kupaca, za proizvođače je ključno udruživanje i podrška klastera.
Prerađevine od voća i povrća, med i pčelinji proizvodi, sir, ručni radovi bili su samo dio ponude ovogodišnjeg 5. sajma poljoprivrednog klastera "Poljoklast" u Doboju, održanom krajem septembra. Dobojlije kažu voljele bi da se slične manifestacije organizuju i češće. A, da bi lakše došli do kupaca, za proizvođače je ključno udruživanje i podrška klastera.
Prema riječima menadžerice ovog klastera, Julijane Petrović, dobojska regija značajna je za uzgoj žitarica, voća i povrća te upravo u tome vide svoj potencijal.
"Stočarstvo je u manjem obimu zastupljeno, ali broj stočara se ustalio i kao da se primijete pomaci povećanja gazdinstava sa malim brojem goveda, muznih krava. Imali smo prethodnih godina gašenje tih domaćinstava, farmi, ali se sada stabilizovalo i nadamo se da će krenuti uzlaznom putanjom", naglasila je Petrović, dodajući da je zadovoljna odzivom izlagača i raznovrsnom ponudom proizvoda, koja je ove godine dopunjena i zanatskom.
Na ovom području dominira plastenička proizvodnja te su ove godine predstavljeni proizvodi od od voća i povrća, ali i šipka i meda. Učestvovalo je 27 poljoprivrednih proizvođača i zanatlija iz 11 lokalnih zajednica. Među njima su bili i Mara i Miroslav Nešković koji se u Karanovcu, u podnožju planine Ozren, već 11 godina bave proizvodnjom aronije.
Paletu proizvoda svake godine proširuju, a najtraženiji su sok, sirće, likeri i rakija od aronije. Na površini od jednog dunuma, ove godine imali su oko prinos od jedne tone.
"Mi ove godine smo prezadovoljni sa prinosima, jer imamo svoj bazen, tehničku vodu, pa smo je konstantno zalivali, tako da je aronija baš kvalitetna, ima veliki procenat šećera što je veoma bitno i mi imamo svoju liniju za preradu voća, tako da smo sve to sami preradili", objašnjava Mara.
Med, propolis, cvjetni prah samo je dio asortimana proizvoda pčelara Čede Blagojevića iz Kostajnice nadomak Doboja. Trenutno ima 95 košnica, posla u pčelinjaku uvijek ima, najintenzivniji su radovi u proljeće, a desna ruka mu je supruga. Pčelarstvom se bavi šest decenija, posljednjih nekoliko godina, kaže sve je više izazova sa kojim se pčelari suočavaju i zbog čega su prinosi meda značajno manji.
"Sad su neke bolesti, svašta ima, nema ni medenja biljaka kao što je nekada bilo, sada je sve stalo. Nove sorte sadnica te koje mede, razlika velika, zagađenje, teško se sada pčelari. Velika je razlika i u prinosima, posljednjih godina prinosi su baš mali, loše su godine, promijenila se klima, zimi je isto toplo i loše je skroz", kaže Blagojević.
Punu podršku poljoprivrednim proizvođačima pruža i Gradska uprava, a plan je da se u narednom periodu obezbijede i veća sredstva iz budžeta grada za poljoprivrednu proizvodnju.
"Kako vrijeme odmiče, sve više zahtjeva je za podršku u raznim pogledima, jer vidimo i vremenske prilike svake godine su sve teže, tako da se razmišlja sve više o pomoći poljoprivrednim proizvođačima, u smislu podrške prilikom vodosnabdijevanja za zalivanje kultura", istakao je zamjenik gradonačelnika Doboja, Slavko Kovačević.
Tagovi
Autor