Pretraga tekstova
Banjalučki velesajam u periodu od 10. do 13. novembra 2016. godine organizuje "Jesenji sajam", manifestaciju koja spaja tri izuzetno jake industrijske grane.
Banjalučki velesajam u periodu od 10. do 13. novembra 2016. godine organizuje "Jesenji sajam", manifestaciju koja spaja tri izuzetno jake industrijske grane i nudi mjesto za organizovan nastup svjetski poznatih firmi koje se bave proizvodnjom i ponudom usluga u ovim segmentima privrede. Sajam će imati sljedeće segmente:
Kako najavljuju organizatori, tokom četiri dana trajanja sajma, firme i njihovi partneri imat će priliku izložiti svoje proizvode, predstaviti najnovije u ponudi proizvodnje i usluga. Posjetiocima će moći ponuditi lični kontakt, razgovarati s njima, dobiti povratne informacije. Kroz razgovore sa predstavnicima ministarstava i potencijalnih investitora iz BiH, regije i šire imat će priliku utjecati na daljni razvoj poslovanja i promociju ovih poljoprivrednih grana.
Izlagački program predviđa: Lov & ribolov, ekologija i sport, Turizam i ugostiteljstvo te Poljoprivrednu i prehrambenu industriju.
Više doznajte ovdje.
Foto: Banjalučki velesajam/Facebook
Tagovi
Banjalučki velesajam Jesenji sajam Manifestacija
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 3 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano